Te huru tupuraa mau o te ohipa hamani ino vahine
TE TAIME noa outou e taio ai i teie api e tae roa ˈtu i te hopea, e hamani-ino-hia ïa te hoê vahine i te tahi vahi o te mau Hau Amui no Marite. O ˈna anaˈe hoi e te riaria noa ra ia taparahihia oia e ia hamani-ino-hia na te tahi taata eita e ore ta ˈna i matau. E tupaihia oia. E riro paha oia i te faaû atu i te reira. Papu maitai te mǎtaˈu ra oia e ia haapohehia mai oia.
Ua riro te ohipa haru vahine ei ohipa taparahiraa taata rahi roa ˈˈe i te mau Hau Amui no Marite, inaha tei nia o ˈna i te faito teitei roa ˈˈe i te pae no te ohipa hamani ino vahine i roto i te ao nei. Ia au i te mau mutoi, 16 vahine tei hamani-ino-hia, e 10 o te noaa i te mau hora atoa. Taa ê atu i te reira, ua hau atu i te ahuru taime te mau vahine i noaa i te hamani-ino-hia, e o te ore hoi e faaitehia ra!
E ere te mau Hau Amui no Marite anaˈe te fenua i reira e e itehia ˈi i teie mau numera riaria mau. I te fenua Farani, ua maraa te numera o te mau vahine i noaa i te hamani-ino-hia i nia i te faito e 62 i nia i te hanere, i te area matahiti 1985 e 1990. I te matahiti 1990, ua tataipiti te ohipa hamani ino vahine, inaha ua taeahia i te 27 000 i roto noa i te area e ono matahiti. Te faaite ra te fenua Helemani e te noaahia nei te hoê vahine i te hamani ino i te mau hitu minuti atoa.
Te haamauiui atoa nei te ohipa hamani ino vahine i te mau tane.a Te “fifi nei te mau tane i te ora i roto i te hoê totaiete i reira te afaraa o te huiraatira e inoino rahi ai, e faatupu ai i te manaˈo tamoemoe, e e mǎtaˈu ai,” ta te vahine taote rapaau feruriraa o Elisabeth Powell, e parau ra. E riro atoa ratou iho i te riaria tamau no ta ratou mau vahine, metua vahine, tuahine, tamahine, e hoa vahine, aore ra e tia ia ratou ia faaruru i te mau manaˈo faahapa ia ratou iho e te peapea, ia hamani-ino-hia te hoê vahine mea here na ratou.
No te aha hoi i maraa rahi ai?
Ua ruperupe noa te ohipa hamani ino vahine i roto i te mau totaiete e farii nei i te ohipa haavîraa puai e te faaheporaa i te mau vahine i te pae taatiraa. I roto e rave rahi mau fenua, te tairihia nei te mau tane e te mau vahine na te mau poroi a te mau tamarii e te oreraa e taa maitai i te mau haamaramaramaraa no nia i te melo taatiraa, na roto atu i te mau vea, te utuafare fetii, e to ratou mau hoa. Te haapii nei ratou i te mau manaˈo taero ra oia hoi ua tuati maitai te melo taatiraa e te haavîraa puai e te vai nei te mau vahine no te haamâha i te tane i te pae no te taatiraa, ma te ore e tâuˈa i te manaˈo o te mau vahine.
A tapao na i te huru o Jay, te hoê taata rave ohipa i roto i te hoê piha ohipa, e 23 matahiti to ˈna. “Te parau ra te totaiete e e tia ia oe ia taoto tamau e te mau vahine e rave rahi, e riro atu ai oe ei tane mau,” ta ˈna ïa e parau ra. “Inaha, eaha ïa te ohipa e tupu ia ore outou e na reira? E tane mau anei outou?” No taua faaheporaa ra, ia riri o ˈna i te hoê vahine aore ra ia inoino oia i te hoê vahine, e hamani ino atu ïa oia ia ˈna.”
