Te mau toparaa pape no Niagara—Te hoê taiamani aita e matahiti no te mau pae Marite ma
Na to tatou taata papai i te fenua Kanada
“TE hoê o te mau ohipa faahiahia roa ˈˈe, nehenehe roa ˈˈe e tei hau i te ruperupe ta te mau puai o te natura i ore aˈenei i faatupu!” ta te taata hui arii ra o Dufferin, tavana rahi no Kanada ïa i parau, i roto i te hoê oreroraa parau ta ˈna i vauvau atu i te Totaiete o te mau taata peu paari no Toronto. Ua faahiti oia i taua parau nei i te matahiti 1878 ra, e ua haamau oia i te hoê aua na te huiraatira no te paruru i te mau “huru tura mau” o te mau toparaa pape no Niagara.
Aita e parau no te faataa i teie vahi ruperupe mau a te natura. Auê vahi nehenehe mau ia hiˈo e! E faahiahia te taata no te ao taatoa nei i te nehenehe o teie taiamani aita e matahiti no te mau pae Marite ma.
Ua haapii mai tatou i roto i te aamu e ua ite te mau taata no te mau pae Europa ma i te parau no teie “mau haruru rahi pape,” o te mau Toparaa pape no Niagara, ua hau atu i te toru senekele i teie nei. I te matahiti 1644 ra, ua faahiti te taote farani ra o Le Sieur Gendron, i te parau no teie nei ohipa nehenehe mau i roto i te mau rata ta ˈna i hapono atu na to ˈna mau hoa i Farani. I muri aˈe, ua atuatu te mau mitionare, te mau taata maona e te feia hiˈo haere i te fenua, i te anaanatae e te manaˈo o te tahi pae na roto i ta ratou mau parau i papai no nia i te toparaa pape haruru rahi mai te patiri ra te huru e vai ra i rotopu i te Roto no Erie e te Roto no Ontario.
I teie mahana, e piti toparaa pape no te mau Toparaa no Niagara, e vai ra i nia i te otia i rotopu i te fenua Kanada e te fenua Marite. Tei nia te mau toparaa pape no Horseshoe i te hiti no Kanada, e te toparaa Marite i te hiti no te fenua Marite. No te ite atu i teie taiamani rahi mau o te mau pae Marite ma, e tia hoi i te mau ratere i te matamua ra ia nee na roto i te mau vahi varivari e ia haere na nia i te mau eˈa rii matauhia e te mau Inidia no Marite i te haere, e na nia ˈtu hoi i te mau vahi ofaifai o te canyon, tei paohia e te mau anavai pape ehia rahiraa tausani matahiti te maoro.
E mau tumu papu maitai
I muri iho, ua haere maira te feia hoo taoˈa e faatupu e rave rahi mau peu faaanaanataeraa na te mau ratere. Ua haapeapea teie huru ohipa imiraa moni hiˈopoa-ore-hia no nia i teie taoˈa faahiahia o te natura e rave rahi mau taata. Ua hinaaro ratou e rave i te tahi mau tutavaraa no te faaherehere i teie taiamani aita to ˈna e matahiti. Ua manaˈo te taata faaunauna fenua ra o F. E. Church e ua riro te ohipa tapi hooraa tauihaa ei peu faaarearearaa manaˈo, e ere atura ïa te reira i te mea maitai. Te na ô ra te tahi taata mataitai, i te matahiti 1847 ra e: “I teie nei ua î roa te mau vahi e haaati ra i te mau Toparaa pape no Niagara i te mau huru mea au ore atoa—e ua tupu ruperupe noa te hairiiri ino.”
I te matahiti 1832 ra, ua papai aˈera o E. T. Coke e: “Mea peapea mau â i te mea hoi e aita te hoê fenua mai teie te huru i haapaohia ei fenua moˈa e tia i te vairaa, e aita atoa te mau uru raau i horoa papu mai i to ratou ruperupe heeuri mau e te oviri no nia i te hoê vahi i reira e ite-papu-hia i te huru haihai mau o te mau ohipa i hamanihia e te taata.” Ua ite atea mai te tahi mau taata e e vai papu mai te ohipa tapi hooraa tauihaa i reira e e riro hoi i te faaino roa i te ohipa nehenehe mau a te natura e haaati ra i teie ohipa faahiahia ta Iehova i poiete.
