VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g96 8/8 api 18-19
  • E tia anei ia mǎtaˈu i te feia pohe?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E tia anei ia mǎtaˈu i te feia pohe?
  • A ara mai na! 1996
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Ua parare te mǎtaˈu i te feia pohe
  • E faaino mai anei te feia pohe ia outou?
  • Eaha te manaˈo o te mau kerisetiano no nia i te haamoriraa i te mau tupuna?
    A ara mai na! 1989
  • Te peu tahutahu
    A ara mai na! 2014
  • Eaha te huru o te feia pohe?
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1994
  • Eaha te tupu ia pohe tatou?
    E nehenehe oe e riro ei hoa no te Atua!
Ite hau atu â
A ara mai na! 1996
g96 8/8 api 18-19

Ia au i te Bibilia

E tia anei ia mǎtaˈu i te feia pohe?

IA FAAHITI-NOA-HIA te parau no te feia pohe, e taui oioi noa te taata i te tumu parau. Area vetahi ra, e ere noa i te mea au ore na ratou; mea riaria atoa râ. No reira ˈtura, e ohipa matauhia ia ite i te mau peu e te mau oroa taaihia i te mǎtaˈu i te feia pohe i roto i te mau ihotumu na te ao nei. E hiˈo anaˈe na i te mau peu no Afirika i raro mai i te Sahara.

Te haamanaˈo maitai ra te hoê vahine no te hoê oire i Afirika Tooa o te râ, i te ohipa i tupu i te poheraa te hoê o to ˈna mau fetii. Te faatia ra oia e: “Ua faaineine tamau mai te hoê fetii i te hoê mereti maa na te taata pohe e e faanaho maitai atu ai i roto i to ˈna piha. Aita anaˈe oia i reira, e haere atu vau e amu i te maa. Ia hoˈi maira, e oaoa roa ïa oia! Ua manaˈo hoi o ˈna e na te taata pohe i amu i te maa. Na reira noa e tae roa ˈtu i te taime i pohehia ˈi au i te maˈi. Aita vau i poia e i tamaa faahou. Ua riaria roa vau! E rave rahi o to ˈu mau fetii tei manaˈo e na to ˈu fetii tei pohe, i faatupu i to ˈu maˈi. Ua riri paha oia i te hoê taata i roto i te utuafare, o ta ratou ïa i manaˈo.”

I taua oire ra, mai te peu e e maehaa to roto i te hoê utuafare e e pohe hoê, eita e faahitihia te parau no te maehaa i pohe i roto i te fare. Ia anihia mai no nia i te maehaa i pohe, e pahono noa ˈtu te utuafare e: “Ua haere oia e hoo mai i te miti papaa.” Te tiaturi puai nei hoi ratou e e pohe atoa te maehaa e ora noa ra mai te peu e e faaitehia te parau mau.

A hiˈo atoa na: Ua pohe te hoê taata e toru ta ˈna vahine. Te mahana i muri aˈe i te hunaraa maˈi, e hamanihia te hoê ahu uouo taa ê no ta ˈna mau vahine. I te hoê â taime, e patuhia te hoê fare pape hamanihia e te raau e tapoˈihia i te niau i pihai iho i te fare, i reira teie mau vahine e hopu ai i te pape e e oomo ai i teie mau ahu uouo. Aita ˈtu taata e faatiahia ia tomo i roto i teie vahi maoti râ o ratou anaˈe e te hoê vahine i faataahia no te tauturu ia ratou. Ia haere mai te mau vahine i rapae i teie fare pape taa ê, e tapoˈi ratou i to ratou mata. E tuu atoa ratou i te hoê sebe, oia hoi te hoê taura i nia i to ratou arapoa no te “paruru” ia ratou. E tupu teie oroa hopuraa pape i te mau Mahana pae e te mau Monire atoa e 100 mahana noa ˈtu. I roto i teie area taime, eita ratou e faatiahia ia farii i te tahi taoˈa no ǒ mai i te hoê tane ra. Ia hinaaro te hoê tane e horoa mai i te tahi mea na ratou, e tuu na mua oia i nia i te repo aore ra i nia i te airaa maa. I reira ïa te vahine e rave mai ai. Aita hoê taata i faatiahia ia parahi i nia aore ra ia taoto i roto i te roˈi o teie mau vahine. Ia faarue anaˈe ratou i te fare, e tia ia ratou tataitahi ia rave i te hoê raau taa ê. Te manaˈo nei ratou e ia rave ratou i teie raau, eita ta ratou tane i pohe e rave ino mai ia ratou. Mai te peu e eita teie mau faaueraa atoa e haapaohia, e manaˈo ratou e e riri e e faaino mai te tane i pohe ia ratou.

E ohipa matauhia te reira i Afirika. Teie râ, e ere i reira anaˈe.