E peu matauhia teie mau huru haavî e te hamani ino i te mau vahine, i roto i te mau totaiete i reira e ite-rahi-hia ˈi i te ohipa hamani ino, ta te vahine maimi ra ïa o Linda Ledray e parau ra. “I te paeau rahi, e hauti rahi te taata haru vahine i te mau hohoˈa totiare. E te turu nei hoi te mau hohoˈa teatea e tae noa ˈtu te afata teata i teie mau hohoˈa totiare. Ua riro te ohipa haru ei tumu parau matauhia i roto i te mau hohoˈa faufau, e ere râ hoi te mau hohoˈa faufau anaˈe te tia ia faahapahia. Ua faaite mai te mau tuatapaparaa e ua faatupu te mau hohoˈa e ite-rahi-hia te mau ohipa haavî i roto e aita e taatiraa i te pae tino, i te mau huru haavî mau i nia i te mau vahine, ia faaauhia i te mau hohoˈa e haafaufaa nei i te melo taatiraa eiaha râ i te haavîraa puai. E tuhaa atoa ta te afata teata i reira “ia pata roa mai oia vetahi o te mau huru peu taatiraa e itehia ˈtu i te mau vahi atoa,” ta Powell ïa e parau. Eaha ˈtura ïa te poroi a te mau vea, te radio, te afata teata? “Ia riri outou, a hamani ino atu i te hoê taata.”
E te faaohipahia nei taua poroi nei i roto i te mau taairaa i tera e tera mahana, e e mau faahopearaa peapea mau hoi to muri. I roto i te hoê ao e faatia rahi nei i te mau huru ohipa atoa, e pinepine te mau tane i te manaˈo e e tia i te mau vahine ia taoto atu ia ratou, mai te peu iho â râ e haamâuˈa te tane i te moni no te vahine aore ra mai te huru ra ïa e ua farii mai teie vahine i ta ˈna mau titauraa e taoto ia ˈna.
“E ia tae i te taime taatiraa, te parauraa e ‘eita’, e pinepine roa e ere roa ˈtu i te mea faufaa ia na roto mai i te vaha o te hoê vahine,” ta te taata papai vea ra ïa o Robin Warshaw i parau. E e pinepine roa atoa, o te ohipa haru te faahopearaa.
Te “piti o te hamani-ino-raa”
15 matahiti to Kathi a hamani-ino-hia ˈi o ˈna na tootoru melo tane o te pǔpǔ hockey o ta ˈna fare haapiiraa teitei. A tuu ai to ˈna utuafare fetii i teie ohipa i mua i te haavaraa, ua mata-ê-roa-hia oia e ua haafifi-atoa-hia oia na te tahi mau hoa, mau taata tapiri, e mau taata ěê. “Mai tera iho â te tamaroa,” o tei parauhia ˈtu ïa i to ˈna fetii. I te fare haapiiraa, e piihia ˈtu na o ˈna i te tahi mau iˈoa faufau, e e tuuhia ˈtu na te tahi mau poroi haamǎtaˈuraa i roto i ta ˈna vairaa tauihaa haapiiraa. Ua tuuhia te mau taata i hamani ino ia ˈna i roto i te tau hiˈopoaraa e ta ratou utua te raveraa ïa i te ohipa na te tahi mau taata e ua riro maira hoi ratou ei aito i te pae taaro na te fare haapiiraa. Area o Kathi ra, ua haafifi-noa-hia ïa oia ehia rahiraa avaˈe i te maoro. E i te pae hopea, ua haapohe aˈera oia ia ˈna.
Ua riro te huru tupuraa i farereihia e Kathi ei hiˈoraa e faaite ra e a tahi, e pinepine te feia i hamani-ino-hia i te pae tino na te feia i haru ia ratou, i te faaruru atoa i muri iho i te hamani-ino-raa i te pae morare a te tahi pae. E rave rahi mau vahine i faˈi e te faahopearaa o teie mau huru tupuraa e o teie mau manaˈo hape no nia i te ohipa haru, inaha o te feia i hamani-ino-hia, te faainohia. E riro te fetii, te mutoˈi, te mau taote, te mau haava, e te mau melo o te hoê haavaraa—te feia e tiaturihia e tauturu mai i te taata i roohia i te fifi—i te faatupu atoa i teie mau huru manaˈo hape e i te haamauiui i te taata i roohia i te fifi fatata hoê â haamauiuiraa i ravehia e te taata i haru ia ratou. No te ino hoi te fifi i pii ai vetahi pae i te reira “te piti o te hamani-ino-raa.”
Ua faatupu te mau aai no nia i te ohipa haru i te hoê huru ino ore hape mau. I te tahi aˈe pae, mai te peu e e nehenehe e itehia mai e outou i te tahi hape i roto i te haerea o te vahine i hamani-ino-hia—e oomo mai paha o ˈna i te mau ahu vî roa i nia i to ˈna tino aore ra e haere o ˈna anaˈe i rapae i te po aore ra e hinaaro mau o ˈna e taoto atu i te tahi taata—e ora mai outou e tei herehia e outou ia apehia teie huru haerea; inaha e ore roa hoi outou e noaa i te hamani-ino-hia. Te faahopearaa, inaha, teie ohipa hamani-ino-raa maamaa roa e nehenehe e farereihia e te mau huru taata atoa, ia au i te ahu o ta ˈna e oomo mai, mea fifi roa ïa ia farii.
Teie ta te hoê vahine, i haruhia e te hoê taata ta ˈna i manaˈo e e “taata maitai, e te tura”, e parau ra. “Te manaˈo hape roa ta outou e nehenehe e manaˈo, te tiaturiraa ïa e eita roa ˈtu outou e roohia i teie ohipa.”
Te mau manaˈo hape no nia i te ohipa hamani ino vahine e te mea mau
Te mau parau i muri nei, no nia ïa i te tahi mau manaˈo hape e horoahia no nia i te ohipa hamani ino vahine e faaino i te vahine i haruhia e o te faaitoito atoa hoi i te feia e faatupu i teie mau huru manaˈo, ia tamau â i te na reira:
Manaˈo hape: E parauhia e ohipa hamani ino vahine mai te peu e na te hoê taata ěê i haru i te vahine.
Ohipa i tupu: Te rahiraa o te mau vahine i hamani-ino-hia, ua haruhia ïa ratou na te hoê taata ta ratou i matau e i tiaturi maitai. Te parau ra te hoê titorotororaa e e 84 i nia i te hanere o te mau vahine i hamani-ino-hia, ua matau ratou i te feia i haru ia ratou e e 57 i nia i te hanere o te mau ohipa hamani ino vahine, ua tupu ïa i te hoê taime farereiraa i faaauhia e na taata toopiti. Hoê i nia i te 7 o te mau vahine faaipoipo, na ta ratou iho tane i hamani ino ia ratou.b Mea ino mau â te ohipa hamani ino vahine e e riro hoi i te haafifi roa i te pae morare mai te peu e e taata ěê, o te tane faaipoipo iho, aore ra te taime farereiraa i faaauhia e na taata toopiti, te feia haru.
Manaˈo hape: E nehenehe e parau e ohipa hamani iho vahine, ia faaite te vahine e ua patoi papu mau iho â o ˈna, aore ra ua pepe ino roa o ˈna.
Te mea mau: E patoi ratou aore ra eita, e ite-papu-hia ˈtu te reira i nia i te mau vahine, mai te mau pepe i nia i te tino.
Te manaˈo hape: E nehenehe te hoê vahine e hamani-ino-hia e faahapahia, mai te peu e eita o ˈna e patoi puai.
Te mea mau: E tupu te ohipa hamani ino vahine mai te peu e e faaohipahia te puai no te taoto i te hoê vahine, noa ˈtu e aita o ˈna e hinaaro ra. Na te faaheporaa o ˈna i te hoê vahine aita e hinaaro ra e faariro ia ˈna ei taata hamani ino vahine. No reira, eita ˈtura hoi te hoê vahine i noaahia i te hamani ino e faahapahia i te poreneia. Mai te hoê paha vahine i hamani-ino-hia e to ˈna iho fetii, e riro oia i te faahepohia e rave i te hoê ohipa aita roa ˈtu o ˈna e hinaaro ra no te mana puai paha o taua taata ra i nia ia ˈna. Ia faahepohia te hoê vahine na te taata e hamani ino ia ˈna e riaria roa ˈtu ai oia aore ra e ore roa ˈtu ai oia e ite faahou e nafea râ, e ere ïa te auraa e te farii ra oia i taua ohipa ra. E nehenehe e parau e te farii ra oia mai te peu e aita e haamǎtaˈuraa e e haa atoa ˈtu o ˈna, eita e faaea noa.
Te manaˈo hape: E tapao no te here rahi te ohipa hamani ino vahine.
