Te mau tâpûraa matamua ma te ore e faaohipa i te toto i nia i te mau Ite no Iehova
UA faahiti-pinepine-hia te mau Ite no Iehova i roto i te mau vea i te mau matahiti i mairi aˈenei no te mea eita ratou e farii i te mau pâmuraa toto. Noa ˈtu e no roto mai te tumu o ta ratou patoiraa i te mau Papai, ua fariihia e te vai atoa ra te mau vahi atâta no te tino. (Genese 9:3, 4; Levitiko 17:10-12; Ohipa 15:28, 29) Ua faatupu to ratou tiaraa i te mau aimârôraa e te mau taote, te mau fare maˈi, e te mau tiribuna. Aita vetahi mau taata paari Ite no Iehova i faatiahia ia fanaˈo i te mau tâpûraa no te mea ua patoi ratou i te mau pâmuraa toto; ua faahepohia ta ratou mau tamarii ia auraro i te faaueraa a te tiribuna.
I teie nei, te itehia nei te tahi tauiraa manaˈo no nia i te mau pâmuraa toto. Mea pinepine, ua viivii te toto i faahereherehia. Te parare nei te mau maˈi, vetahi o te haapohe roa i te taata, na roto i te mau pâmuraa toto. Ua rahi atu â te nounou inaha ua riro te toto ei ohipa imiraa moni rahi e te faaitoitohia nei ia faaohipa pinepine i te toto—e te faarahi nei hoi te reira i te atâta faufaa ore i roto i te mau tâpûraa.a No teie mau tumu e te tahi atu â, e rave rahi feia taa ê atu i te mau Ite no Iehova o te feruri faahou nei i nia i te fariiraa i te mau pâmuraa toto.
E tuhaa ta te mau Ite no Iehova i roto i teie mau ohipa atoa. E mau tausani i rotopu ia ratou o tei tâpûhia e i roto e rave rahi mau tupuraa, ua ora oioi aˈe ratou i te feia o tei pâmuhia i te toto. Te faaite ra te hiˈoraa o te mau Ite e e nehenehe te mau taote tâpû e faaiti i te mau pauraa toto ia tâpû anaˈe ratou e i te tahi taime, e nehenehe e ora noa ˈtu te mau faito hémoglobine [taoˈa e vai ra i roto i te toropuru uteute e faauta i te mataˈi ora], tei raro aˈe mai i te faito tei faarirohia na mua ˈˈe ei otia atâta. Hau atu, ua haapapu ratou e e rave rahi mau ravea monoraa e vai ra i teie nei, o te faaiti i te haamâuˈaraa e o te faaore i te atâta o te mau pâmuraa toto. Na roto atoa i to ratou upootiaraa i mua i te tiribuna, ua noaa faahou mai i te feia maˈi i to ratou tiaraa e farii aore ra e patoi i te tahi mau ravea rapaauraa.
Ua rave te mau Ite no Iehova i teie rahiraa ohipa na roto i te tahoê-maite-raa ˈtu e te mau taote e te mau fare maˈi. I te mau matahiti i mairi aˈenei, ua haamau ratou i ta ratou pu i te tahi tuhaa raveraa ohipa tei parauhia Pu haamaramaramaraa no te Fare maˈi (SIH). Ua tere haere te mau tia o teie tuhaa na roto i te mau fenua o te ao nei, no te aratai i te mau apooraa i roto i te tahi o te mau amaa a te Taiete Watch Tower e no te faatupu i te mau Tomite Taairaa e te Fare maˈi o te haere atu e farerei i te mau fare maˈi e te mau taote mai te peu e e titauhia. I roto i te mau amaa rahi aˈe, ua haamau atoa te mau tia a te SIH i te hoê Pu haamaramaramaraa no te Fare maˈi o te haapao i te ohipa i muri aˈe i to ratou revaraa.
Ua faaineine teie mau haapiiraa i teie mau tomite ia tauaparau e te mau taote e te feia rave ohipa a te fare maˈi, ma te faataa i te mau ravea monoraa i te pamûraa toto e tano i te taata maˈi e ma te vauvau atu e e nehenehe te mau ravea rapaauraa matatai e faaiti rahi roa i te mau pauraa toto. I te pae hopea, ua faaohipa te mau tia ratere a te SIH i te faaineineraa i ravehia e te mau tomite taairaa apî na roto i te afairaa ia ratou e tauaparau e te mau taote e te mau faatere fare maˈi.
