Ia au i te Bibilia
Eaha te manaˈo o te mau kerisetiano no nia i te haamoriraa i te mau tupuna?
E RAVE rahi mau taata tei ite e mea faufaa roa te haamoriraa i te mau tupuna i roto i te oraraa o te mau mirioni taata, te mau confucianistes iho â râ, e oia atoa te mau bouddhistes e te mau shintoïstes. Ua ite anei râ outou e mea puai atoa teie ohipa i roto i te oraraa o te taata no te pae Afirika ma? Inaha, te itehia ra te haamoriraa i te mau tupuna i roto fatata i te mau haapaoraa atoa, e peneiaˈe atoa paha, i roto i ta outou iho haapaoraa. Ua riro hoi te reira ei “ohipa e itehia i roto i te ao taatoa nei”, o ta te hoê orometua haapii i te pae faaroo no Nigeria ïa i parau.
Eaha mau na hoi te haamoriraa i te mau tupuna? E pahono mai paha outou ia au i teie nei tatararaa e na ô ra e: “Tamǎrûraa e tiaoro-tamau-raa ˈtu i te hoê fetii tei pohe, tei niuhia i nia i te tiaturiraa e e nehenehe te varua [o te taata pohe] e ohipa mai i nia i te oraraa o te feia ora.” — The Concise Columbia Encyclopedia.
No reira, e itehia ïa i ǒ te hoê taata e faatura ra i te haamoriraa i te mau tupuna, ei hiˈoraa te hoê bouddhiste no te fenua Asia Apatoa-Hitia o te râ, te hoê fata iti e te hohoˈa o te hoê fetii i pohe i nia iho. E maî atoa mai te hâuˈa o te tumiama e ama noa ra, aore ra e faaroohia te taata i te faahitiraa i te mau salamo moˈa e te tairiraa i te rima. E pinepine te taata faaroo i te tuu i te maa aore ra i te tiare na te taata pohe i nia i te fata.
I roto i te tahi atu fenua, i Afirika, e rave rahi mau taata teie “e ora nei e ta ratou feia pohe”. I Afirika i raro mai i te medebara Sahara, mea puai roa te tiaturiraa e e nehenehe te feia ora e tahoê atu e e tauaparau atu i te feia pohe. “Matou, te feia no Afirika, te manaˈo nei matou paatoa e tei pihai noa iho to matou mau fetii i pohe e to matou mau tupuna atoa, ia matou”, ta te hoê taata porotetani e tuatapapa ra i te parau no te Atua no Afirika ïa i parau.
I roto e rave rahi mau tuhaa fenua no Afirika, te manaˈohia ra e te riro noa râ te mau tupuna i pohe ei mau raatira no te utuafare aore ra no te pǔpǔ taata no reira mai ratou hou to ratou poheraa. O te feia pohe noâ “te mau fatu pae varua i roto i te mau ohipa fetii”, ta E. Bọlaji Idowu ïa e faataa ra i roto i ta ˈna buka Te haapaoraa tumu no Afirika: te hoê faataaraa parau (beretane). E pinepine te mau taata Afirika i te titau i te tauturu o te tupuna i pohe. No reira, no ratou, ua riro te mau tupuna ei “mau taairaa i roto i te totaiete afirika” e, ia au i te Buka parau paari apî beretane, ia faahanahanahia ratou, e haapaari ïa te reira i te “autahoêraa i roto i te utuafare”.
I te pae Tooa o te râ, — ei hiˈoraa, i Farani aore ra i Canada — ua pûpûhia vetahi mau fare pure, mau fare pure iti e mau vahi moˈa, na te mau peata, mau taata tuiroo te nehenehe e faaauhia i te mau tupuna. E faahiti te mau taata faaroo i te mau pure i mua i te mau tii e vai muhu ore noa ra. Aore ra, ma te tuturi e ma te faatoro atu i te rima, e pûpû atu ratou i te mau ǒ na te mau hohoˈa no te mau peata tei faaunaunahia e te auro. Oia mau, mea riri roa na te mau taata no te mau haapaoraa a te amuiraa faaroo kerisetiano ia parauhia e ua riro ta ratou mau ohipa paieti ei haamoriraa i te mau tupuna; teie râ, e ataata te taata faaroo bouddhiste, shintoïste aore ra te taata faaroo no Afirika, i mua i teie nei huru, inaha, ua ite mau hoi ratou e aita te faahanahanaraa e faaitehia ra e taua mau “kerisetiano” nei i taa ê atu i ta ratou iho mau peu i te pae no te haamoriraa.
Ua niuhia te haamoriraa i te mau tupuna i nia i te aha?
Na mua roa, ua niuhia te haamoriraa i te mau tupuna i nia i te tiaturiraa e e ora noâ te taata i muri aˈe i te pohe, maoti hoi te pohe-ore-raa te hoê tuhaa i roto i te taata. O te “tiaturiraa [ïa] e eita te varua e pohe”, o ta Damian Lwasa ïa e parau ra, e taata papai buka katolika oia no Ouganda. E niu papu mau anei to taua huru tiaturiraa nei? Te faataa ra o Harry Sawyerr, taata tuatapapa i te parau no nia i te Atua no Sierra Leone, e te mau taata no Afirika e parau nei e “te ora noa ra to ratou mau tupuna ei varua, aita roa ˈtu ïa ta ratou e parau haapapuraa i te reira.”
Inaha, ia au i te Bibilia, aita hoê aˈe mea varua e ora ˈtu i muri aˈe i te poheraa o te tino. Te na ô ra hoi te Poiete iho e: “Inaha, no ˈu anaˈe te taata [nephe, matauhia i te parau e varua] atoa nei; mai te taata [nephe] ra o te metua oia atoa, te taata [nephe] ra o te tamaiti, no ˈu atoa ïa: o tei [te nephe] rave i te hara ra, o te pohe ïa.” (Ezekiela 18:4). Aita i itea mai i te mau taote e te feia maimi i te pae no te ite aravihi, i te hoê noa ˈˈe haapapuraa e faataa ra e e vai ora noâ te hoê tuhaa o te hoê taata i muri aˈe i te poheraa o to ˈna tino.
Na mua roa ˈˈe ia Confucius aore ra ia Bouddha, teie ta te hoê taata manaˈo paari no te tau hou te tau kerisetiano i papai: “Ua ite te feia e ora nei, e pohe ratou, aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” (Koheleta 9:5). Na mua ˈtu, ua parau hoi o Ioba e: “Te pohe nei te taata, e teihea ihora ïa? Ua faaturahia ta ˈna mau tamarii, e aita oia i ite.” (Ioba 14:10, 21). No reira, eita ta te mau taata pohe e nehenehe e tia mai ei “mau fatu pae varua i roto i te mau ohipa fetii”. Ia pohe anaˈe te taata, “aita a ˈna e taoˈa e hopoi”. — Salamo 49:10, 17-19.
A feruri na: E amu anei te mau tupuna i te maa e pûpûhia nei na ratou? I te mea e aita teie maa e hautihia ra, aita anei te reira e haapapu ra e aita to te feia pohe e mana? Oia mau, aita roa ˈtu te mau tupuna i pohe e ite ra i te faahanahanaraa aore ra te mau tusia ta to ratou huaai e ora ra, e pûpû atura na ratou. I te mea e aita ratou e ora faahou ra, eita atoa ïa ratou e nehenehe e haapao atu i to ratou utuafare, aore ra e faaô atoa mai i roto i ta ˈna mau ohipa. Te na ô ra te Bibilia e: “Aita hoi a ratou e tufaa e a muri noa ˈtu i te mau mea atoa e ravehia i raro aˈe i te mahana nei.” — Koheleta 9:6.
Eaha te tiaturiraa no te mau tupuna i pohe?
Te auraa ra, aita ïa e tiaturiraa e e farerei faahou tatou i to tatou mau fetii here ra i pohe? Eita ïa! E tahoê faahou te feia i faataa-ê-hia e te pohe mea maoro i teie nei, ia ora faahou mai te feia pohe na roto i te arai o te faatia-faahou-raa. Teie te parau tǎpǔ a Iesu i papaihia i roto i te Bibilia: “Te fatata mai nei hoi te hora e faaroo ai te feia atoa i roto i te apoo ra i tana reo, e e haere mai i rapae.” — Ioane 5:28, 29.
Ua taui roa teie tiaturiraa i te tia-faahou-raa, i te oraraa o te hoê vahine no Okinawa o tei haamori na i te mau tupuna. Te faataa ra oia e: ‘Aita vau e hiˈo faahou ra i te oraraa mai i mutaa ihora. Ua tauturu to ˈu riroraa mai ei pǐpǐ na Iesu Mesia, ia ˈu ia faaite hau atu â i te here i nia i te mau melo o to ˈu utuafare fetii e ora nei, e i nia i te mau huru taata atoa.’ E ere anei i te mea maitai aˈe ia here i te mau fetii e ora ra maoti râ i te haamori i te mau tupuna i pohe (Ephesia 6:2, 3)? Te na ô faahou ra taua vahine nei e: ‘Ia ite vau i te mau metua e te mau tupuna metua ruhiruhia e faaea noa ra o ratou anaˈe, ua mauruuru roa vau i te mea e ua haapii au i te faaite i te here e te faatura mau i nia i to ˈu mau metua e ora noa nei.’
Hau atu, no te mau kerisetiano, te faataaraa papu roa ˈˈe e faahapa ra i te haamoriraa i te mau tupuna, oia ïa, te ofati ra teie ohipa i te faaueraa maramarama maitai a te Atua e na ô ra e: “Eiaha roa to oe ei Atua ê atu, ia ˈu nei (...), e Atua tahoo hoi au o te Atua no oe nei o Iehova.” (Exodo 20:3, 5). No reira, maoti hoi i te haamori atu i te mau fetii i pohe, mea maitai aˈe ia pee i te aˈoraa bibilia e faaitoito maira ia tatou ia haamori ia Iehova, o ˈna anaˈe hoi te nehenehe e haafarerei faahou ia tatou e to tatou mau tupuna i pohe ra. — Apokalupo 20:12, 13.
[Parau iti faaôhia i te api 16]
“Aita râ a te feia i pohe ra e parau itea.” — Koheleta 9:5.