I teie mahana, maoti te mau tutavaraa a te taata hui arii ra o Dufferin e te tahi atu taata i ite atea i te ohipa e tupu a muri aˈe, te ruperupe nei â na pae e piti o te Anavai no Niagara mai te mau toparaa pape mai o te anavai i raro e tae atu i te mau Taheraa Pape Puai no Whirlpool i raro mai. Ua paruruhia teie ohipa nehenehe mau, i te ohipa tapi hooraa tauihaa hairiiri roa. No reira, tei muri mai atura ïa te mau vahi faaanaanataeraa manaˈo na te feia ratere i te mau toparaa pape, i roto i te mau aroâ o te mau hiti oire. Te hoê o te mau tapitapiraa no teie roa nei a te feia paruru natura, inaha e nehenehe teie taiamani a te mau fenua Marite ma e ino roa maoti te maninaraa o te mau toparaa pape.—Hiˈo i te tumu parau Te Maninaraa o te mau toparaa pape.
Ma te hiˈopoa i te taiamani aita to ˈna e matahiti
Ua ite mai matou e e nehenehe teie ohipa faahiahia o te ao nei e hiˈohia i roto e rave rau mau tuhaa ma te ore roa ˈtu e haapeapeahia. Ei hiˈoraa, auê hoi te mataitairaa i te mau toparaa pape mai nia mai i te hoê vahi hiˈopoaraa teitei roa aore ra mai nia mai i te hoê manu tautau na te reva, i te maere mau e! Aore ra auê hoi te hoê ori-haere-raa au maitai aore ra na nia ˈtu i te pereoo taataahi na nia i te Niagara Parkway i te faahiahia e. E ere te mau Taheraa Pape Puai no Whirlpool i te mea atea roa i te mau toparaa pape e mea papu hoi e riro mau â te reira ei tere faufaa mau.
E aratai te hoê eˈa na raro mai i te mau pae matomato e na roto atu ai i te mau ana, ia tatou “i muri mai i te mau unauna i raro aˈe i te mau toparaa pape. Mai reira ˈtu tatou i te mataitai, mai te huru ra i te puroˈu pape, e riro ai hoi te mau toparaa pape no Horseshoe ei vahi ruperupe mau e te tuiroo. Mea puai mau â te haruru o te mau toparaa pape. No te taata manaˈo itoito e te titau i te mau mea matau-ore-hia, eita e moehia ia ˈna i te hohoˈa ta ˈna e ite atu na nia i te poti e tere atu i roto i te mau pape puai i pihai noa ˈtu i te mau toparaa pape. A topa noa ˈtu te mau pape haruru rahi i roto i te anavai i raro mai, e itehia te mǎhu ata ia pee i nia, ma te faatupu i te hoê haapueraa anuanua. I te mau taime atoa te mau topata pape apî e itehia ˈi, e mau anuanua apî ïa te tupu. Mai taua vahi teitei ra, e nehenehe tatou i teie nei e tamata i te pape e e ite i te mahu ata na nia mai i to tatou pereue faarari.
Teie ta te hoê vea iti a te Aua no Niagara e parau ra: “Ia ite tatou i te mau Toparaa pape o te Niagara i te po mai te huru ra ïa e tei roto tatou i te Fenua o te mau Moemoeâ.” No reira, eita tatou e hinaaro ia erehia tatou i te maramarama o te mau toparaa pape i turamahia e te mau mori puai mau e ua rau huru peni, i te po. I te matahiti 1860 ra, a ite matamua ˈtu ai te Tamaiti hui arii no Wales i te mau Toparaa pape i te po, ua faataa maira o Nicholas A Woods, te hoê papai vea o te vea ra The Times no Lonedona, i te ruperupe o teie nei ohipa i te na ôraa e: “I te hoê noa taime, mai te huru râ e ua riro mai te haapueraa pape taatoa, e ama puai ra i roto i te hoê mori puai, ei veo i tahe. Mai muri mai i te mau Toparaa pape, no te anaana rahi te mori e nehenehe ai e faaau te mau pape i mua noa mai, i te hoê hiˈo terehe, i te hoê toparaa taiamani, e te mau topata poe e tae noa ˈtu te mau taheraa pape atoa i reira te hoê anaana rahi e purapura noa ˈi i nia i taua vahi atoa ra, mai te hoê ïa anavai pape e ama noa.”
E fenua nehenehe mau i te tau toetoe
Te hauˈa haumi ta tatou e hauˈa mai e e ite i te tau veavea, no roto mai ïa i te mau toparaa pape e e faatupu hoi te reira i te haumǎrû e te oraora maitai no te mau tiare, te mau raau rii, e te mau tumu raau e haaati ra i te mau toparaa pape. I te tau toetoe râ, taua mǎhu ata nei, e hopoihia mai e te hupe, e toetoe oia e e faaî roa i te mau tumu raau e te mau raau tupu i te pape paari na te hiti i te anavai pape. E anaana hoi ratou e e purapura atoa i roto i to ratou ahu pape paari. Ia maitai te mahana, e anoˈi atu ïa ratou i nia te mau fenua tei î i te hiona no te faatupu i te nehenehe o te mau toparaa pape i roto i te hihi mahana ruperupe e te anaana mau e mai te huru ra e e oriori noa ra.
E hopoi atoa mai na te tau toetoe i te mau huˈa huˈa pape paari i roto i te auvaha ǒaǒa roa o te Anavai no Niagara. I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua î roa te auvaha i te mau huˈa pape paari no roto mai i te Roto no Erie. E fati hoi te pape paari i nia i te roto e e haere tia mai ai i raro i te Anavai no Niagara e na nia ˈtu te mau toparaa pape ma te faahiahia mau e a haapue ai i te auvaha ǒaǒa mau. Ua faatupu teie mau huˈa pape paari i pue noa na i te mau mouˈa pape paari e hiona e tae roa ˈtu ai te taime e riro mai ai ei mau eˈa turu pape paari. Aita i maoro aˈenei, ua haamauhia te hoê patu fǐfǐ auri e raau i te vahi tomoraa ˈtu o te Anavai no Niagara i te Roto no Erie ia ore te mau pape paari ia rahi roa mai i reira.
Te otue no Niagara
No te faatuati mai i te mau toparaa pape, te vai ra ïa te otue no Niagara, te hoê tuhaa fenua iti ǒaǒa roa i rotopu i te Roto no Ontario, te Roto Erie, e te vahi teitei no Niagara. E faatupu hoi te amuiraa teie vahi papu e te mau roto i te hoê ahuraˈi iti otahi roa i nia i taua otue ra.
E ô mai na te mau haereraa mataˈi i rotopu i te vahi teitei e te mau roto, ma te faaau maite i te ahuraˈi i te tau toetoe e i te tau veavea. E uaa na te mau aua maa hotu mai te mau apara au maitai ia amu ra, te mau cerises, te mau poires, te mau prunes e te mau pêches e tae noa ˈtu te mau aua ua rau huru te vine, i roto i taua vahi paruru-maitai-hia ra e te faahiahia hoi o teie nei otue. E hamani na te mau fare hamaniraa uaina e vaiharo, e vai ra i roto i te mau oire rii nehenehe mau, i te vai o te uaina e e faaite taa ê mai hoi ratou i te huru o taua vahi no Ontario ra. E te faahopearaa o taua mau mea atoa nei, o te hoê ïa ori-haere-raa au maitai na roto i taua pae fenua ra i te tau uaaraa tiare iho â râ i te mau taime auhuneraa.
E taiamani i te mau tau atoa
Ua riro mau â teie ǒ te mau pae Marite ma ei ô faahiahia no ǒ mai i te Atua ra. (A faaau e te Salamo 115:16.) E faaoaoa hoi oia i te mau taata atoa e fariu tia i to ratou mata i reira.
E nehenehe te mau taata e haere mai i te mau taime atoa o te matahiti e e faahiahia roa i te rahi o te mau ohipa paari mau o teie poieteraa a Iehova. E nehenehe ratou e hauˈa i te hauˈa haumǎrû mau o te tau uaaraa tiare o te mau aua maa hotu, e tamata i te mau maa hotu au maitai ia amu ra, e e ite i te huru maitai mau o to tatou Poiete i roto i te mau peni huru rau o te mau tiare e rave rahi o te tau veavea, i rari maitai i te mau toparaa pape puai mau. Aore ra e nehenehe ratou e ite atu i te mau peni anaana mau o te tau haapoheraa raau o te mau raau hotu uteute parauhia érables i roto i te mau peni auro e anani o te mau raau e rave rahi no taua fenua Ontario tooa o te râ ra.
E riro atoa te tahi pae i te oaoa roa i te faahiahia o te mau Toparaa o te Niagara i te tau toetoe, ia î te mau mouˈa pape paari e te hiona e pue noa i te raroraa iho o te mau toparaa pape, e te mau tumu raau e te mau raau rii i te hiona aore ra te ahuhia i te pape paari, ma te anaana mai te hiˈo terehe ra te huru i roto i te hitiraa mahana o te tau toetoe.