Ua parare te mǎtaˈu i te feia pohe

Teie ta te buka parau paari ra Encarta e faataa ra no nia i te tiaturiraa o te mau nunaa e rave rahi no nia i to ratou mau tupuna i pohe: “Te tiaturihia ra e ua riro mai te mau fetii i pohe . . . ei mau varua puai, aore ra, mea huru varavara aˈe, ei mau atua. Ua niuhia [teie manaˈo] i nia i te tiaturiraa e e mau melo puai te mau tupuna i roto i te totaiete, e te anaanatae noa nei â ratou i te mau ohipa e ravehia ra e to ratou mau fetii e ora noa ra. Ua noaa mai e rave rahi haapapuraa i roto i te mau totaiete no Afirika Tooa o te râ . . . , i Polinesia e i Melanesia (te mau Dobu e te mau Manu), i rotopu e rave rahi nunaa Inidia-Europa (te mau nunaa tahito no Scandivavie e no Helemani), e oia atoa i te fenua Taina e i Tapone. I te pae rahi, te manaˈohia ra e e tiaraa teitei to te mau tupuna, e mana taa ê to ratou no te faataui i te mau ohipa aore ra no te faatere i te maitairaa o to ratou mau fetii e ora noa ra. Te tapitapi nei iho â râ ratou no te parururaa i te utuafare. Ua riro ratou mai te mau arai i rotopu i te atua rahi, aore ra te mau atua, e te nunaa, e e nehenehe ta ratou e paraparau mai i te feia ora na roto i te mau moemoeâ aore ra te ururaa i te taata. Te mǎtaˈu nei e te faatura atoa nei te taata ia ratou. Ia ore ratou e tâuˈahia, e faatupu te mau tupuna i te maˈi e vetahi atu mau ati. Te taraehara, te taparuraa, te pure, e te tusia, e mau ravea anaˈe ïa ia taai atu te feia ora e to ratou mau tupuna.”

Oia mau, e nehenehe te moni a te hoê utuafare e pau roa no to ˈna mǎtaˈu i te feia pohe. Mea pinepine, e titauhia te mau oroa rarahi i reira e afaihia mai te maa e te inu, te mau animala ora e faatusiahia, e te mau ahu moni rahi, na te feia e tiaturi mau nei e e tia ia mǎtaˈu i te feia pohe.

E tia mau anei râ ia mǎtaˈu e ia faatura i te mau fetii aore ra te mau tupuna o tei pohe? Eaha ta te Parau a te Atua, te Bibilia, e faaite ra?

E faaino mai anei te feia pohe ia outou?

E anaanatae paha outou ia ite e te farii nei te Bibilia e te vai ra teie mau tiaturiraa. I roto i te buka Deuteronomi, te faahitihia ra te mau peu taaihia i te mǎtaˈu i te pohe. Te na ôhia ra e:

“Eiaha roa te hoê i roto ia outou e . . . pifao, . . . e te feia imi i te varua ino, e te taura, e te feia uiui i tei pohe ra. O te feia atoa hoi i rave i te reira ra mau peu, e feia faufau ïa na Iehova.”—Deuteronomi 18:10-12.

A tapao na e ua opani te Atua ra o Iehova i teie mau peu. No te aha? No te mea ua niuhia te reira i nia i te haavare. Te haavare matamua no nia i te feia pohe, oia ïa te ora noa ra te varua (âme). Ei hiˈoraa, teie ta te vea ra Te Eˈa Tia (beretane) e parau ra no nia i te ohipa e tupu i nia i te feia pohe: “Te pohe, o te revaraa ïa te varua. . . . Te menema, o te vairaa ïa o te tino, eiaha râ o te varua.”

Aita râ te Bibilia e na reira ra. A taio na i te Ezekiela 18:4 (V.C.J.S.): “Inaha, na ˈu anae te mau varua atoa ra; mai te varua o te metua na ˈu ïa, oia ˈtoa te varua o te tamaiti; o te varua tei hara, oia iho te pohe.” Oia atoa, ua haapapu-maitai-hia te huru mau o te feia pohe i roto i te Parau a te Atua, i te Koheleta 9:5: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” Tera ïa te tumu eita te maa i vaiihohia no te feia pohe e pau i te amuhia, taa ê noa ˈtu mai te peu e na te hoê taata ora e amu.

Te horoa maira râ te Bibilia i te tiaturiraa no te feia i pohe. E ora faahou ratou! Te faahiti ra te Bibilia i te parau no te hoê “tia-faahou-raa.” (Ioane 5:28, 29; 11:25; Ohipa 24:15) E tupu te reira i te tau i faataahia e te Atua. A tiai noa ˈtu ai, ua aramoina te feia pohe i roto i te apoo, te “taoto” ra ratou, e tae roa ˈtu i te taime ‘e faaara ˈi’ te Atua ia ratou.—Ioane 11:11-14; Salamo 13:3.

E mǎtaˈu iho â te taata i te mea ta ratou i ore i ite. E nehenehe te ite papu e faatiamâ i te hoê taata i te mau tiaturiraa haavare. Te faaite maira te Bibilia i te parau mau no nia i te huru o te feia pohe. Ei haapotoraa, eiaha e mǎtaˈu i te feia pohe!—Ioane 8:32.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono