Te tapau uaua—Taoˈa faufaa no to outou oraraa
Na te papai vea a A ara mai na! i Nigéria
I TE hora pae i te aahiata, e mea pouri e mea toetoe atoa i roto i te ururaau haumi i Nigéria. I roto i te hoê fare hamanihia e te vari paari i ropu i te ururaau, e tia mai o John i nia e e oomo oia i to ˈna ahu. E haere oia i roto i te pouri, e ta ˈna mori, te hoê patete uraina, e te hoê tipi fefe poto. E maha hora te maoro, e haere oia mai tera tumu raau i te tahi, ma te tâpû i te hoê reni tioi haere i raro i roto i te paa o te tumu tataitahi.
O te tuhaa matamua ïa o te hoê anairaa ohipa maoro e haamaitai paha i to outou oraraa i muri iho. Mea nafea ïa? Te mau tumu raau ta John e tâpû ra, e mau tumu caoutchouc (uaua) ïa. E ua riro hoi te uaua ei hoê o te mau taoˈa faufaa roa ˈˈe tei faaohipa-rahi-hia e tatou.
E mau tausani taoˈa hamanihia e te uaua
A feruri na i te faufaaraa o te uaua i roto i to outou oraraa. Ua hamanihia paha te iri raro aˈe e te poro avae o to outou tiaa e te uaua. E uaua atoa paha to roto i te paa i raro aˈe i ta outou tapoˈi tahua e ta outou mau tauihaa fare. Hoê â huru no te uaua o to outou ahu. Ia ûa anaˈe, e oomo paha outou i te hoê pereue faarari e te mau tiaa hamanihia e te uaua. E haere outou e hopu i te miti? E uaua atoa to roto i te mau ahu hopu miti, te mau mata titia, e te mau avae moora. Eita outou e hopu i te miti? Peneiaˈe mea au aˈe na outou ia parahi i nia i te hoê poti iti uaua aore ra e hauti i te popo i te pae tahatai. I roto i to outou fare, te vai ra te mau élastique, te mau tumâ parau, e te mau tapiri, hamani-pauroa-hia e te uaua. Ia taoto outou i te po, e tarava outou i nia i te hoê mǎrû roˈi e te hoê turua hamanihia e te mau taoˈa e uaua to roto. Ia toetoe outou, e titô paha outou i te pape veavea i roto i te hoê pute iti uaua no te tamahanahana ia outou.
Taa ê atu i teie mau tauihaa atoa, e rave rahi taoˈa o te ore e tere maitai ahiri e aita te uaua—te rondelle, te courroie, te joint, te tuyau, te rouleau, aore ra te valve. Ei hiˈoraa, i roto i te hoê pereoo uira, te vai ra tau 600 tuhaa hamanihia e te uaua. Ia taio-pauroa-hia, te na ô ra Te buka parau paari a te ao nei (beretane) e e 40 000 tae atu i te 50 000 taoˈa te hamanihia nei e te uaua.
Eaha te vahi faufaa o te uaua? Eita oia e ino oioi, eita oia e pau i te veavea, e tô oia, e nehenehe e tuuhia i roto i te pape, eita te mataˈi e ô, e eita oia e parari. A rave na i te huira, huira pereoo tataahi anei, pereoo uira, aore ra manureva. No te mea ua hamanihia e te uaua, eita oia e pau oioi i te ohu-noa-raa i nia i te purumu, eita atoa oia e ura no te mea e ǔi noa oia. Ia faahoro outou na roto i te mau apoo purumu, eita outou e haapeapea ia ote e ia pê te uaua i te pape; eita atoa e tutae auri. Eita noa te uaua e tapea i te pape ia ô i roto i te huira, e tapea atoa râ oia ia ore te mataˈi i pâmuhia i roto ia mâˈi. Hau atu, ia faahoro outou, na te mǎrû o te uaua huira pereoo, e rave ia iti mai te mau hautiutiraa no te ino o te purumu. Oia mau, ahiri e aita te uaua, mea fifi roa ïa na te feia hamani ia hamani i te huira.
E tia ia farii e te haamaitai nei te ohipa a te feia ooti tapau uaua mai ia John i to tatou oraraa. Parau mau, e ere te uaua atoa e faaohipahia nei, no roto mai i te tumu raau. E tuhaa rahi atoa ta te uaua hamanihia e te mau taoˈa chimique, i roto i te tapihaa. Te vai ra iho â to te tahi e to te tahi to ˈna mau vahi maitatai e to ˈna mau vahi paruparu. E rave rahi taoˈa o te nehenehe e faaohipa i na huru uaua e piti, e mea pinepine e maitihia ia au i te moni e haamâuˈahia. Te anoihia nei te uaua natura e te uaua hamanihia i roto i te tahi mau taoˈa. Mea rahi aˈe te uaua hamanihia i roto i te rahiraa o te mau huira pereoo i te uaua natura. Teie râ, no te mea e mea paruparu aˈe te uaua hamanihia i te veavea, mea rahi aˈe te uaua natura e faaohipahia nei no te hamani i te mau huira pereoo tataˈu, te mau pereoo rarahi, te mau pereoo uta taata, e te mau manureva.
