VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g90 8/5 api 4-9
  • Te haaviiviiraa—Na vai te hape?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Te haaviiviiraa—Na vai te hape?
  • A ara mai na! 1990
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te rahi noa ˈtura te haaviiviiraa o te repo
  • Te pape viivii: eita e nehenehe e inu
  • Te mau ûa taero: te hoê haamǎtaˈuraa riaria mau
  • Te mǎhǔ ozone: te hoê enemi itea-ore-hia
  • Te haaviiviiraa i te pae morare
  • Te viiviiraa o te fenua nei—Te hoê ati pohe
    A ara mai na! 1988
  • Te mau tumu o te haaviiviiraa
    A ara mai na! 1988
  • Te hopea o te haaviiviiraa
    A ara mai na! 1988
  • Te haaviiviiraa—Ua fatata anei te hopea?
    A ara mai na! 1990
A ara mai na! 1990
g90 8/5 api 4-9

Te haaviiviiraa—Na vai te hape?

“VAHI TAMATAMATARAA A TE HAU. A HAAPAO MAITAI: UA TAERO TE REPO I TE ARAHI. E OPANI-ETAETA-ROA-HIA IA TAPIRI MAI I TE FENUAa.” Teie te mau parau faaara na te feia mataitai i papaihia i nia i te hoê iri i nia i te motu Gruinard, i tua mai o te pae miti no Ecosia. E 47 matahiti i teie nei to teie motu nehenehe roa taeroraa i te autoo o te arahu i muri aˈe i te hoê tamataraa no te haapaaina i te mau mauhaa taero, i roto i te Piti o te Tamaˈi rahi.

E hiˈoraa hopea roa ïa te motu Gruinard. Teie râ, ua riro te inoraa o te repo na roto i te mau haaviiviiraa haihai aˈe ei fifi o te parare noa ˈtura e o te ino roa ˈtura.

Te rahi noa ˈtura te haaviiviiraa o te repo

Ua riro te mau pehu paari ei hoê o te mau tumu o te haaviiviiraa o te repo. No reira, ia au i te Times no Lonedona, te faarue nei te hoê utuafare beretane e maha taata i te mau matahiti atoa e 51 kilo toetoea auri e e 41 kilo taoˈa uraina, “e te tuhaa rahi o teie mau pehu, e faahairiiri atu â ïa i te mau aroa, te pae purumu, te mau pae miti e te mau vahi faafaaearaa”.

Te faaite ra te vea farani ra GEO e i te hoê taime, ua haapue noa te mau pehu no te vahi faarueraa pehu rahi no Entressen, i pihai iho ia Marseille, i te hoê teiteiraa e 60 metera e e haere mai na te tahi rahiraa manu e 145 000 i taua vahi nei. Aita te niuniu e aua ra i te vahi faarueraa pehu i tapea i te mataˈi ia hopoi ê atu i te mau pehu e te mau taoˈa uraina. Ua faaoti aˈera te mau tia mana o teie vahi e hoo mai e 30 tâ fenua faaapu i pihai iho noa mai no te tamata i te faaiti mai i te fifi.

Eita iho â e maerehia e, i te faaineineraahia te Matahiti no Europa i te pae no te vahi nohoraa, o tei hope i te avae mati 1988, ua parau o Stanley Davis, melo no te Apooraa a te C.E.E., e “aita e hopea” to te tabula no nia i te mau fifi no roto mai i te haaviiviiraab. No reira ïa te hoê ohipa i ravehia ˈi no te faaitoito e ia ohihia te mau pehu no te faaohipa faahou e 80% o na 2 200 000 000 tane pehu e faaruehia ra i te mau matahiti atoa na te C.E.E.

Aita iho â te haaviiviiraa na roto i te mau pehu paari i taotia-noa-hia i Europa Tooa o te râ. Te naea atoa ra te reira i te ao taatoa nei i teie mahana. Ia au i te New Scientist, noa ˈtu to ˈna atea, e tia atoa ia tamâhia te fenua o te poro toetoe i te pae apatoa. Ua haaputu te mau aivanaa no Auteralia hau atu i te 40 tane tuhaa matini i faaruehia e te mau taoˈa paturaa fare o tei hue-haere-noa-hia na te hiti i ta ratou pu. Te faaite ra te New York Times o te 19 no titema 1989 e te tamâ ra te mau Marite no te pu McMurdo, i te poro toetoe no te pae apatoa, i te mau pehu i haapue-noa-hia mai e 30 matahiti mai â, e oia hoi te hoê matini tavere e 35 tane o tei tomo i raro i te pape e 24 metera te hohonu.

