Ia au i te Bibilia
Eaha te rave ia hapa outou i nia ia vetahi ê
TE VAI ra te tahi fifi. O ta outou ïa e manaˈo ra. Te ape nei to outou taeae kerisetiano ia outou. Aita o ˈna i faaite e eaha to ˈna fifi, e aroha rii noa mai râ o ˈna—e mai te peu noa râ e na outou e aroha ˈtu ia ˈna na mua! E haafatata anei outou ia ˈna no te ite e eaha te fifi?
‘No ˈna tera fifi,’ o ta outou paha ïa e manaˈo. ‘Mai te peu e ua inoino o ˈna ia ˈu, e tia ia ˈna ia haere mai e e paraparau ia ˈu.’ Oia mau, te faaitoito nei te Bibilia i te hoê taata tei hapahia mai ia rave i te faanahoraa no te faatupu i te hau i rotopu ia ˈna e to ˈna taeae. (A faaau e te Mataio 18:15-17.) E nafea râ ïa te taata tei hapa? Eaha hoi ta ˈna hopoia?
I roto i ta ˈna Aˈoraa i nia i te Mouˈa, ua parau o Iesu e: “E teie nei ia hopoi oe i ta oe taoˈa horoa noa i te fata ra, e ua manaˈo ihora oe i reira, e e hara ta to taeae ia oe na; e vaiiho atu i to taoˈa i mua i te fata ra, e mata na i te haere e [faahau na mua] i to taeae, a haere a hopoi ai i ta oe taoˈa.” (Mataio 5:23, 24) A tapao e te parau ra o Iesu no nia i te taata hapa. Eaha ta ˈna hopoia no te faatitiaifaro i te fifi? No te pahono i te reira, e hiˈopoa mai na tatou e eaha te auraa o te mau parau a Iesu no te mau ati Iuda o te faaroo ra ia ˈna i te senekele matamua.
“Ia hopoi oe i ta oe taoˈa horoa noa i te fata ra”
Te horoa nei o Iesu i ǒ nei i te hoê faahohoˈaraa oraora: Ua haere mai te hoê taata haamori ati Iuda i Ierusalema no te hoê oroa matahiti. E taoˈa horoa ta ˈna—te hoê animala paha—no te pûpû na Iehova.a E ere roa ˈtu te pûpûraa i te hoê tusia i te hoê peu faufaa ore. Teie ta te buka ra Judaism—Practice and Belief e faataa nei: “Te maitiraa i te mau animala poporia, hapa ore, te hiˈopoaraa te feia aravihi i te reira, te afairaa ˈtu i te tahi metera te atea i te fata o te ura noa ra, te horoaraa ˈtu, te tuuraa ˈtu i te rima i nia i te afii, te faˈiraa i te viivii aore ra i te hapa, aore ra te pûpûraa i te animala, te tâpûraa i to ˈna arapoa, aore ra te tapea-noa-raa atoa ia ˈna—te haapapu ra teie mau mea i te huru faufaa e te tura o taua taime ra . . . Aita hoê aˈe taata o te tiaturi ra e na te Atua i titau i teie mau ohipa atoa . . . e nehenehe e apiti atu ma te ore e putapû roa.”
No reira ua faahaamanaˈo te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 5:23, 24 i te feia i faaroo ia ˈna i te hoê taime faufaa e te tura no te taata haamori ati Iuda. Teie ta te hoê taata tuatapapa bibilia e faataa ra no nia i te tupuraa: “Te tomo ra te taata haamori i roto i te Hiero; e na roto atu o ˈna i te anairaa aua, te Aua no te mau Etene, te Aua no te mau Vahine, te Aua no te mau Tane. E atea ˈtu i reira te vai ra te Aua no te mau Tahuˈa eita ïa te taata faaroo atoa e nehenehe e haere atu i reira. Te tia noa ra te taata haamori pihai iho i te paruru, ua ineine i te horoa ˈtu i ta ˈna animala faatusia i te tahuˈa; tei nia to ˈna nau rima i [te afii o te animala] no te faˈiraa.”
I taua taime faufaa roa, haamanaˈo atura te taata haamori e ua inoino to ˈna taeae ia ˈna. Peneiaˈe na to ˈna iho haava manaˈo i faaite mai ia ˈna, aore ra ua ite o ˈna ia au i te huru o to ˈna taeae i nia ia ˈna e te vai ra te tahi manaˈo inoino. Eaha te tia ia ˈna ia rave?
“Vaiiho atu i to taoˈa . . . , e mata na i te haere”
“E vaiiho atu i to taoˈa i mua i te fata ra,” o ta Iesu ïa e faataa ra, “e mata na i te haere.” No te aha? Eaha te mea faufaa roa ˈˈe i taua taime ra i te pûpûraa i te hoê tusia na Iehova? “E [faahau na mua] i to taeae,” o ta Iesu ïa e faataa faahou ra, “a haere a hopoi ai i ta oe taoˈa.” No reira e vaiiho te taata haamori i ta ˈna taoˈa horoa ora i te fata no te tusia taauahi e e haere o ˈna e imi i to ˈna taeae tei inoino.