Te mea mau: E ohipa haavî te ohipa hamani ino vahine. E haru te mau tane, eiaha noa no te haamâha ia ratou i te pae taatiraa, ia mana atoa râ ratou i nia te tahi atu taata.c
Te mea hape: E nehenehe te hoê vahine e faahinaaro atu aore ra e aratai i te hoê tane e inaha, eita ˈtura ta te tane e nehenehe faahou e faaoromai i to ˈna hinaaro i te pae taatiraa.
Te mea mau: Te mau tane e hamani ino i te vahine e ere to ratou hinaaro taati i te mea puai aˈe i to te tahi atu mau tane. Inaha, hoê i nia i te toru o te mau taata hamani ino vahine atoa, eita ratou e rave faahope roa i te ohipa taatiraa. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, e mau ohipa faanahohia te ohipa hamani ino vahine, e ere i te mea tupu noa mai. E faaineine maitai te mau taata ê e te mau taata hamani ino vahine e ere i te taata ê i te mau vahine ta ratou e hinaaro e haru—e haˈa te taata ěê e ia vai noa mai te vahine o ˈna anaˈe, area te taata matau ra, e faanaho ïa oia i te hoê huru tupuraa i reira te vahine e vai ai o ˈna anaˈe iho.
Te manaˈo hape: E haavare na te mau vahine no nia i te ohipa hamani ino vahine, no te tahoo atu i te tane aore ra no te mea e manaˈo faahapahapa to ratou no nia i te parau no te taatiraa.
Te mea mau: Hoê â faito parau hape no nia i te ohipa hamani ino vahine e te tahi atu mau ohipa haavîraa: e piti i nia i te hanere. I te tahi aˈe pae, te farii nei te feia maimi e te faarahihia nei te parau no te ohipa hamani ino vahine.
Te manaˈo hape: E nehenehe te hoê vahine e “titau” e ia hamani-ino-hia oia ia oomo oia i te mau ahu e huti i te manaˈo i nia ia ˈna, ia inu oia i te ava taero, ia vaiiho oia i te hoê tane ia rave i te tahi mau haamâuˈaraa no ˈna aore ra ia haere oia i to ˈna fare.
Te mea mau: Te faatupuraa i te manaˈo hape, te riroraa ei taata ite ore, e ere ïa te auraa e te hinaaro ra te hoê vahine ia hamani-ino-hia oia. O te mau taata hamani ino anaˈe te tumu no te ohipa hamani ino vahine.
[Nota i raro i te api]
a Fatata 1 i nia i te 10 feia e noaa i te hamani-ino-hia, e tane ïa.
b E tupu te ohipa hamani ino vahine i roto i na taata faaipoipo ia faahepo te hoê tane e taoto i ta ˈna vahine. E riro paha vetahi mau tane i te manaˈo e “te mana” o te tane ta te aposetolo Paulo e parau ra, i nia i te tino o ta ˈna vahine, e mana otia ore ïa. Tera râ, ua parau atoa o Paulo e “e aroha atoa te mau tane i ta ratou iho mau vahine e tia ˈi mai ta ratou i aroha i to ratou iho tino ra.” Te parau ra te aposetolo Petero e e tia i te mau tane ia parahi ia ratou ra ma te ite “i te faaturaraa ˈtu i te vahine, i te farii paruparu ra.” Aita ˈtura ïa e parahiraa to te haavîraa aore ra to te faaheporaa i te taoto i to ˈna hoa, i reira.—Korinetia 1, 7:3-5; Ephesia 5:25, 28, 29; Petero 1, 3:7; Kolosa 3:5, 6; Tesalonia 1, 4:3-7.
c “Te ohipa hape e ere noa ïa te parau no te ‘taatiraa’. Ia riro râ te taatiraa ei mauhaa ta te taata e faaohipa ra no te faatupu i te hoê ohipa haavî mau.”—Wanda Keyes-Robinson, raatira pǔpǔ i te pae no te mau taata i hamani-ino-hia i te pae taatiraa, i te oire no Baltimore, Maryland.
[Parau iti faaôhia i te api 3]
I te mau Hau Amui no Marite, 1 i nia i te 4 o te mau vahine o te noaa nei i te hamani ino aore ra tei tamatahia i te hamani ino
[Parau iti faaôhia i te api 4]
Te ruperupe nei te ohipa hamani ino vahine i roto i te mau totaiete e farii nei i te haavîraa puai e te mau peu hooraa i te ohipa taatiraa