Oia mau, i nia i te fenua nei, ua parare roa te haaviiviiraa. Eaha râ te nehenehe e parau no nia i te pape maaro?

Te pape viivii: eita e nehenehe e inu

Ia au i te vea ra The Observer, “a tahi ra i muri aˈe hau atu i te piti ahuru ma pae matahiti, te ino roa nei te haaviiviiraa o te mau tahora pape no Beretane”. Te faataa ra te Times no Lonedona e “te pohe atura te Kattegat [miti i rotopu i te fenua Tuete e te fenua Danemaka]. Eita te mau iˈa e nehenehe faahou e ora i reira no te mea mea iti roa te mataˈi ora e ua viivii roa te pape”. Area te Guardian ra, te na ô ra oia e: “Te riro oioi nei te mau anavai pape no Polonia ei mau faataheraa pape viivii tapoi-ore-hia e aita e itehia ra te vahi maitai no te tau i mua nei.”

I te avae novema 1986, ua aratai te haaviiviiraa ino roa i te Daily Telegraph no Lonedona ia faahiti i te parau no te “faainoraa o te vahi tereraa pahi aano roa ˈˈe e o te huri roa i te manaˈo no Europa Tooa o te râ”. No te tupohe i te hoê auahi rahi i roto i te hoê vahi hamaniraa taoˈa taero i Bâle, i Helevetia, ma te ore hoi e feruri i te ohipa e tupu i muri iho, ua pîpî atu te feia tupohe auahi i te pape i nia e 10 e tae atu i te 30 tane taoˈa taero e te mau raau tupohe manumanu o tei tahe atu i roto i te anavai Rhin, e inaha, ua tupu atura te ohipa ta vetahi mau taata i parau te “ati Tchernobyl no te pae maona o te mau anavai rahi”. Ua faahiti-rahi-hia teie ohipa i roto i te mau vea. Teie râ, aita e faahitihia ra e, i roto i te hoê faito haihai aˈe, te faarue-tamau-noa-hia nei te mau raau taero i roto i te Rhin.

Te haaviiviiraa o te mau tahora pape, eita noa ïa e faaea i te vahi oia e tupu ai. Inaha, e nehenehe to ˈna mau ino pohe e ohipa atoa tau kilometera i raro atu. Te hopoi ê nei te mau anavai rahi no Europa e haere tia ˈtu nei i roto i te miti Apatoerau i te mau peni, te mau taoˈa faauouo e ravehia nei no te mau pata horoi niho, te mau taoˈa taero e te mau raau haamaitai repo i roto i te mau faito rahi e inaha, ia au i te Pu maimiraa no te ohipa ravaai no Holani, eita te mau iˈa parahurahu o te miti Apatoerau e nehenehe faahou e amuhia. Te faaite ra te mau maimiraa e e 40% o te mau iˈa (carrelets) e taiˈahia nei i roto i te mau pape papaˈu teie e roohia nei i te mau maˈi o te iri e te maˈi mariri.

O vai te tia ia faahapahia? E rave rahi teie e faahapa nei i te mau pu hamaniraa taoˈa, no te mea mea hau aˈe to ratou nounou moni i te tapitapiraa no te paruru i te natura. Teie râ, o te feia faaapu atoa te tumu o te haaviiviiraa o te mau puna pape e te mau tahora pape e faarari nei i to ratou mau fenua. No te faaohiparaa rahi o te mau raau haamaitai repo i hamanihia i te nitrates, e nehenehe te mau pape tahe e riro ei ati pohe.

Te rave atoa nei te tahi mau taata i te mau anavai pape ei faarueraa pehu na ratou. Te parauhia ra e o te Mersey, te anavai e tahe ra i te pae apatoerau-tooa o te râ no Beretane, te anavai repo roa ˈˈe no Europa. “I teie nei, o te feia maamaa anaˈe aore ra te feia tâuˈa ore teie e haere nei e hopu i roto i te Mersey”, o ta te Daily Post no Liverpool ïa e faataa ra, e te na ô faahou ra oia e: “Te taata e topa noa ˈtu [i roto i teie anavai], e tupuhia ïa o ˈna i te hoê maˈi e e tapeahia o ˈna i te fare maˈi.”

Ua riro atoa te mau pape ino tei ore i tamâhia ei tumu rahi o te haaviiviiraa i te miti. Ia au i te hoê faataaraa parau, te vai ra i roto i te mau pape no te tahi vahi i te pae miti no Beretane haere-rahi-hia e te taata, te faito o “te hoê aua pape ino i roto i te hoê farii hopuraa pape”, oia hoi hau atu i te maha taime i nia ˈtu i te otia i faatiahia e te C.E.E.

Teie râ, te vai ra te hoê ati ê atu: no ǒ mai ïa i te raˈi.

Te mau ûa taero: te hoê haamǎtaˈuraa riaria mau

I te hoê tau, e rave rahi mau Beretane tei pohe no te mataˈi, no te “rupehu” iho â râ, o ta ratou e huti ra. I teie mahana, mea varavara roa te feia e pohe nei no teie huru haaviiviiraa. E ere faahou teie rupehu viivii e tapoi na ia Lonedona, e o tei haapohe fatata e 4 000 rahiraa taata i te matahiti 1952, i te ati. Ua tauihia te vahi o te mau pu hamani uira e faatupu na i teie rupehu e ua afaihia ˈtu i te mataeinaa; ua tuuhia ˈtu te mau haapupuraa auahi e, i roto i te tahi mau tupuraa, te tahi mau ravea tamâraa o te faaore i te rahiraa o te mau mǎhǔ atâata roa ˈˈe.

Teie râ, aita te reira i tapea i te haaviiviiraa o te reva mataˈi. Peneiaˈe paha, ua faaore te teiteiraa o te mau haapupuraa auahi i te ati i pihai iho i te mau pu, teie râ hoi, e haapurara te mau mataˈi puai i te mau taoˈa haaviivii i te atea ê — mea pinepine i nia i te tahi atu mau fenua. Ei hiˈoraa, te roohia nei te fenua Scandinavie i te haaviiviiraa no ǒ mai i te fenua Beretane ra, ta te feia e rave rahi e pii nei te “Fenua reporepo no Europa”. Oia atoa, i te Fenua Marite, o te mau pu hamaniraa taoˈa no te Middle West te mau tumu matamua o te mau ûa taero i te fenua Kanada.

I roto i te roaraa o te mau matahiti, ua faahapa noa na te mau aivanaa i te taoˈa dioxyde de soufre ei tumu matamua o te haaviiviiraa o te mataˈi, e faatupu ra i te mau ûa taero. I te matahiti 1985, ua parau o Drew Lewis, auvaha o te peretiteni marite i roto i te hoê apooraa maimiraa no Marite e no Kanada no nia i te mau ûa taero e: “Ia parauhia e eita te mau taoˈa sulfates e faatupu i te mau ûa taero, mai te huru ra ïa e te parauhia ra e ere te avaava te hoê o te mau tumu o te mau mariri ai taata o te mahaha.” Mai te mea ra e ia û anaˈe o ˈna i nia i te au pape, e riro mai te dioxyde de soufre ei acide sulfurique, o te nehenehe e faataero i te mau ûa aore ra e haapue noa i roto i te mau ata: mea na reira ïa te mau uru raau no te vahi teitei e taeahia ˈi i te haumi pohe.

Ia topa te mau ûa taero, aore ra te mea ino roa ˈtu â, ia tahe te hiona taero, o te tuhaa i raro i te fenua ïa te viivii. Ma te rave faahou mai i te hoê tuatapaparaa i ravehia i te matahiti 1927, ua faaoti te mau aivanaa tuete e i te hoê hohonuraa e 70 tenetimetera e tataiahuruhia te taero o te fenua i raro aˈe i te mau uru raau. Te ohipa nei teie tauiraa i te pae no te huru o te repo i nia i te aravihi o te mau raau tupu no te faaohipa i te mau taoˈa o ta ratou e titau nei, mai te calcium e te magnésium.

Eaha râ te faahopearaa i nia i te taata? Te peapea nei oia i te iteraa ˈtu i te mau roto e te mau anavai i reira te ora e pue noa na i mutaa ihora i te riroraa mai ei pape taero e e pohe roa ˈtu ai. Hau atu, te faaite ra te mau tuatapaparaa i ravehia e te mau aivanaa no Norevetia e ia rahi anaˈe te taero o te pape i roto i te mau anavai aore ra i roto i te repo, rahi noa atoa ïa oia i te faatahe i te aluminium, mea atâata roa hoi te reira no te oraora-maitai-raa. Ua tapao mai ratou i “te hoê taairaa papu roa i rotopu i te maraaraa o te numera o te poheraa e te maraaraa o te mau haapueraa aluminium” i roto i te pape. Inaha, te mǎtaˈu nei te taata no nia i te taairaa e vai ra paha i rotopu i teie taoˈa e te maˈi no Alzheimer e te tahi atu mau maˈi o te ruhiruhiaraa.

