Te papai mai nei te feia taio
Moto Ua anaanatae roa vau i te taioraa i ta outou tumu parau “Te mau moto: Mea atâta anei?” (8 no eperera 1992) E 55 matahiti i teie nei to ˈu raveraa i te pae no te mau moto e te anaanatae nei au i te mau tuhaa atoa no nia i te parururaa. Ia û anaˈe te hoê moto e te hoê pereoo, mea pinepine na te taata faahoro pereoo te hape, no te mea aita o ˈna i ite i te moto. A tamau noa i ta outou ohipa maitai roa na roto i te neneiraa i te mau tumu parau mai teie te anaanatae.
M. H., Hau amui no Marite
Ua pee maite vau i te mau ravea no te parururaa o ta outou e faahiti ra. Tera râ, aita te reira i faaore i te tumu atâta matamua no te feia faahoro moto: TE TAHI ATU FEIA FAAHORO PEREOO! Tau matahiti i teie nei, fatata roa te hoê taata faahoro pereoo i te tere mai na nia iho ia ˈu e aita oia i tapea. Ua topa vau e, noa ˈtu ta ˈu mau tauihaa paruru, ua pepe ino roa vau. I te mea e e vahine ta ˈu e e piti tamarii, ua manaˈo vau e mea maitai aˈe ia hoo vau i to ˈu moto.
J. B., Hau amui no Marite
Ua tamata matou i te faataa i te hoê hiˈoraa aifaito no nia i te mau vahi oaoa e te mau vahi atâta o te moto. Ua faaitoito matou i te feia taio ia “faito i [te] mau manaˈo no te navenave e te paruru-maitai-raa.” Eita e tia ia vetahi ê ia horoa i te hoê haavaraa no nia i te mau maitiraa te tia i te taata taitahi ia faaoti.—Feia nenei.
Hora hoˈiraa Ua haaferuri mau â te tumu parau “Te uiui nei te mau taurearea . . . No te aha e tia ˈi ia ˈu ia hoˈi oioi noa i te fare?” (8 no me 1992) ia ˈu. E peu matauhia e au ia haere e ori ia po roa e ia hoˈi tapuni noa mai i te fare . . . e te tiai noa ra to ˈu metua vahine ia ˈu i te pae opani. I te tahi taime, e hihitaˈihia oia ia tamaˈi oia ia ˈu. Ia manaˈonaˈo faahou vau i te reira, te tatarahapa nei au no to ˈu faaroo ore. I teie nei, ua ite au e te taata aore e faaroo i te mau aˈoraa a Iehova, e roohia ˈtu oia i te ati.
T. A., Tapone
Pareteniaraa Mauruuru no te tumu parau “Te uiui nei te mau taurearea . . . Mea tano anei ia vai paretenia noa vau?” (8 no mati 1992) Te haamanaˈo ra vau e ua ani onoono mai vetahi mau taurearea ia ˈu ahiri e ua rave ê na anei au i te mau taatiraa tino. I teie â mahana, te faaooo nei to ˈu mau hoa rave ohipa ia ˈu ia ite anaˈe ratou e te opani nei te Bibilia i te mau taatiraa tino na mua ˈˈe i te faaipoiporaa. Noa ˈtu râ, e noaa mai te mau hapûraa hinaaro-ore-hia e te mau maˈi parare na roto i te mau taatiraa tino ia ravehia te peu taoto haere i te taata. Ua riro ïa te mau faaueraa tumu bibilia e faaue maira ia tatou ia ore e rave i te mau taatiraa tino hou te faaipoiporaa ei parururaa.
G. L., Beresilia
E 17 matahiti to ˈu e ua hapû vau. Aiva vau i faaroo i te mau aˈoraa a te Bibilia. Na te taioraa i ta outou tumu parau i faaaraara i to ˈu mata. Aita vau i faariro i te vai-paretenia-raa ei ‘tiaraa tura.’ I teie nei râ, te tatarahapa nei au i to ˈu oreraa i pee i te faaueraa a te Bibilia.
M. R., Hau amui no Marite
Te tapihooraa o te ao nei E rata haamauruururaa poto noa teie no te mau tumu parau “Te hitiraa e te toparaa o te tapihooraa o te ao nei.” (8 no tenuare-8 no mati 1992) Ua manaˈo hoi au e mea fifi roa ia taio i teie mau tumu parau, teie râ, ua itea mai ia ˈu e mea papai-maitai-hia, e aita vau i fifi noa ˈˈe i te taaraa i to ratou auraa. Ua oaoa roa vau i te taioraa i teie mau tumu parau.
D. H., Hau amui no Marite