I te omuaraa, 18 haapiiraa tei faaterehia i te Fenua Marite. I muri iho, e maha tei faanahohia i te pae Patitifa, hoê i Auteralia, te tahi i Tapone, i Philipino, e i Vaihi, o te haapao e vau amaa a te Taiete Watch Tower.b I Novema e i Titema 1990, e toru melo o te SIH o tei faatere e hoê ahuru apooraa ê atu i Europa, i Marite Latino, e i te mau Caraïbes. Teie te faataaraa no nia i te mau faahopearaa i noaa mai na roto i teie mau haapiiraa.
E pae tei tupu i Europa—oia hoi i Beretane, Tuete, Farani, Helemani, e Paniora. Ua faaineinehia teie e pae haapiiraa e 20 amaa a te Taiete Watch Tower e ua fanaˈo hau atu i te 1 700 matahiapo i te hoê haapiiraa no te ohipa i roto i te Tomite Taairaa e te Fare maˈi.
Ua farii te hoê taote tâpû farani e na roto i to ratou tiaraa aueue ore no nia i te toto, ua tauturu te mau Ite no Iehova i te toroa rapaauraa ia haere i mua i te pae no te tâpûraa ma te ore e faaohipa i te toto. Ua parau oia e aita ˈtu haapaoraa o tei rave i teie mau tutavaraa no te tauturu i to ˈna mau taata ia faaruru i teie mau huru tupuraa fifi mau.
Ua patoi te fare maˈi aravihi roa ˈˈe no Madrid, i Paniora, i te mau Ite no Iehova. Aita te hoê vahine Ite no Iehova o te titau ra hoi i te hoê tâpûraa i nia i te ivi tua, i fariihia ia fanaˈo i te rapaauraa no te mea ua patoi oia i te pâmuraa toto. I to ˈna patoiraa ia faarue i te fare maˈi, ua faahepo ratou ia ˈna ia haere i rapae na roto i te oreraa e horoa i te maa e te inu na ˈna. Teie râ, ua titau te mau melo o te SIH i te hoê farereiraa, e ua tupu te hoê putuputuraa e piti hora e te taote faatere e te raatira o te tâpûraa. Eaha te faahopearaa? Ua farii raua i te rave i te tâpûraa e ua taniuniu atu raua i taua vahine tei tiahihia ra ia hoˈi mai ia tâpûhia o ˈna.
Ua hoˈi te mau Ite Italia i muri aˈe i te haapiiraa e ua farerei ratou i te hoê faaheporaa ia pâmuhia te toto i roto i te hoê aiû iti tei ore i naeahia te avaˈe. Mai ta ratou i faahiti: “Maoti te ite tei noaa mai ia matou i te haapiiraa, ua manuïa matou i te faaafaro i te fifi, e ua rapaau-maitai-hia te tamarii ma te ore e faaohipa i te toto.”
I Marite Latino e i te mau Caraïbes
Ua tupu e pae haapiiraa i muri iho i Mexico, Raparata, Beresilia, Equateur, e i Porto Rico. E toru ahuru ma piti amaa a te Taiete Watch Tower o te amui mai i roto i teie e pae haapiiraa.
Ua parau te faatere o te vahi haaputuraa toto no te oire no Mexico e na te mau Ite no Iehova i avari i te tâpûraa ma te ore e faaohipa i te toto e ua haere teie tuhaa i mua i teie nei ia nehenehe vetahi mau taata e fanaˈo atoa i teie mau tutavaraa matamua. Ua hiˈo oia i te tabula a te SIH o te tapao ra i te mau ravea monoraa no te arai i te mau taheraa toto.c Ua parau oia i muri iho e: ‘Te hinaaro nei au e rave i te hohoˈa o teie tabula no te tuu atu i nia i te mau iri haamaramaramaraa i roto i te mau fare maˈi atoa no Mexico. E ani au i te mau taote ia tapao i teie tabula no te haamaramarama ia ratou iho. I muri aˈe, ia taniuniu mai ratou i teie vahi haaputuraa toto no te ani i te toto, e ani na mua matou ia ratou ia hiˈo i teie tabula, e i reira matou e ani atu ai e, “Ua rave anei outou i te reira? Ua tamata anei outou i teie ravea?” Ahiri e aita ratou i tamata na mua i teie mau ravea monoraa, eita ïa matou e horoa ˈtu i te toto hou ratou e na reira ˈi!’