E parau mau iho â e, i roto i te mau vahi mai te tuhaa fenua no Mersey, i Beretane, aore ra te vahi faarueraa pehu no Entressen, i Farani, ua ravehia te tahi mau ohipa no te haamaitai i te huru tupuraa. Eita râ teie mau huru fifi e ore ohie noa. Te tupu nei te tahi mau ohipa mai teie te huru na te ao atoa nei. Teie râ, te vai ra te tahi atu huru haaviiviiraa, o te ore e itehia.

Te mǎhǔ ozone: te hoê enemi itea-ore-hia

Ia ama anaˈe te mau taoˈa ura o te fenua nei, i roto i te mau pu hamaniraa uira aore ra te mau umu rahi o te mau fare, te taoˈa e hamanihia, e ere noa ïa te dioxyde de soufre, te mau taoˈa haaviivii atoa ra mai te mau oxydes d’azote e te mau hydrocarbures.

Te rahi noa ˈtura te mau aivanaa i te faahapa i teie mau taoˈa oxydes d’azote no te haaviiviiraa o te mataˈi. I raro aˈe i te mau hihi o te mahana, te faaitoito nei ratou i te tupuraa o te hoê mǎhǔ pohe: te ozone. “O te ozone te taoˈa haaviivii matamua i roto i te mataˈi i te pae no te ino-roa-raa te mau raau tupu i te Fenua Marite”, o ta David Tingey ïa e parau ra, e melo oia no te Pu marite no te parururaa i te natura. Ia au i ta ˈna parau, maoti teie nei huru tupuraa, ua haamâuˈa to ˈna fenua 1 miria dala marite i te matahiti 1986. Area i Europa ra, ua hau atu ïa te tuhaa moni pau i te matahiti i te 2 miria farane.

No reira, a faaino noa ˈi te mau ûa taero i te mau tahora pape, e rave rahi mau taata teie e manaˈo nei e mea ino aˈe te ozone, no roto mai hoi i te mau mǎhǔ pereoo uira, i te mau ûa taero, i roto i te poheraa o te uru raau. Te parau ra te hoê vea (The Economist) e: “[I Helemani,] te pohe oioi nei te mau tumu raau eiaha no te mau ûa taero, no te ozone râ. Mai te peu e na te toetoe, te mau rupehu taero aore ra te mau maˈi e haapohe nei ia ratou, na mua roa no te mea ïa te haaparuparu nei te ozone ia ratou.” E te ohipa e tupu ra i Europa, o te hoê noa ïa hiˈoraa o te ohipa e itehia ra i roto i te tahi atu mau fenua. “Te faainohia nei te mau tumu raau no te mau aua rahi a te hau no Kalifonia na roto i te haaviiviiraa o te mataˈi, no ǒ roa mai hoi ia Los Angeles”, o ta te New Scientist ïa e faataa ra.

Teie râ, te faaino nei te hoê huru haaviiviiraa ino roa ˈtu â i te tahi atu, i te fenua nei. O ˈna hoi te tumu matamua o te haaviiviiraa o te repo, o te pape e o te mataˈi o to tatou palaneta.

Te haaviiviiraa i te pae morare

E ohie noa tatou i te vare na roto i te huru rapaeau o te taata. Ua faahohoˈa o Iesu Mesia i te reira i to ˈna faahitiraa ˈtu i te parau i te mau upoo faatere haapaoraa o to ˈna ra tau, i te na ôraa ˈtu e: “Auê outou, (...) te au nei hoi outou i te mau vairaa tupapau i te faateateahia ra, o tei nehenehe i rapae au aˈe, area o roto ra, ua î ïa i (...) te mea faufau.” (Mataio 23:27). Oia mau, e hiˈoraa mâ paha to te hoê taata, e e taata haviti mau i rapaeau, tera râ, e faaite mai paha ta ˈna mau parau e to ˈna huru e e taata iino mau â oia. Auê hoi e! Ua parare roa teie huru haaviiviiraa, oia hoi i te pae morare, na te mau vahi atoa i teie mahana.