I te mea hoi e oroa teie, e mea papu tei rotopu te taeae o tei inoino i te mau perenina tei haaputuputu i Ierusalema. E mea rahi atoa te mau taata i Ierusalema, e te mau aroâ ǒaǒa e te mau fare piripiri roa. E oroa râ teie, e ua î roa te oire i te mau ratere.b
Noa ˈtu e e hoê â tere e hoê â puhaparaa to te mau taata no roto mai i te hoê oire, te paimiraa i te hoê taata na roto i te oire tei taatahia e titauhia ïa te tahi tutavaraa. Ei hiˈoraa, i te roaraa o te oroa Patiaraa tiahapa, e patia te mau ratere i te mau tiahapa ati aˈe te oire e i nia i te mau purumu e te mau aua atoa e ati aˈe o Ierusalema. (Levitiko 23:34, 42, 43) Tera râ, e tia i te taata haamori ati Iuda ia paimi i to ˈna taeae tei inoino tae noa ˈtu i te taime e itehia ˈi e ana. Nafea ˈtu ai i muri iho?
“E [faahau na mua] i to taeae,” o ta Iesu ïa e parau ra. No roto mai te parau heleni tei hurihia e “[faahau na mua]” i te hoê ihoparau (di·al·lasʹso) oia hoi te auraa “‘e faatitiaifaro, e taui,’ e i te pae hopea, ‘e faaore i te peapea.’” I to ˈna raveraa i te tutavaraa rahi no te imi i to ˈna taeae tei inoino, te imi ra te taata haamori ati Iuda e faatupu i te hau i rotopu ia ˈna e to ˈna taeae. I reira râ, o ta Iesu ïa e parau ra, e nehenehe o ˈna e hoˈi i te hiero e e pûpû i ta ˈna taoˈa horoa, e farii mai ïa te Atua i te reira i teie nei.
Te haapii maira te mau parau a Iesu i roto i te Mataio 5:23, 24 i te hoê haapiiraa faufaa roa: E ravehia te faaoreraa i te peapea, aore ra te faahauraa, na mua ˈˈe i te tusia. E ohipa roa ˈtu to tatou huru i nia i to tatou mau hoa haamori, i nia i to tatou mau taairaa e te Atua.—Ioane 1, 4:20.
Eaha te rave ia hapa outou i nia ia vetahi ê
Nafea râ outou, mai te peu e e farerei outou i teie huru tupuraa e faataahia ra i te omuaraa o teie tumu parau—te manaˈo nei outou e ua hapa outou i nia i te hoê hoa haamori? Eaha te tia ia outou ia rave?
Ma te faaohipa i te aˈoraa a Iesu, a rave i te faanahoraa e haafatata ˈtu i to outou taeae. Eaha ïa te fa? O te haapapuraa anei ia ˈna e aita e tumu ia inoino o ˈna? E ere roa ˈtu! Peneiaˈe e mea rahi roa ˈtu â te fifi i te hoê noa taa-ore-raa. “A [faahau na mua],” o ta Iesu ïa i parau. A iriti ê roa, mai te peu e e nehenehe, i te manaˈo inoino mai to ˈna mafatu. (Roma 14:19) No reira, e tia ia outou ia farii, eiaha râ ia huna, i to ˈna mau manaˈo hohonu mauiui. E tia atoa ia outou ia uiui, ‘Eaha ta ˈu e nehenehe e rave no te faatitiaifaro?’ Mea pinepine, e navai noa te hoê faaiteraa tatarahapa ma te aau rotahi. I roto râ i te tahi mau tupuraa, e titau paha te taata tei inoino maa taime no te faatitiaifaro i to ˈna mau manaˈo.
E nafea râ, noa ˈtu eaha te mau tutavaraa tamau aita outou i nehenehe e faaore i te peapea? Teie ïa ta te Roma 12:18 e parau ra: “Peneiaˈe o te tia ra, e parahi hau noa outou i roto i te taata atoa nei.” E nehenehe outou e tiaturi e mai te peu e ua tutava outou no te faatupu i te hau, e oaoa o Iehova i te farii i ta outou haamoriraa.
[Nota i raro i te api]
a E hopoihia na te mau taoˈa horoa ei tusia i te roaraa o na oroa o te tau e toru—te oroa Pasa, te Penetekose, e te oroa Patiaraa tiahapa.—Deuteronomi 16:16, 17.
b E taui te numera no nia i te rahiraa perenina o tei haaputuputu mai i Ierusalema tahito no te mau oroa. Ua manaˈo te ati Iuda tuatapapa aamu ra o Josèphe no te senekele matamua e fatata e toru mirioni ati Iuda tei tae mai i te oroa Pasa.—The Jewish War, II, 280 (xiv, 3); VI, 425 (ix, 3).