Te faataheraa i te tapau
E tupu maitai aˈe te tumu uaua i te mau vahi veavea e te haumi, na te pae rua ma. No ǒ mai te rahiraa o te uaua natura o te ao nei, i te mau ururaau no Asia Apatoa Hitia o te râ, i Malaisie e i Indonésie iho â râ. No ǒ mai te toea i Marite Apatoa e i Afirika Tooa o te râ e no Ropu.
Eita o John e faatahe i te tapau o te hoê tumu raau hou e naeahia ˈi e ono matahiti. E ia naeahia tera faito, e hamani te tumu raau i te uaua e 25 e e 30 matahiti noa ˈtu e e naeahia e 20 metera i te teitei. Ia faaea te tumu uaua i te hamani i te uaua, e roa noâ oia, e e naeahia e 40 metera, e e nehenehe oia e ora 100 matahiti aore ra hau atu.
E au te tapau no roto mai i te tumu raau i te û, eiaha râ i te uaua pereoo. Te vai ra i roto i teie tapau e au i te û, tei piihia latex, te tahi mau huˈa uaua iti. Tau 35 % o te tapau, e uaua ïa. Te toea ra, e pape ïa.
No te faatahe i te tapau, e tâpû faatioi John i te paa o te tumu. E tâpû oia i te afaraa o te haaatiraa o te tumu. E haapao maitai oia ia ore e tâpû hohonu roa, no te mea e haapepe te reira i te tumu raau. E haamata te tapau i te tahe i te taime iho e tâpûhia ˈi te paa; e topata oia na roto i te reni o te moturaa e tahe atu ai i roto i te aˈua ofe ta John i taamu i nia i te tumu. E tahe noa te tapau e piti aore ra e toru hora; i muri iho e faaea ˈtu ai.
Hoê aore ra e piti mahana i muri iho, ia faatahe faahou John i te tapau, e tâpû faahou oia i raro noa mai i te reni matamua. E i muri iho, e tâpû oia i raro faahou mai. I te pae hopea, e matara roa mai te hoê pae taatoa o te paa o te tumu raau. E haamata ïa o John i te faatahe i te tapau i te tahi atu pae o te tumu raau, ma te vaiiho ia ora roa te pae i matara mai, hou oia a faatahe faahou ai i te tapau.
Mea vitiviti o John, e haere oia mai tera e tera tumu raau o te ururaau maniania ore, no te tâpû i te paa ia tahe mai te tapau. I muri iho, e hoˈi faahou oia e hiˈo i te tumu raau tataitahi e e manii oia i roto i ta ˈna patete te tapau i tahe mai. I muri iho, e anoi atu o John i te acide formique e te pape i roto i te tapau. E haameumeu e e haapaari te reira i te tapau, mai ta te vinega e haapurupuru i te û. E ia oti, e amo o John i ta ˈna patete tapau i nia i to ˈna upoo e tae roa ˈtu i te purumu rahi, i reira e haerehia mai e ohi e te hoê pereoo no ǒ mai i te pu hamaniraa uaua no taua vahi ra.
E hoˈi o John i teie nei i te fare no te hopu i te pape, no te tamaa, e no te faafaaea rii. I te ahiahi, ia faarue faahou oia i to ˈna fare, ua faanehenehe maitai oia ia ˈna e e pute to nia i to ˈna rima. I teie râ taime, eita oia e haere i tera e tera tumu raau, i tera e tera râ fare. Ei pionie tamau, te apiti taatoa nei John i roto i te ohipa pororaa e faariroraa i te taata ei pǐpǐ.
Ia haamata anaˈe o John i ta ˈna haapiiraa Bibilia matamua o te mahana, ua tapae atu ïa te tapau o ta ˈna i ooti i te pu hamaniraa uaua. I reira, e faataa-ê-hia te uaua i te pape, e haamǎrôhia, e e neneihia a haponohia ˈtu ai na nia i te pahi. E tapae atu ïa i Beretane, i Tapone, aore ra i te mau Hau Amui no Marite. Te hamani nei te tapihaa o te uaua natura na te ao nei hau atu i te pae mirioni tane uaua i te matahiti hoê. Eita paha, peneiaˈe râ, no ǒ mai te uaua o to outou tiaa apî i te hoê tumu raau i faatahehia e John.
[Hohoˈa i te api 20]
Te faatahe ra o John i te tapau o te tumu uaua
[Hohoˈa i te api 22]
John i roto i te taviniraa kerisetiano