Te uiui nei te mau taurearea . . .
Ua rave anei au i te hara eita e faaorehia?
“AITA vau i hepohepo aˈenei mai teie te huru. Aita to ˈu e tura faahou ia ˈu iho nei, e ua manaˈo vau e eita roa ˈtu te Atua e faaore mai i ta ˈu hapa.”—Marco.a
“Ua tarapape roa to ˈu aau. Ua ô mai te manaˈo faahapa. Ua manaˈo vau e ua rave au i te mau hape eita e faaorehia.”—Alberto.
‘Aita hoi e taata e ore e hara,’ o ta te Bibilia ïa e parau ra. (Te mau Arii 1, 8:46) E nehenehe te hoê taurearea i te tahi taime e manaˈo e ua rave oia i te hoê hapa rahi. Mai ia Marco e o Alberto, e nehenehe te hoê taurearea e hepohepo i te hoê manaˈo faahapa rahi. E manaˈo paha oia e e mea faufau, e mea ino roa te mea ta ˈna i rave, e eita roa ˈtu te Atua e faaore mai i ta ˈna hapa.
E mai te peu e o outou te manaˈo nei mai teie te huru? A faaitoito. Te vai ra te tiaturiraa no to outou huru tupuraa.
No te aha to tatou haava manaˈo e haamauiui ai ia tatou
E mea tano iho â ia haapeapea ia rave outou i te hoê hapa maamaa. Ua fanauhia mai tatou paatoa e te taoˈa aravihi ta te Bibilia e pii ra te “haava manaˈo.” O te hoê ïa ite i te maitai e te ino no roto, te hoê faaara no roto o te taˈi noa ia rave anaˈe tatou i te mea ino. (Roma 2:14, 15) A hiˈo na i te hiˈoraa o te Arii ra o Davida. Ua faaturi oia e te vahine a te tahi atu taata. I muri iho, ua haapohe oia i ta ˈna tane ra o Uria. (Samuela 2, 11:2-17) Te faahopearaa i nia ia Davida?
“Te teiaha maira hoi to [te Atua] rima i nia ia ˈu,” o ta Davida ïa i faˈi. E, ua ite oia i te au ore teimaha o te Atua. Ua parau atoa o Davida e: “Aore e haamǎrûraa i to ˈu nei mau ivi, i ta ˈu nei hara. Ua na nia ta ˈu nei mau hara i tau upoo, mai te hopoia teiaha e ore e maraa ia ˈu ra. . . . Te haere noa nei au ma te oto e po noa ˈtu te mahana.” (Salamo 32:4; 38:3-6) Ua tamau noa te haava manaˈo o Davida i te haamauiui ia ˈna tae noa ˈtu i te taime i turaihia ˈi oia ia rave i te ohipa maitai e ia tatarahapa i ta ˈna hapa.
I roto i te hoê â tupuraa, mai te peu e ua haapiihia outou e te mau metua kerisetiano e te atea ê mai ra outou i te mau faaueraa tumu a te Bibilia, e inoino iho â outou. E mea tano iho â e mea tia teie huru manaˈo peapea. E nehenehe te reira e turai i te hoê taata ia faatitiaifaro ia ˈna iho aore ra ia imi i te tauturu hou te hapa e riro mai ei peu matauhia. I te tahi aˈe pae, te faaino ra te hoê taata o te onoono ra i roto i te hara i to ˈna haava manaˈo. Eita oia e hauti faahou ia tae i te hoê taime, mai te iri paari ra. (Timoteo 1, 4:2) O te viiviiraa i te pae morare to muri iho mai.—Galatia 6:7, 8.
Te peapea paieti
E ere i te mea maere ia faahiti anaˈe te Bibilia no nia i “tei rave i te hara eita e pohe roa.” (Ioane 1, 5:16; a faaau i te Mataio 12:31.) E ere teie huru hara i te hoê noa ino o te tino. Ua ravehia oia ma te opuahia, ma te etaeta, ma te mârô. E ere o te hara iho o te huru râ o te mafatu o te taata hara o te faariro i te reira mai te hoê hara eita e faaorehia.
Te faaite ra to outou mauiui e te peapea no nia i to outou haerea ino e aita outou i rave i te hoê hara eita e faaorehia. Te parau ra te Bibilia e “o te oto hoi e au i te Atua ra e faatupu ïa i te tatarahapa e tae noa ˈtu i te ora.” (Korinetia 2, 7:10) Oia mau, a tapao na i te aˈoraa horoahia i roto i te Iakobo 4:8-10: “E horoi na i to outou rima, e te feia rave hara ra; e tamâ na i to outou aau, e te feia aau piti na; a autâ na outou, a mihi, e ia manii to outou roimata; ia riro hoi to outou ata ei auê, e to outou oaoa ei taiâ: a faahaehaa na outou i mua i te aro o te Atua, e na ˈna outou e faateitei.”