Ua tauturu atoa mai te faatere o te vahi haaputururaa toto i Raparata apatoerau. I roto i teie vahi, te titau ra te ture ia rave te taata e hinaaro ra e haere i te fare maˈi a te Hau i te tahi faanahoraa ia horoa na mua to ˈna fetii aore ra to ˈna mau hoa e piti faito toto. I te mea e eita ta te mau Ite e nehenehe e farii i teie titauraa, ua tiahihia ratou. I muri aˈe i to matou faataaraa i ta tatou mau tiaturiraa papu no nia i te faaohiparaa i te toto, ua rave te faatere i te tahi faanahoraa ia tauihia teie titauraa ia hiˈopoa-faahou-hia oia. I roto i taua area taime ra, e fariihia te mau Ite o te faaite i ta ratou parau Haapapuraa i te pae rapaauraa ia ô atu ratou i te fare maˈi, eita ïa ratou e titauhia ia horoa i te toto.
I Equateur, te vai ra te hoê taote tâpû tuiroo e e mana rahi to ˈna o tei rave hau atu i te 2 500 tâpûraa i nia i te mau Ite e te feia e ere i te Ite ma te ore e faaohipa i te toto. Ua parau oia e te opua ra oia e haamata i te hoê ohipa haamaramaramaraa no te faaitoito i te tâpûraa ma te ore e faaohipa i te toto i roto i taua fenua ra no te mau ati e rave rahi e roohia i te feia maˈi no roto mai i te toto i faahereherehia.
I muri aˈe i te apooraa i Equateur, ua parau te hoê taote tâpû o tei farereihia e: “Mai te peu e e nehenehe teie mau taata e rave i teie huru faito maimiraa i te pae rapaauraa, e tapao ïa te reira no te faito teitei o ta ratou tuatapaparaa i te Bibilia e te manaˈo nei au e e tia mau â ia anaanatae hau atu â no nia i ta ratou haapaoraa.”
Ua tupu te hoê tauiraa o te haerea oaoa i Porto Rico. I mutaa ihora, i te tahi mau taime, e taamuamuhia na te mau taata paari Ite no Iehova e e pâmuhia ˈtu ratou i te toto ma te faahepohia; ua pohe vetahi i muri iho. Ua farerei te mau tia a te SIH i te mono peretiteni e te paruru a te Taatiraa a te Fare maˈi no Porto Rico; e teie nei taata, o ˈna atoa ïa te faatere o te fare maˈi. I muri noa iho i te mau omuaraa parau e hou te faaiteraa a te SIH e haamata ˈi, ua ani te paruru ia paraparau oia. I te maere o te mau Ite, ua haamata oia i te faataa i te hoê opuaraa no te haamaitai i te mau tiaraa o te feia maˈi i roto i te mau fare maˈi o te motu, e ua tuatapapa oia i te mau manaˈo faufaa roa ˈˈe o te faaiteraa! Ua ani atoa oia i te parau faatia no te rave i te hohoˈa o te tahi mau haamaramaramaraa tei horoahia ˈtu ia ˈna ra; te hinaaro ra oia e apiti atoa ˈtu i te reira i roto i te hoê tumu parau o ta ˈna e faaineine ra no te vea a te taatiraa a te fare maˈi.
Te mau faahopearaa i noaa mai i te Fenua Marite
Ua faaite te hoê taote—James J. Riley, raatira o te vahi tâpûraa i roto i ta ˈna fare maˈi—i te hoê parau faufaa roa i te tomite taatiraa e te fare maˈi o taua vahi ra: “Te taa ra ia ˈu e tei nia outou, e homa, i te faito teitei roa ˈˈe i te pae no te rapaauraa e te pae no te ture no nia i te faaohiparaa i te toto.”
I roto i te hoê fare maˈi rahi i te vahi no Washington, ua farerei te Tomite Taairaa e te Fare maˈi i te mau melo o te pǔpǔ rapaauraa e te mau faatere o tei horoa i to ratou turu e ua faaite taa ê ratou i to ratou faahiahia no “te tutavaraa a te Watchtower no te tauturu i to ˈna mau taata i te tau i titauhia na roto i te hoê faanahoraa tauturu mai teie te huru.”
Ua faaite te raatira vahine o te vahi rapaauraa i te feia maˈi no te hoê fare maˈi i Wisconsin e e manaˈo hape roa to ˈna no nia i te mau Ite no Iehova. Ua faaitoito oia i te Tomite Taairaa e te Fare maˈi “ia tutava i te afai atu i teie poroi i te feia a te toroa rapaauraa atoa.”
Hoê o te mau ohipa a te SIH, o te haponoraa ïa i te mau papai i te pae rapaauraa e i te pae no te ture i te mau taote, te mau fare maˈi, e te mau taatiraa a te fare maˈi e a te toroa rapaauraa. Te na ô ra te pahonoraa a te hoê taata haapao i te mau hororaa i te hoê fare maˈi no Baltimore, i Maryland e: “Mauruuru no te mau papai faataa-maitai-hia o ta outou i hapono mai no nia i te mau pâmuraa toto e te mau Ite no Iehova. E riro teie haamaramaramaraa ei ravea faufaa roa no te tauturu i ta matou fare maˈi ia hiˈopoa faahou i ta matou huru raveraa no nia i te rapaauraa i te mau Ite no Iehova.”
I te Fenua Marite anaˈe, fatata e 10 000 taote o tei tapaohia i nia i te tabula o te mau taote o tei ineine i te tâpû i te mau Ite no Iehova ma te ore e faaohipa i te toto.
E tae roa mai i teie nei, na roto i te arai o na haapiiraa e 32 tei faatupuhia, ua haamauhia te mau tomite taairaa i roto e 62 amaa no te haapao i te mau hinaaro a te mau Ite no Iehova i roto e rave rahi mau vahi o te fenua nei. Ua ineine teie mau tomite i teie nei no te haapao i te mau mirioni Ite no Iehova. Te haapapu ra te mau faahopearaa e te haamaitai mau ra Iehova i te mau tutavaraa a te SIH.
[Nota i raro i te api]
a No te mau haamaramaramaraa hau atu, a hiˈo i te A ara mai na! o te 8 no atopa 1990, api 17-29.
b A hiˈo i te faataaraa no nia i teie mau fenua i roto i te A ara mai na! o te 22 no novema 1990, e te tumu parau “Te taairaa maitai aˈe i rotopu i te mau taote e te feia maˈi Ite no Iehova” (vea farani).
c Te vai ra te hoê hohoˈa o teie tabula i te api 30 o teie vea.
[Tumu parau tarenihia i te api 30]
Te aperaa e te arairaa i te mau taheraa toto ma te ore e faaohipa i te pâmuraa toto
1. Huru tâpûraa:
a. Haapaapaaraa i te iri e te uira
b. Tâpûraa e te hihi laser
c. Haapaariraa i te toto e te hihi mǎhu argon
d. Tâpûraa e te tauihaa tâpû hihi gamma
2. Ravea e huru raveraa no te itea mai e no te tapea i te mau taheraa toto na roto:
a. Hiˈopoaraa hohonu na roto i te tino no te ite e nohea mai te taheraa toto
b. Uaua uira no te ote e no te haapaari i te toto (Papp, J. P., JAMA, 1 no novema 1976, api 2076-9)
c. Tapiriraa i te uaua (JAMA, 18 no novema 1974, api 952-3)
d. Faatoparaa i te neˈiraa toto (e mau roa ˈtu ai te taheraa toto)
e. Mau tapiri i nia i te melo tâpûhia (Dr. S. E. Silvas, MWN, 5 no setepa 1977)
3. Ravea tâpûraa e faataotoraa:
a. Faataotoraa na roto i te faatoparaa i te neˈiraa toto
b. Faatoparaa i te anuvera o te tino
c. Tapaperaa i te toto i roto i te tâpûraa
d. Matini faaherehere toto i roto i te tâpûraa, ei hiˈoraa, te “cell-saver”
e. Mauraa o te taheraa toto e ravea tapûraa aravihi
f. Pǔpǔ tâpû faarahihia no te faaiti mai i te roaraa o te tâpûraa
4. Ravea hiˈopoaraa:
a. Matini hiˈopoaraa i te mataˈi ora na roto i te iri
b. Oxymètre
5. Pape monoraa:
a. Pape e haere atu na roto i te iri rairai
(1) Ringer lactate (Eichner, E. R., Surgery Annual, tenuare 1982, api 85-99)
(2) Pape tamiti matauhia
b. Pape meumeu
(1) Dextran
(2) Taoˈa gélatine (Howell, P. J., Anaesthesia, tenuare 1987, api 44-8)
(3) Hetastarch
6. Raau tapea i te taheraa toto:
a. Avitene
b. Gelfoam
c. Oxycel
d. Surgicel
e. E te tahi atu â
7. Ravea rapaauraa mai te peu e tei raro roa te faito hémoglobine [taoˈa e vai ra i roto i te toropuru uteute, e faauta i te mataˈi ora]:
a. Mataˈi ora
b. Afata e pâmuhia ˈi te faito mataˈi ora puai (Hart, G. B., JAMA, 20 no me 1974, api 1028-9)
c. Auri dextran (Dudrick, S. J., Archives of Surgery, tiunu 1985, api 721-7)
d. Acide folique
e. Erythropoiétine—oromona o te faaitoito i te hamaniraa i te toto i roto i te puo ivi
f. Stéroïdes anabolisants, ei hiˈoraa, Decadurabolin aore ra oromona hamanihia no te tupu i te rahi
g. Vitami B-12 patiahia na roto i te uaua iˈo
h. Vitami C
i. Vitami E (no te mau aiû fanau apî iho â râ)
8. Ravea na rapeau:
a. Ia tahe te toto:
(1) Taumi i te vahi e tahe ra te toto
(2) Puohu pape toetoe paari
(3) Huru tuuraa i te tino (ei hiˈoraa, te afaira i te melo pepehia i nia no te haataere i te taheraa toto)
b. Ia roohia i te mau-taue-raa:
(1) Tamauraa i te mau uaua faito i te neˈiraa toto i nia i te avae
(2) Piripau paruru i te mau-taue-raa
(3) Faateiteiraa i na avae no te tapea i te neˈiraa toto
9. Raau no te feia roohia i te mau fifi e te toto:
a. DDAVP, desmopressine (Kobrinsky, N. L., Lancet, 26 no me 1984, api 1145-8)
b. Acide aminocaproïque (Schwartz, S. I., Contemporary Surgery, me 1977, api 37-40)
c. Vitami K
d. Vitami PP (Physician’s Desk Reference)
e. Salicylate de carbazochrome
f. Acide tranexamique (Transfusion Medicine Topic Update, me 1989)
g. Danazol
10. Te tahi atu mau manaˈo:
a. Ia motu noa ˈtu te hoê uaua toto, e nehenehe te faatoparaa aifaito noa o te neˈiraa toto, i nia i te faito e 90-100 mm o te mercure, e faaohie i te mauraa o te taheraa toto na roto i te paariraa o te toto
b. Aita roa ˈtu to te ture e titau ra i te hoê faito hémoglobine e 10g no te rave i te hoê tâpûraa, e niu i te pae no te ite aivana
c. Ua ora mai te feia tâpûhia e te hoê faito hémoglobine raro roa oia hoi e 1.8 (Anaesthesia, 1987, Buka 42, api 44-8)
d. Ua taaihia te faito hémoglobine raro roa i te meumeuraa haihai aˈe o te toto, e faaiti ïa te reira i te ohipa o te mafatu e haamaitai i te pâmuraa tamau e te mǎrû i roto i te vaehaa o te tino e te tereraa o te mataˈi ora