To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra
2 o te tuhaa: 2369-1943 hou to tatou nei tau—Te hoê taata haharu, te hoê pare, e outou!
“Hoê anaˈe iho haapaoraa, e rave rahi râ hanere mau tuhaa no roto mai i taua haapaoraa ra.”—George Bernard Shaw, taata papai i te tahi mau hautiraa teata taata ora irelane (1856-1950)
A POIETEHIA ˈI te taata, e i muri aˈe atoa i te diluvi i tupu i te tau o Noa ra, hoê anaˈe iho haapaoraa i taua tau ra. Eita e ore outou i te aniani e no te aha ‘ua hanere i teie mahana — aore ra hau atu — mau haapaoraa’.
Ei pahonoraa i te reira, e fariu tia ïa tatou i nia ia Nimeroda, te hoê o te mau mootua a Noa. Teie hoi ta te Bibilia e parau ra no ˈna: “Riro atura oia ei taata mana [matamua] i te ao nei: e taata rahi haharu hoi oia i mua i te aro o Iehova (...). E te tupuraa o to ˈna ra basileia, o Babela ïa, e o Ereka, e o Akada, e o Kalane, i te fenua ra o Sinara. Mai reira hahaere atura oia i Asura, faatia ihora i te oire ra ia Nineve, e te oire ra ia Rehobota, e Kala.” — Genese 10:8-11.
I te mea hoi e “riro atura [o Nimeroda] ei taata mana [matamua] i te ao nei”, papu maitai e ua horoa oia i te omuaraa no te tahi mea apî. Eaha ïa mea apî? Te horoa maira te parau ra “e te tupuraa o to ˈna ra basileia”, i te tahi tapao na tatou. Mai te peu e e basileia ta Nimeroda, te auraa ra e arii ïa oia. Te parau ra te tuatapaparaa parau bibilia helemani a August Knobel no ˈna ma te tano maitai e, o ˈna “te arii matamua na mua ˈˈe te diluvi”, ma te faataa mai e aita e taata mai ia ˈna te huru na mua ˈtu. Na reira atoa te Bible de Jérusalem i te huriraa i te Genese 10:8: “O Nimeroda (...) te arii matamua i nia i te fenua nei.”
Ua patoi atu o Nimeroda i te Poiete, tei ore hoi i tuu mai i roto i te taata i te aravihi no te faatere ia ratou iho. A “hahaere [ai] oia i Asura”, ua haa aˈera o Nimeroda ia rahi atu â ta ˈna faatereraa politita, peneiaˈe na roto i te puai. Ua riro maira ïa oia ei “taata rahi haharu”, eiaha no te animala anaˈe, no te mau taata atoa râ.
Ua vai mau mai anei o Nimeroda e te pare o Babela?
Te faataa ra te Buka parau paari Collier (beretane) e: “Ua tamata te feia tuatapapa i te Bibilia, ma te ore râ hoi e manuïa, i te faatuati i te iˈoa o Nimeroda i te mau arii e rave rahi, i te mau aito aore ra i te mau atua tahito, mai te atua asura-babulonia ra o Mérodach (Mardouk); ia Gilgamesh, aito no Babulonia e ua tui hoi to ˈna roo ei taata haharu; ia Orion, te hoê taata haharu i roto i te aai matauhia.” Te farii ra râ te hoê buka helemani e faahororaa to taua buka ra, e, parau mau “aita e mea hau aˈe ta tatou i ite no nia ia ˈna maoti râ ta te Bibilia iho e parau ra”.
Noa ˈtu e eaha, ua vai mau mai o Nimeroda. Te faaite ra te mau peu tutuu arabia i to ˈna iˈoa. Te ite-atoa-hia ra to ˈna iˈoa i papaihia Nimrud aore ra Nimroud, no te faataa mai e rave rahi mau iˈoa o te mau vahi e itehia i te pae Hitia o te râ ma. Te faahanahana nei hoi te tahi mau pehepehe e faaohipahia i roto i te tahi mau ravea haapiiraa suméro-akkadiens i ta ˈna mau ohipa faahiahia i rave. Area te taata tuatapapa aamu ati iuda ra o Flavius Josèphe, te faahiti atoa ra oia i to ˈna iˈoa.
I te mea hoi e te titau ra oia ia hau ê oia i te Atua i roto i to ˈna tiaraa Mana hope o te huitaata nei, ua rave aˈera ïa te taatiraa politita a Nimeroda i te hoê huru faaroo. Ua haamata aˈera te mau taata i te patu i ‘te hoê pare e ia puta noa ˈtu te upoo i nia i te raˈi ra’ “ia itea to [ratou] iˈoa”, eiaha râ no te faahanahana i te Atua. — Genese 11:4.
Noa ˈtu â ïa e aita te feia heru i raro i te fenua i nehenehe e haapapu maitai mai i te parau no te mau paparari o te pare o Babela i patuhia e Nimeroda, ua itea râ ratou i Mesopotamia fatata e piti ahuru huru hamaniraa hoê â faito hohoˈa te tahi e te tahi. Inaha hoi, i roto i taua vahi ra, mai taua huru pare faaroo ra hoi te huru hamaniraa o te mau hiero. Te haapapu maira te buka ra Te mau eˈa o te faaroo (beretane) e “e itehia na” te mau hiero o Babulonia “na te hiti o te hoê ziggourat, oia hoi te tahi hamaniraa taa ê i matauhia i te fenua Aiphiti e te tahi maa hiero nainai roa to nia”. Te na ô râ oia e: “I te mea hoi e to ˈna faito hohoˈa mai te mau paturaa faaroo ïa, mai te mau paturaa rahi i riro na ei hunaraa maˈi no te mau pharao no Aiphiti e tae atu i te mau stūpa inidia aore ra te mau hiero o te ao bouddhiste, papu maitai e tupuna (...) te ziggourat no te fare pure e ǒe to nia roa.”
E rave rahi mau heruraa ta te taata heru i raro i te fenua helemani ra o Walter Andrae i rave i Mesopotamia i te omuaraa o te senekele XX. Te faataa ra oia e e faarirohia na te hiero iti i nia roa i te ziggourat mai “te uputa (...) e na reira mai ai te Atua o te raˈi i te pou mai na nia i te eˈa o te ziggourat e tapae mai ai i roto i to ˈna vahi faaearaa i te fenua nei”. Eita ˈtura ïa e maerehia e ia parau te mau taata no Babela e te auraa o te iˈoa o to ratou oire, te vai ra hoi te parau ra Bab (uputa) e ilu (Atua) i roto, oia hoi “Te Uputa o te Atua”.
E tuatapapa anaˈe na i teie nei i te tahi mau tuhaa e haapapu mai ia tatou e e tia mau â te aamu bibilia no nia ia Nimeroda e no nia i to ˈna pare ia tiaturihia.
Mau faahopearaa e tano ia outou
Ua haamau o Nimeroda, te taata matamua i tahoê i te haapaoraa e te ohipa politita, i te hohoˈa no te mau tahoêraa mai te reira te huru e faaauhia a muri aˈe. E farii mai anei te Atua i taua opuaraa na ˈna ra? E riro hoi te faaueraa tumu i muri nei e faahitihia i muri aˈe i roto i te Bibilia i te tano maitai: “E ore e tia i te raau maitai ia faahotu mai i te huero ino, e ore atoa te raau ino e faahotu mai i te huero maitai.” — Mataio 7:18.
I te haamataraa ra, hoê â reo to te mau taata atoa o te fenua neia. Teie râ, a patu ai o Nimeroda e to ˈna mau taata i te pare o Babela, ua faaite maira te Atua i to ˈna au ore. Teie hoi ta tatou e taio: “I reira to Iehova haapurararaa ia ratou i nia i te fenua atoa e ati noa ˈˈe, aore aˈera ratou i patu i taua oire ra. I mairihia ˈi hoi te iˈoa, o Babela [no roto mai i te parau ra balal, oia hoi te auraa “faahuru ê”]; no te mea i reira ta Iehova haapeapearaa i te reo o te taata atoa.” (Genese 11:1, 5, 7-9). Eita e ore te feia patu i te inoino a ore taue ai ratou e nehenehe e aparau no nia i te ohipa e tupu ra, e hau atu â, eita e nehenehe ta ratou e faataa mai i te tumu. Eita e ore ratou i te horoa mai e rave rahi mau manaˈo, e inaha, aita aˈera tera pǔpǔ e taa eaha ta tera pǔpǔ e parau ra.
A purara ê ai taua mau pǔpǔ ra na te ao atoa nei, ma te papu maitai, ua hopoi atoa ratou na muri ia ratou i ta ratou mau tiaturiraa i te pae faaroo. I roto i te roaraa o te tau, ua ohipa maira te mana o te mau peu tutuu e tae noa ˈtu hoi te mau peu o tera e tera fenua, i nia i taua mau tiaturiraa ra e tuea na hoi i te tahi e te tahi. E inaha, mai roto mai “i te hoê noa iho haapaoraa”, “e hia hanere haapaoraa” tei itea mai. Ma te papu maitai, ua ino roa taua opuaraa matamua ra e tahoê i te ohipa politita e te ohipa faaroo.
E tano atoa to ˈna mau faahopearaa, tei itehia i roto i te roaraa o te mau senekele e tae roa mai i teie mahana, no outou iho. Eita e ore outou i te ite i te reira mai te peu e ua tamata ê na outou i te aparau no nia i te haapaoraa e te hoê taata e haapaoraa ê ta ˈna. Te mau parau matau-atoa-hia o te mau parau faaroo, mai te parau ra “Atua”, “hara”, “varua” e “pohe”, e ere hoê â auraa to taua mau parau ra no te taatoaraa. E 300 matahiti i teie nei, teie te manaˈo taa maitai o te taata beretane tuatapapa i te parau no nia i te Bibilia ra, o John Selden: “Ia hiˈo-maitai-hia, mea fifi roa ia itehia te hoê vahi e toru [taata] e hoê â haapaoraa ta ratou.” Tera te ohipa i noaa mai i te taata, e te reira o te hoê taata haharu rahi, tei ore i nehenehe e faaoti i ta ˈna pare, te tumu, no te mea aita oia i haamaitaihia mai e te Poiete.
Te mau tiaturiraa no Babela mai
Te parau ra te vahine papai buka ra o Petra Eisele e: “Aita e haapaoraa e hiero rahi ta ˈna mai te haamoriraa sumeria-asuro-babulonia”. Te horoa ra oia i te numera ra oia hoi e 500 atua, ma te haapapu mai e e itehia e 2500 atu â i roto i te tahi mau tabula roa roa ˈˈe. Inaha hoi, ia au i te Mythologie générale, i neneihia i ǒ Larousse, “ua haamau te feia tuatapapa i te parau no nia i te Atua i haamanahia i Babulonia, i te hierareha o te mau atua, ma te faataa ia ratou ei mau atua torutahi”. Te hoê pǔpǔ atua torutahi papu maitai, o Anou ïa, o Enlil e o Ea. Te tahi atu pǔpǔ, o te mau atua fetia ra ïa o Sin, Shamash e o Ishtar, ua matau-atoa-hia taua ruahine nei i raro aˈe i te iˈoa ra no Astarté, te Ruahine Rahi.
O Mardouk, te atua matamua no Babulonia, ua mairi-atoa-hia i muri aˈe i te iˈoa ra ia Enlil aore ra Bel, e atua oia no te tamaˈi. I roto i te buka ra Te mau eˈa o te faaroo, e taiohia e ua “riro te reira ei haapapuraa faaroo no te hoê ohipa i tupu mau: ua riro hoi te tamaˈi ei tapitapiraa tei papu-maitai-hia i roto i te feia haamori no Babulonia”. Eita ˈtura ïa e maerehia ia haamori te hoê taata haharu puai mai ia Nimeroda, e taparahi na i te mau taata e tae noa ˈtu i te mau animala, i te atua o te tamaˈi, eiaha râ i “te Atua no ˈna te aroha e te hau” ta te Bibilia e parau ra. — Korinetia 2, 13:11.
Ma te maere mau e mau “taata” anaˈe hoi te mau atua no Babulonia e no Asura; hoê â to ratou mau hinaaro e mau hiaai i te feia no te fenua nei. Tera hoi te tumu i parare roa ˈi te tahi mau peu faaroo, mai te faaturi moˈa, te riro hoi ei mea fifi roa ia faarirohia ei peu no ǒ mai i te Atua ra.
E parahiraa papu maitai atoa to te ohipa tahutahu, to te hiˈo ata, i roto i te haapaoraa babulonia. Te haapapu ra o Petra Eisele e: “Eita e ore te parau no nia i te mau tahuˈa vahine i te pae Tooa o te râ ma (...) no Kaladaio mai ïa.” E mau ohipa rarahi atoa ta te mau Babulonia i rave i te pae no te tuatapaparaa i te ata na roto i te tamataraa i te ite i te oraraa no a muri aˈe i roto i te mau fetia.
Ua ite tatou e e tiaturi na to Mesopotamia i te pohe-ore-raa o te nephe, inaha, e tuu na ratou i roto i te mau hunaraa maˈi te tahi mau taoˈa e faaohipahia e te feia pohepohe i te vahi o ta ratou e haere ra.
E faaau anaˈe na i teie nei i te reira i te tahi mau ohipa e ravehia ra i roto i te mau haapaoraa rarahi o teie nei tau. Ua ite anei outou i te tahi mau haapaoraa e haapii ra e e nephe pohe ore to te taata e e torutahi te Atua, oia hoi e toru atua i roto i te hoê anaˈe ra? Ua tapo anei ratou i to ratou mata i nia i te haerea taiata o to ratou mau taata, a faaô noa ˈtu ai ia ratou i roto i te mau ohipa politita? E rahi aˈe anei to ratou mau taata i te pûpû i to ratou oraraa no te atua o te tamaˈi maoti hoi no te Atua o te hau? Mai te peu e e, ua taa ïa ia outou eaha te mau faanahoraa o teie nei tau no roto mai ia Babela e teie e haaparare nei i te mau peu e tae noa ˈtu hoi i te mau haapiiraa faaroo e haapiihia ra i te tau o te pare o Nimeroda. Mea tano mau atura ïa ta te Bibilia parauraa i te iˈoa ra “Babulonia”, te hau emepera ra o te haapaoraa hape i roto i te ao taatoa nei. — Hiˈo Apokalupo, pene 17 e te 18.
Papu maitai, aita te taatoaraa o te mau taata i ora mai i muri aˈe i te diluvi i topa i roto i te arepurepuraa i te pae faaroo no Babulonia. Ei hiˈoraa, ua turu o Aberahama, te hoê huaai a Sema, tei fanauhia mai hoê ahuru ui i muri aˈe ia Noa, i te haamoriraa mau. Ua faaau mai te Atua ia ˈna i te hoê faufaa, ma te tǎpǔ mai ia ˈna e, ia au i te Genese 22:15-18, e haamaitaihia te mau fetii atoa o te ao nei i te hoê anaˈe ra haapaoraa mau. Ia hiˈohia, ua hope taua faufaa i faaauhia ra i te matahiti 1943 hou to tatou nei tau. E taa-maitai-hia ˈtura ïa te taa-ê-raa i rotopu i te “haapaoraa [mau] hoê roa” e “na hanere rahiraa haapaoraa” o te haapaoraa hape. I te tahi aˈe pae, e tupu te hoê aroraa rahi. Ta te toru ïa o te tuhaa oia hoi “Te fenua Aiphiti — Te tahua aroraa o te mau atua”, e tuatapapa i roto i te numera i mua nei.
[Nota i raro i te api]
a Teie ta te Buka parau paari apî beretane e parau ra: “Te mau papai tahito roa ˈˈe, oia hoi te mau haapapuraa i te pae no te reo ta te taata e nehenehe e tiaturi e e itea mai ia ˈna, e nehenehe e parauhia e tei nia i te faito e 4000 aore ra e 5000 matahiti te maororaa.” E tano maitai taua mau numera ra i te tuatapaparaa a te Bibilia i te pae no te tau.
[Tumu parau tarenihia i te api 25]
Te mau aai no nia i te aamu bibilia
Te tiaturi nei te mau taata e faaea ra i te pae apatoerau o te fenua Birmanie e, i te haamataraa “e ora na” te mau taata “i roto i te hoê oire iti rahi e e paraparau na ratou hoê anaˈe iho reo”; e inaha, hinaaro aˈera ratou e patu i te hoê pare e taea roa ˈtu te upoo i nia i te avae. I te mea hoi e e tia ia ratou ia rave i te ohipa ia au i te tahi faito taa ê te tahi e te tahi, ua faataa ê aˈera ratou te tahi e te tahi. Ua “farii mǎrû noa ˈˈera ratou i te tahi mau peu, e te tahi mau huru paraparau taa ê”. I to ratou aˈe pae, te parau ra te mau Ostyaks, nunaa no te fenua Sibérie i te pae apatoerau e, ua ora mai te tahi mau taata i te hoê diluvi i to ratou tapea-maitai-raa i nia i te mau tumu raau. Ua haapurara ê aˈera râ te hoê vero rahi no te pae apatoerau mai ia ratou e inaha, “i muri aˈe i te diluvi, ua paraparau aˈera ratou i te mau reo ěê e ua faatupu aˈera i te mau nunaa ěê.”. — “Aai no nia i te mau nunaa atoa” (beretane).
E haapii na te mau Aztèques i mutaa ihora e “i muri aˈe i te diluvi, ua patu aˈera te hoê aito rahi i te tahi aivi haavare e taea-roa-hia i nia i te mau ata. Ua riri roa ˈˈera te mau atua e, mai te raˈi mai, ua tuu maira ratou i te auahi aore ra i te hoê ofai i nia i te fenua nei”. No te mau Mayas, ua patu o Votan, te taata matamua, i te hoê fare iti rahi, e taea-roa-hia i nia i te raˈi, tei riro mai “ei vahi i reira te Atua i te horoaraa mai i te hoê reo taa maitai no tera puhapa e no tera puhapa”. Te parau ra te mau Maidus, mau taata Inidia no Californie e, “i roto i te hoê oroa hunaraa taata pohe ua paraparau taue aˈera [te mau taata atoa] i te mau reo ěê”. — “Der Turmbau von Babel” (Te paturaa i te pare o Babela).
Te haapapu maitai maira teie mau aai i teie parau a Ernst Böklen e na ô ra e: “Ma te papu maitai, eita e ore te niu o te Genese 11 e te mau aamu no roto mai i te mau nunaa ěê, o te mau parau ïa i faatiahia mai no nia i te mau ohipa i tupu mau â.”
[Tumu parau tarenihia i te api 26]
No Babulonia mai anei te satauro?
Ia amuihia “Babulonia”, “te Kaladaio” e “te Mesopotamia”, e parauhia ïa i teie mahana te fenua Irakia. Teie ta Julien Ries, no roto mai i te fare Haapiiraa tuatoru katolika no Louvain-la-Neuve (Belegika) i papai: ‘E itehia te satauro i roto i te mau nunaa tahito i Asia, i Europa, i Afirika Apatoerau, i Marite [e] i Mesopotamia; [i roto i teie vahi hopea nei] te satauro e maha o ˈna amaa e e tuea noa te tahi e te tahi, o te taipe ïa o te raˈi e o te atua ra o Anou.’ Te haapapu ra te “Titionare e tuatapapa i te auraa o te mau parau o te Faufaa Apî” (beretane) e “no roto mai [te satauro] i te Kaladaio tahito ra; e faaohipahia na ei taipe no te atua ra Tamuza (ia au i to ˈna hohoˈa Tau, oia hoi te haamataraa o to ˈna iˈoa)”. No reira, ua itehia te satauro na mua ˈˈe i te tau kerisetiano. Te manaˈo nei vetahi pae e o Tamuza, i mairi-atoa-hia i te iˈoa ra o Dumuzi, e arii oia tei faarirohia ei atua i muri aˈe i to ˈna poheraa. Ei hiˈoraa, ua papai o O. Gurney, i roto i te “Vea no nia i te mau tuatapaparaa i ravehia i te pae no te taatoaraa o te mau reo e paraparauhia na i Asia i te pae tooa o te râ e tae atu i Afirika i te pae Apatoerau” (beretane) e: “I te omuaraa ra, e taata o Dumuzi, e arii no Ereka.” E nehenehe anei e parauhia e o Nimeroda taua taata ra, ta te Bibilia hoi e parau ra e: “E te tupuraa o to ˈna basileia, o Babela ïa e o Ereka”? (Genese 10:10.) Aita e mea e haapapu ra i te reira.
[Hohoˈa i te api 27]
Te tahi mau ziggourats i Mesopotamia, teie e turu nei i te aamu bibilia no nia i te pare o Babela.