Parau mau, e nehenehe te hara e riro mai ei mea fifi mau. Ei hiˈoraa, ua rave te taurearea ra o Julie e te hoê hoa tamaroa i te peu hoˈihoˈi e te mirimiri. “Ua faahapa roa vau ia ˈu iho i te haamataraa,” o ta ˈna ïa e faˈi ra, “a tamau noa ˈi râ, matau roa aˈera vau. Aita te reira i haapeapea rahi i to ˈu haava manaˈo.” I muri aˈe, ua aratai te mau ohipa viivii i te taatiraa o te tino. “Ua peapea roa vau,” o ta Julie ïa e parau nei. “No te paruparu o to ˈu haava manaˈo, ua tupu â te reira e rave rahi taime.”
O te hoê tupuraa anei teie e aita e tiaturiraa? Eita. Eaha ïa no Manase, hoê arii no Iuda? Ua rave oia i te mau hara iino mau, mai te peu hiˈohiˈo e te pûpûraa i te tamarii ei tusia. Ua faaore râ te Atua i ta ˈna hapa no to ˈna tatarahapa rotahi. (Paraleipomeno 2, 33:10-13) E no te Arii ra o Davida? No to ˈna tatarahaparaa i ta ˈna mau ohipa iino, ua ite oia e o Iehova te Atua “maitai . . . te faaore mai i te hara nei.”—Salamo 86:5.
Teie te haapapuraa no te mau kerisetiano i teie mahana: “Ia faˈi râ tatou i ta tatou hara, e parau mau ta te Atua e te tia i te faaoreraa mai i ta tatou hara, e te tamâraa ia tatou i te mau parau-tia ore atoa.” (Ioane 1, 1:9) E faˈi te hoê taata i ta ˈna hapa ia vai ra? Na mua roa, i te Atua ra o Iehova. “E ninii hua i to outou aau i mua ia ˈna.” (Salamo 32:5; 62:8) E nehenehe te taioraa i te faˈiraa hapa a Davida i roto i te Salamo 51 e tauturu mai.
Hau atu, te aˈo nei te Bibilia i te mau kerisetiano tei rave i te hara ino ia farerei i te mau matahiapo o te amuiraa. (Iakobo 5:14, 15) E nehenehe ta ratou mau aˈoraa hohonu e ta ratou mau pure e tauturu ia outou ia haamaitai faahou i to outou mau taairaa e te Atua e ia titau faahou i te hoê haava manaˈo mâ. E nehenehe ratou e ite i te taa-ê-raa i rotopu i te paruparu e te ino. E tia atoa ia ratou ia ite i te reira ia noaa mai ia outou i te tauturu no te ape i te rave tamau noa i ta outou hape. Te aˈo nei o Julie, tei rave i teie nei taahiraa e: “Ua tamata vau ‘i te aˈo ia ˈu iho nei’ e noa ˈtu râ ua haere oia i te rahiraa. Tera râ, hoê matahiti i muri iho to ˈu iteraa i to ˈu hape. Eita roa ˈtu outou e nehenehe e faatitiaifaro i te mau fifi rahi ma te ore e tauturuhia e te mau matahiapo.”
Manaˈo faahapa i nia i te mau hapa nainai
I te tahi râ mau taime, “e hape te hoê taata [taurearea] hou oia a ite ai.” (Galatia 6:1, T.a.a) Aore ra e vaiiho noa oia i te hoê hinaaro o te tino ia na nia aˈe. E nehenehe te hoê taurearea i roto i taua huru tupuraa ra e faaruru i te mau manaˈo faahapa—rahi aˈe paha i tei titauhia e te hape iho. E tupu mai te hepohepo faufaa ore. E tupu mai paha teie huru manaˈo faahapa hohonu no te hoê manaˈo haava maitai, hau atu râ i te haava manaˈo ohipa ohie. (Roma 14:1, 2) A haamanaˈo, ia hara anaˈe tatou “e tia to tatou tei ô i te Metua ra, o Iesu Mesia, o te taata parau-tia ra.”—Ioane 1, 2:1, 2.
A hiˈo faahou na i te hiˈoraa o te taurearea ra o Marco, tei faahitihia i roto i ta tatou omuaraa parau. Ua manaˈo taua taurearea kerisetiano ra e ua rave oia i te hoê hapa eita e faaorehia mai. Ua parau noa na oia ia ˈna iho e: ‘Ua ite maitai au i te mau faaueraa tumu Bibilia, te tamau noa nei râ vau i te rave i te hapa!’ Eaha ta ˈna hapa? Te faanavenaveraa i to ˈna melo taatiraa. ‘Nafea te Atua e nehenehe ai e faaore mai i ta ˈu hapa mai te peu e eita vau e faaore i teie peu?’ Ua tano iho â o Marco. Ua parau o Alberto, o te aro atoa ra i teie peu e: “Ua ite au i te manaˈo faahapa i roto ia ˈu iho no te mea eita ta ˈu e nehenehe e faatiamâ mai ia ˈu i taua hara ra.”
E peu viivii te faanavenaveraa i to ˈna melo taatiraa. (Korinetia 2, 7:1) Aita râ te Bibilia e faariro ra i te reira ei hara ino mai te poreneia. Inaha, aita roa ˈtu oia e faahiti ra i te reira. E nehenehe râ te toparaa i roto i te peu faanavenaveraa i te melo taatiraa e riro mai ei hapa eita e faaorehia. E nehenehe te hiˈoraa i te reira mai te hoê hapa eita e faaorehia e riro ei mea atâta mau; e manaˈo paha te hoê taurearea e e ere i te mea faufaa no te tamata i te aro i te fifi. Te faaite nei râ te mau faaueraa bibilia e e tia i te hoê kerisetiano ia tutava uˈana i te aro i teie peu.b (Kolosa 3:5) Te ite nei Iehova e “te hapa nei hoi tatou atoa i te mau mea atoa e rave rahi.” (Iakobo 3:2) Ia topa faahou oia i roto, eiaha te taurearea e manaˈo e ua faautuahia o ˈna.
Oia atoa no te tahi atu mau hape e mau hapa. Aita Iehova e titau mai ra ia aˈo tatou ia tatou iho ma te manaˈo faahapa rahi. Maoti râ, te oaoa ra oia ia rave anaˈe tatou i te mau taahiraa no te faatitiaifaro i te fifi.—Korinetia 2, 7:11; Ioane 1, 3:19, 20.
Mau pû no te tauturu e no te tamahanahana
Oia mau, e hinaaro outou i te tauturu taa ê no te na reiraraa. E pinepine te mau metua o te mǎtaˈu ra i te Atua i te tauturu e te turu rahi i ta ratou mau tamarii. E te pûpû ra te amuiraa kerisetiano i te tahi atu mau ravea tauturu. Te faahaamanaˈo ra Marco e: “Te mea i tauturu mau ia ˈu o to ˈu ïa aparauraa e te hoê matahiapo. Ua titauhia ia ˈu i te itoito no te paraparau e no te faaite ia ˈna i to ˈu mau manaˈo hohonu roa ˈˈe. No to ˈna huru faaau ohie, no reira ua ani au i ta ˈna mau aˈoraa.” Ua imi atoa o Alberto i te tauturu i pihai iho i te hoê matahiapo. “Eita e moehia ia ˈu ta ˈna mau aˈoraa faaitoito,” o ta Alberto ïa e parau ra. “Ua parau o ˈna ia ˈu i to ˈna vai-taurearea-raa, o te reira atoa to ˈna fifi. Aita roa ˈtu vau i tiaturi. Ua faaroo vau ia ˈna ma te mauruuru rahi no to ˈna haerea parau-tia.” Na roto i teie huru tauturu e te turu, ua haapaiuma o Marco e o Alberto i to raua mau fifi. Te amo nei raua i teie nei i te mau hopoia i roto i ta raua iho mau amuiraa.
O te pure ma te tuutuu ore te tahi atu tauturu. Mai ia Davida, e nehenehe outou e pure no te ani i te ‘hoê mafatu viivii ore’ e te ‘hoê aau apî, e te turori ore.’ (Salamo 51:10, T.a.a.) O te taioraa i te Parau a te Atua te tahi atu tumu o te tamahanahanaraa. Ei hiˈoraa, e ite paha outou i te faaitoitoraa ia ite outou e ua rave atoa na te aposetolo Paulo i te mau aroraa no roto. Ua faˈi oia e: “Ia hinaaro vau i te rave i te mea maitai ra, tei pihai iho te ino ia ˈu i reira.” (Roma 7:21) Ua manuïa ia Paulo i te haavî i to ˈna mau hinaaro tia ore. No reira e nehenehe atoa outou. E nehenehe outou e ite i te tamahanahanaraa taa ê na roto i te taioraa i te salamo, no nia iho â râ i te faaoreraa te Atua i te hapa, mai te Salamo 25, 86, e 103.
Noa ˈtu eaha te tupuraa, eiaha e haamoemoe ia outou iho e a tapea noa mai i te mau manaˈo maitatai. (Maseli 18:1) A fanaˈo taatoa i te aroha o Iehova. A haamanaˈo, te ‘faaore rahi nei o ˈna i te hara’ niuhia i nia i te tusia hoo o Iesu. (Isaia 55:7; Mataio 20:28) Eiaha e faaiti mai i ta outou mau hapa, e eiaha atoa e manaˈo e eita roa ˈtu te Atua e faaore atoa mai i ta outou hapa. A haapaari i to outou faaroo e ta outou faaotiraa e tavini ia ˈna. (Philipi 4:13) E noaa mai ia outou i muri iho i te hau o te feruriraa e te oaoa hohonu no roto i te iteraa e ua faaorehia mai ta outou hapa.—A faaau i te Salamo 32:1.
[Nota i raro i te api]
a Ua tauihia te tahi mau iˈoa.
b Te vai ra te mau manaˈo tauturu i roto i te mau pene 25 e 26 o te buka ra Te uiui nei te mau taurearea: Mau pahonoraa ohie (farani), neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Hohoˈa i te api 17]
E noaa ia outou i te hoê manaˈo apî no nia i te mau tupuraa na roto i te aparauraa i te hoê kerisetiano aravihi