Te oraora-maitai-raa e te vahi faaearaa
Na te papai vea a A ara mai na! i Nigeria
I te mau matahiti atoa, e 49 mirioni taata teie e pohe nei na te ao nei. Fatata e 75 i nia i te hanere o teie mau taata o te pohe oioi nei, e te tumu, no to ratou ïa vahi faaearaa e to ratou huru oraraa veve, ia au i te hoê tabula a te Faanahonahoraa no te oraora-maitai-raa na te ao nei (OMS). Teie vetahi mau hiˈoraa:
◼ Te mariri ai taata, o te haapohe nei e pae mirioni taata i te mau matahiti atoa. E te pae rahi, o ta te OMS ïa e faataa ra, “no te maraaraa rahi ïa o te puhipuhiraa avaava i roto i na matahiti e 30 i mairi aˈenei.”
◼ Te mau maˈi hî, o te haapohe nei hau atu i te toru mirioni tamarii i te matahiti hoê, mea pinepine ïa te reira i te faatupuhia e te maa e te pape viivii, e oia atoa te ereraa i te mau ravea no te vai-mâ-raa e tano.
◼ Te maˈi tutoo, o te haapohe nei e toru mirioni taata i te matahiti hoê, te tupu rahi nei ïa i roto i te mau vahi veve e tei î roa i te taata, i te vahi iho â râ i erehia i te mau ravea no te vai-mâ-raa.
◼ Te mau maˈi o te hutiraa aho, te maˈi mahaha iho â râ, o te haapohe nei e toru mirioni e te afa tamarii tei raro mai i te pae matahiti i te mau matahiti atoa. E rave rahi, o te feia ïa e faaea nei i roto i te oire e o te roohia nei i te mau faito teitei o te viiviiraa o te mataˈi.
Taa ê atu i teie mau taata e pohe nei, i te mau matahiti atoa, e piti miria e te afa rahiraa taata—fatata te afaraa o te huiraatira o te ao nei—o te roohia nei i te mau maˈi tei tupu na roto i te navai-ore-raa aore ra te viiviiraa o te pape e te ereraa i te mau ravea no te vai-mâ-raa. Hau atu, te taai nei te OMS i te mau tapitapiraa no teie nei tau, mai te mau ûa taero, te itiraa o te hatua ozone, e te mahanahanaraa o te fenua nei, i te toparaa te oraora-maitai-raa o te taata e rave rahi. Na nia ˈˈe atoa, ua tapao te tabula a te OMS e, hau atu i te piti miria taata e faaea nei i te mau vahi atâta no te ora aore ra no te oraora-maitai-raa.
Te faaara ra te taote Hiroshi Nakajima, faatere rahi a te OMS, e: “Mai te peu e eita tatou e imi i te ravea i teie nei iho, e roohia te Fenua e to ˈna mau taata i te ati ino roa, ma te hoê vahi nohoraa natura o te ore e nehenehe faahou e faatitiaifarohia.”
Te tǎpǔ nei te Bibilia e e tae i te hoê tau i reira ‘e ore te taata e parau e, Ua paruparu vau i te maˈi.’ (Isaia 33:24) E tupu te reira, eiaha na roto i te mau ravea taata nei, na roto râ i te Basileia o te Atua, o te faaore roa i te mau maˈi e to ratou tumu.—Apokalupo 21:3, 4.
[Faaiteraa i te fatu o te hohoˈa i te api 14]
Godo-Foto