I roto i teie haaviiviiraa, e nehenehe e tapaohia i te raveraa i te raau faataero, tei parare roa hoi. Ua faatupu te mau taata tuiroo i te pae no te himene, te hautiraa teata, te teata e te afata teata, e tae noa ˈtu i te mau taata ona e hiˈoraa tura mau to ratou, i te ohipa haama i te iteraahia e te faataero ra ratou ia ratou. I roto i te haaviiviiraa morare te vai atoa ra te peu viivii i te pae no te taatiraa, o te faatupu hoi i te tahi taime i te amahamaharaa i rotopu i te mau fetii, te mau faataaraa, te mau haamaruaraa tamarii, e tae noa ˈtu i te parareraa o te mau maˈi pee i te pae taatiraa, e oia atoa te ati o te SIDA.

O te miimii te tumu o teie haaviiviiraa morare, e tae noa ˈtu o te rahiraa o te tahi atu mau haaviiviiraa e tairi nei i te huitaata nei. Ua faataa o Tereza Kliemann, e rave nei i te mau maimiraa no nia i te SIDA i roto i te Hau no São Paulo, i Beresilia, i teie fifi i te na ôraa e: “Te titau ra te arairaa [i te SIDA] i te hoê tauiraa o te haerea i rotopu i te mau pǔpǔ atâata roa: tei reira mau hoi te fifi.” Te onoono nei te rahiraa o te taata i nia i to ratou tiamâraa e rave mai ta ratou e hinaaro, maoti hoi i te haapao atoa i te mau faahopearaa o ta ratou mau ohipa i nia ia vetahi ê. No reira ïa te haaviiviiraa morare e itehia ˈi na te mau vahi atoa, i roto i te mau papai, te mau faaanaanataeraa manaˈo, inaha, i roto fatata i te mau mea atoa tei riro ei haapueraa ite na te taata nei.

No te feia e feruri nei, ua riro noa fatata te rahiraa o te mau tutavaraa i fariihia i teie mahana no te faaiti i te haaviiviiraa o te fenua e te haaviiviiraa morare ei ravea monoraa. I reira ra, te aniani ra paha outou e te vai ra anei te hoê tiaturiraa papu e itea ˈi i te hoê mahana te hoê fenua viivii ore, i te auraa mau e i te pae morare atoa. Eiaha e haaparuparu. Te faaite maira te Bibilia e ua fatata roa te hopea o te haaviiviiraa.

[Nota i raro i te api]

a Te arahu e parauhia ra i ǒ nei, o te hoê ïa maˈi haape o te mau animala e nehenehe e pee atu i nia i te taata o te roohia hoi i te mau pona iino i nia i te iri e te mau maˈi o te mahaha.

b Te mau reta ra C.E.E., e tano ïa no te Autahoêraa no Europa i te pae faanavairaa faufaa, oia hoi te Matete amui.

[Tumu parau tarenihia/Hohoˈa i te api 7]

Ino roa ˈtu â i te mau vavahiraa o te tau

I muri aˈe e rave rahi matahiti to ˈna vai-noa-raa i raro aˈe i te huru o te natura, e hohoˈa pohe noa ïa teie hohoˈa mata i nanaˈohia i roto i te ofai. Mea ino roa ˈtu â te faainoraa o te mataˈi viivii i te mau vavahiraa o te tau. Na te ao atoa nei, te amu nei te mau ûa taero e te faatahe nei i te mau fare tahito, mai te fare oire no Schenectady, i te Fenua Marite, e tae roa ˈtu i te mau patu rahi no Venise, i Italia. Ia au i te mau faataaraa parau, e huˈahuˈa roa te mau patu no Roma ia tapeahia ˈtu i nia iho. Area te vahi tuiroo ra no te Parthénon, i Heleni, te manaˈohia ra e ua ino roa ˈtu â oia i roto i na 30 matahiti i mairi aˈenei maoti hoi i roto i na 2 000 matahiti na mua ˈtu. Mea pinepine teie mau faainoraa, no roto mai ïa i te huru o te natura, mai te anuera, te mataˈi e te haumi, e te mau bateria i nia i te mau papai o taua mau patu ra. Ia hiˈohia te rahi o te mau vavahiraa no roto mai i te haaviiviiraa i nia i te mau taoˈa aita e ora, eita anei ïa tatou e haapeapea no to ˈna mau faahopearaa i nia i te mau mea ora?

[Hohoˈa i te api 7]

Nanaˈoraa i nia i te hoê fare pure rahi no Lonedona.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono