Ia au i te Bibilia...
Eaha te tia ia outou ia ite no nia i te mau melahi?
“Fatata e 3 000 feia faaroo tiaraa teitei tei haaputuputu e maha mahana te maoro i te hebedoma i mairi aˈenei i New York no te faaroo hau atu i te 500 faataaraa parau no nia i te mau tumu parau taa ê mai te tuhaa o te mau parau rii arearea i roto i te mau oreroraa parau faaroo, te faufaaraa o te mau peu faaroo aore ra te Penetekose. Aita hoê aˈe taata i faahiti i te parau no te mau melahi.” — Daily News, 26 no titema 1982.
E VAU matahiti i muri iho, aita te mau ohipa i taui: aita hoi te mau upoo faatere haapaoraa e faahiti pinepine ra i te parau no te mau melahi. No te aha hoi? Te faarirohia ra anei teie mau vea o te raˈi ra ei mau taata no roto noa mai i te mau aai tahito? Te vai mau ra anei ratou? Mai te peu e e, eaha te tia ia outou ia ite no nia ia ratou?
Te vai mau ra anei ratou?
E ere noa te mau melahi i te mau “puai” aore ra te mau “hautiutiraa i roto i te ao nei”, mai ta te tahi feia tuatapapa i te philosopho e parau ra. E mau taata mau anaˈe ratou e inaha, te faahiti nei te Parau a te Atua, oia hoi te Bibilia, i to ratou parau e rave rahi hanere taime. I roto i te mau reo tumu o te mau Papai, te auraa mau o te mau parau i tatarahia na roto i te parau ra “melahi” (malʼakh na roto i te reo hebera e aggelos na roto i te reo heleni), e “taata afai i te hoê poroi” ïa aore ra, “vea”. Fatata e 400 taime e itehia ˈi teie mau parau i roto i te Bibilia, i te tahi taime no nia i te mau taata, mea pinepine aˈe râ no nia i te mau taata tino varua i horoahia ˈtu i te hoê poroi.
E taata mau ta te vahine a Manoa i ite i to te hoê melahi faraa mai i mua ia ˈna no te faaite mai e noa ˈtu e eita ta ˈna e nehenehe e fanau i te tamarii, e fanau mai râ o ˈna i te hoê tamaiti, o Samasona te iˈoa. Mai te reira atoa no na melahi e toru tei fa mai i mua ia Aberahama raua ta ˈna vahine, o Sara, e oia atoa na melahi e piti tei haere mai e tii ia Lota e tae noa ˈtu te melahi i parahi noa i raro aˈe i te tumu raau rahi e tei paraparau atu ia Gideona (Genese 18:1-15; 19:1-5; Te mau tavana 6:11-22; 13:3-21). I to Iesu fanauraahia mai, ua fa taue maira te hoê melahi i te hoê pǔpǔ tiai mamoe ma te maramarama rahi. — Luka 2:8, 9.
E mau taata mau anaˈe hoi teie mau melahi. E ere ratou no roto mai i te feruriraa o te taata e e ere atoa hoi i te tahi puai papu ore. Na nia i to ratou tiaraa vea na te Atua, e faatupu na ratou i te mau hopoia taa maitai, e no reira, ua faataa-maitai-hia ta ratou mau ohipa i rave i roto i te Bibilia ia nehenehe tatou e fanaˈo i te reira i teie mahana (Timoteo 2, 3:16). No reira, te faaite maira te mau Papai i te mau parau rii faufaa roa no nia i te mau melahi te tia ia tatou ia ite e te tahi o taua mau parau ra, aita roa ˈtu ïa e tuea ra e te mau mea e tiaturihia nei e te taata.
Mai teihea to ratou huru?
Peneiaˈe paha outou i te manaˈo e ua riro te mau melahi mai te mau vahine nehenehe mau ra, aore ra mai te mau aiû iti ataata noa i ahuhia i te ahu uouo e e rere haere noa ra a hauti noa ˈi i te kinura. Mai te peu e tera aˈe to outou manaˈo, ia ite na outou e e mau manaˈo rii hape anaˈe teie, no roto mai hoi i te mau peu etene, mai te aai tahito heleni, aore ra e mau manaˈo tei fariihia i muri aˈe i te hoperaa te Bibilia i te papairaahia. I roto i te mau orama a te Bibilia, e pererau to te mau taata tino varua mai te mau seraphi e te mau kerubi. — Isaia 6:2; Ezekiela 10:5; Apokalupo 14:6.
Te faataa maira te Parau a te Atua i te mau melahi mai te mau varua puai roa e inaha, aita te hoê varua e itehia e te mata taata nei (Te mau arii 1, 22:21; Salamo 34:7; 91:11). Aita anei te hoê “melahi a Iehova” i tairi, i te hoê noa rui, 185 000 faehau asura i roto i te puhapa o te enemi o Iseraela (Isaia 37:36)? I to te mau melahi faraa ˈtu i mua i te mau taata, ua rave mai ratou i te hohoˈa o te mau tane e ahu to ratou, eiaha râ i te tino o te mau vahine aore ra te mau tamarii, e ua rave noa atoa mai ratou i te huru taata.
No hea mai hoi taua mau taata tino varua puai mau ra? Te faataa ra te Bibilia e “[na roto hoi i te arai o Iesu i hamanihia ˈi] te mau mea atoa nei, o to te raˈi, e to te fenua nei, o tei itea ia hiˈo ra e tei ore i itea”. (Kolosa 1:16.) Na roto i te arai o teie Tamaiti fanau-tahi, aita noa te Atua ra o Iehova i poiete i te mau melahi na mua roa ˈˈe i te taata, ua poiete atoa râ oia i teie feia ora tei nia ˈˈe i te taata nei. — Ioba 38:4, 7; Petero 2, 2:11.
E mau manaˈo hohonu anei to ratou?
Mai te mau taata, te vai atoa ra to te mau melahi i te mau manaˈo hohonu. No reira, te faataahia ra e “ua pii noa” te mau melahi “i te oaoa” i muri aˈe i to ratou iteraa i te poieteraa o te fenua nei. (Ioba 38:7.) Te faaite atoa ra te Bibilia e “o te huru ïa o to te mau melahi a te Atua ra oaoa, ia tatarahapa te taata hara hoê ra”. (Luka 15:10.) No reira, eita ta te hoê “puai” papu ore e nehenehe e ite i te oaoa rahi e faahitihia ra i roto i teie mau irava.
Ua taotiahia te aravihi o te mau melahi. Ua faaitehia mai vetahi mau parau no nia i te Mesia e te tau a muri aˈe i te tahi mau peropheta taata nei, eiaha râ i te mau melahi. Te faaite ra te Parau a te Atua e “o te mau mea ïa ta te mau melahi e faaô mai e hiˈo”. (Petero 1, 1:10-12.) No nia i te taio mahana ta te Atua i faataa no te haerea mai te Fatu, teie ta Iesu i parau: “Area te reira mahana e te reira hora, e ore roa te hoê e ite, e ore hoi te mau melahi o te raˈi; maori râ o tau Metua anaˈe ra.” — Mataio 24:36.
Ua horoahia mai i te iˈoa o na melahi e piti i roto i te mau Papai, oia hoi o Mikaela e o Gaberiela (Daniela 12:1; Luka 1:26). Aita anei te reira i riro ei haapapuraa e e huru taa ê iho â to te mau melahi? Inaha, aita ïa to ratou haerea i faanaho-ê-na-hia, mai te mau matini roro uira ra te huru aore ra te tahi mau taata auri haavare. Tera râ, ua tuuhia ˈtu i roto ia ratou i te aravihi no te feruri maite e te tiamâraa no te rave i ta ratou iho mau opuaraa i te pae morare. No reira, i te mea e e nehenehe ta ratou iho e maiti, ua faaoti aˈera vetahi o ratou i te ore e auraro faahou i te Atua, oia hoi o Satani e ta ˈna ra mau demoni. — Genese 6:1-4; Iuda 6; Apokalupo 12:7-9.
E tia anei ia haamori ia ratou?
Teie râ, noa ˈtu e e farii tatou e e mau taata mau te mau melahi, e ere râ i te haavare, eita e tia ia topa roa ˈtu tatou i roto i te hoê huru au ore. Te horoa nei hoi te tahi mau pǔpǔ faaroo i te hoê tiaraa o te ore e tano i taua mau mea i poietehia ra, a faahapa noa ˈi te mau Papai i te haamoriraa o te mau melahi (Kolosa 2:18; Apokalupo 22:8, 9). No reira, ua faariro te Ekalesia katolika ia Mikaela e ia Gaberiela ei mau taata te tia ia haamorihia. Hau atu, e tiaraa teitei mau to te mau melahi i roto i te mau litania a te mau Ekalesia orthodoxes no te pae hitia o te râ. Auê ïa taa-ê-raa e e teie faaararaa ta te melahi a Iehova i horoa ˈtu i te aposetolo Ioane ra i to ˈna hinaaroraa e tipapa i raro i to ˈna pae avae: “Eiaha oe e na reira: e taetaeae tavini hoi au no oe.” — Apokalupo 19:10.
No te aha hoi teie manaˈo feaa rahi no nia i te mau melahi? No te mea ua ‘haapouri o Satani i te aau o te feia faaroo ore’ inaha, ‘te faahua melahi nei oia ia ˈna iho no te maramarama’. (Korinetia 2, 4:4; 11:14.) No reira, e maere anei tatou i teie mahana ia tapea noa vetahi mau taata i to ratou mau manaˈo no nia i te vai-mau-raa e te huru o te mau melahi maoti hoi i te farii i te parau a te Bibilia? Oia mau, noa ˈtu e, i to tatou nei tau, aita te mau upoo faatere haapaoraa e faahiti pinepine nei i te parau no te mau melahi, maoti te parau a te Bibilia, te vai ra ia tatou nei te haapapuraa a te Atua e e taata mau ratou e te rave nei ratou i te hoê taviniraa faahiahia mau ei mau vea a Iehova. — Hebera 1:7, 14; 6:18.
[Hohoˈa i te api 28]
No roto mai te mau faahohoˈaraa o te mau melahi mai te mau aiû iti e pererau to ratou, i te mau aai etene.
[Faaiteraa i te tumu]
Cupidon le captif, François Boucher, 1754