Te faaite mai nei te Otue no Niagara e te mau toparaa pape ruperupe mau i te mau tuhaa au roa e te maitai roa ˈˈe o na tau e maha o te matahiti e te faarahi nei hoi i to tatou mauruuru ia Iehova, oia i tǎpǔ mai ia tatou ahia ˈtura tausani matahiti i teie nei i te na ôraa mai e: “I teie nei râ, te vai nei te fenua, e vai atoa mai te tau tanuraa, e te ootiraa, te toetoe, e te mahanahana, te auhune, e te poai, te ao, e te po, eita e ore.”—Genese 8:22.
[Tumu parau tarenihia i te api 28]
Te maninaraa o te mau toparaa pape—Nafea ia faaiti i te reira?
I te roaraa o te tau, te faatupu te maninaraa o te mau toparaa pape to ratou moeraa. I te roaraa o teie mau matahiti, ua faaitihia te vitiviti o te maninaraa i te faito 8 tenetimetera i te matahiti no te toparaa pape no Horseshoe, e e 2,5 tenetimetera i te matahiti no te mau toparaa Marite. Ua tupu te reira na roto e piti ravea faufaa: 1) na roto i te heruraa i te tahoraa e te faatioiraa i te pape taa ê atu i te anavai no ropu: 2) na roto i te tioiraa i te rahiraa o te mau pape i te hoê fare uira pape, e reira e iti mai te taheraa o te pape o te mau toparaa pape. I te pae i nia, te vai ra te hoê haapahuraa pape e 18 uputa no te faatano te taheraa o te pape. Teie nei, i te mau avaˈe e rahi ai te ratere e puai ïa te taheraa o te pape ia topa anaˈe i roto i te anavai.
Ua numerahia te toparaa pape no Horseshoe e 53 metera i te teitei e 792 metera to ˈna aanoraa. Te faito o te toparaa Marite e 55 metera te teitei e te tâpû nei te anavai i nia i te hoê aanoraa e 305 metera. I te taime eita te anavai i faatioihia na mua te toparaa pape, e naea te taheraa pape o teie e piti toparaa pape i te hoê faito e fatata e 7 600 afata i te tetoni.
[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 27]
Feia haere na nia te taura i roto te aore e feia taiâ ore i te rave i te mau ohipa atâta
E piti taata tuiroo, Blondin e o Farini, o tei haere e rave rahi taime na nia i te taura i roto te aore na nia i te anavai Niagara.
Te ohipa maere mau ta Blondin i rave, oia hoi te afairaa i te hoê umu iti a haere ai o ˈna na nia i te taura, tuu atura i raro, faaama ihora i te umu iti, e tunu atura i te hoê huero moa. Tâpûpû ihora te huero moa faraipani, afai atura i te mau ratere i nia i te poti Maid of the Mist mea atea i raro mai ia ˈna.
No te mea aita Farini e hinaaro e ia hauhia o ˈna, ua amo oia i te hoê matini puˈaraa ahu na nia i te taura, tuu atura, tito ihora te pape i roto te hoê patete i roto te anavai, horoi atura e rave rahi horoi vahine, taraˈi atura te reira i nia i te mau raau tarava e avatea atoa, hoˈi atura, e te mau horoi e taueue noa ra i te matai.
Ua faaruru te feia taiâ ore i te mau toparaa pape no Horseshoe, ua opani ratou ia ratou i roto i te mau tura, te mau popo rarahi, e te tahi atu mau mea no te faahee mai na nia mai i te mau toparaa pape. Ua ora mai vetahi e te tahi mau pepe, tera râ e rave rahi tei pohe, tei pau te aho, tei paremo, aore ra tei perehu i nia i te mau ofai i raro i te mau pape puai i pihai noa ˈtu i te mau toparaa pape. Eita teie mau ohipa atâta e faatia-faahou-hia i teie mahana.
[Faaiteraa i te tumu]
H. Armstrong Roberts
[Hohoˈa i te api 29]
Te mataitairaa faahiahia o te mau Toparaa Pape no Horseshoe , e itehia na nia i te hoê tere poti (i mua), eita e moehia
Te mau Toparaa Pape Marite (i raro) e te mau Toparaa Pape no Horseshoe (i nia) ma to ratou nehenehe faito ore
E anaana te vehî pape toetoe paari e te hiona na te hiti o te mau Toparaa Pape i te tau toetoe
[Faaiteraa i te tumu]
Te Aua no Niagara Commission
Peni no te matahiti 1857 a Frederic Church e te hoê anuanua
[Faaiteraa i te tumu]
Frederic Edwin Church: NIAGARA/Corcoran Gallery of Art, Museum Purchase, 76.15