Ia haafatata ˈtu na tatou i te hiˈo i te haapaoraa
EAHA to outou manaˈo i te haapaoraa? Hoê anei to outou manaˈo e to Voltaire tei faariro na i te haapaoraa mai “te metua vahine o te manaˈo paetahi e o te amahamaharaa tivila, (...) ei enemi no te huitaata nei”? Aore ra, e parau anei outou no te mea e e ere na outou i te mea tâuˈa roa, mai ia Robert Burton, orometua anglican o te senekele XVII, i parau e “hoê â te mau haapaoraa atoa”?
Aore ra, ua riro anei outou mai te taata faaroo, ta Joseph Joubert, taata farani tuatapapa i te parau no te morare o te senekele XVIII, i parau e “te ite ra oia i reira i to ˈna maitai e ta ˈna hopoia”?
Te hoê huru faaroo papaˈu roa
I to tatou nei tau, te taata e ite mau “i to ˈna maitai e ta ˈna hopoia” i roto i te haapaoraa, e riro mau â ïa oia i te uiui i te tahi mau uiraa. I roto atoa i te tahi mau fenua faaroo, e ere te manaˈo o te rahiraa i te mea papu roa no nia i ta ratou mau tiaturiraa; aita roa ˈtu hoi ta ratou haapaoraa e ohipa ra i nia i to ratou haerea i te mau mahana atoa. I roto i te tahi mau fenua, ua topa roa te numera o te mau taata e haapaoraa ta ratou. Ei hiˈoraa, i Repubilita no Helemani i te pae tooa o te râ, ua faaite mai te hoê titorotororaa apî i ravehia e, e 6,8 mirioni anaˈe o te mau 26,3 mirioni katolika helemani teie e haere nei i te pure. Eita iho â ïa e maerehia ia parau te mau ekalesiatiko katolika e e ere taua fenua ra i te fenua “kerisetiano, to ˈna noa râ iˈoa i te iˈoa kerisetiano”.
Ia au i te Buka parau paari o te ao kerisetiano (beretane), i neneihia i te matahiti 1982, “e ere te kerisetianoraa anaˈe te tumu o taua toparaa ra; o te hoê râ teie huru faaroo e itehia i te mau vahi atoa”.
No te aha hoi e tia ˈi ia tatou ia tâuˈa i te parau no te aamu o te haapaoraa?
Ia au i taua huru tupuraa ra, eaha pai ïa te huru o te haapaoraa a muri aˈe? Na te tahi mau tumu parau e neneihia i te matahiti 1989 i roto i na numera 12 o te A ara mai na! e pahono mai i taua uiraa ra. Ma te tuatapapa i te parau o te aamu o te haapaoraa i tahito ra, mai to ˈna mai â haamataraa e tae roa mai i teie tau, e faataa mai taua mau tumu parau ra i te hoê aamu poto noa e te papu maitai râ, no nia i te haapaoraa i roto i te ao nei. E fariu tia tatou i to tatou mata i nia i te hiˈo o te Aamu e, ma te horoa no te haapaoraa i te faaueraa tumu matau-maitai-hia oia hoi, e ooti tatou i ta tatou i ueue, e nehenehe ai tatou e taa i te huru o te haapaoraa a muri aˈe.
Eiaha e pahono oioi mai e e ere roa ˈtu i te mea anaanatae na outou te aamu o te haapaoraa! No roto mai hoi te tau e orahia nei e tatou i te tau tahito; no reira, e taata faaroo tatou aore ra eita, e mana iho â to te aamu o te haapaoraa i nia ia tatou.
I te tahi aˈe pae, e huru haapaoraa atoa ta te feia e parau ra e aita ratou e tiaturi ra i te Atua. Nafea hoi te reira? No te mea te mono nei ratou i te haamoriraa te tia ia horoahia no te Atua na roto i te tahi atu mea. Mai teie te huru to J. Barrie, taata papai buka ecosia no te omuaraa o te senekele, haapotoraa mai i taua huru ra: “Te faatupu nei te taata tataitahi i ta ˈna haapaoraa ia au i te ohipa matamua e anaanataehia ra e ana.”
Te parau ra haapaoraa, mai tei faaohipahia i roto i teie vea, o te hoê ïa huru haamoriraa mea rahi te mau huru peu i roto, mau tiaturiraa e mau huru faaroo e fariihia e te hoê taata aore ra e faaohipahia nei na te taatoaraa o te hoê pǔpǔ totiale. I roto i te haapaoraa, e itehia i te tiaturiraa i te hoê aore ra e rave rahi atua, aore ra i te parau no te hoê haamoriraa e pûpûhia ˈtu na te mau taata, na te tahi mau taoˈa, te tahi mau hinaaro aore ra mau puai.
Te tiaturi nei matou e e faahiahia roa outou i te tumu parau ra “To te haapaoraa huru a muri aˈe ia au i to ˈna huru tahito ra”. I te mea hoi e ua riro noa na te haapaoraa a hia ˈtura maororaa i teie nei, ei tumu no te amahamaharaa, mea maitai mau iho â ïa ia haamata tatou i taua mau tumu parau ra na nia i te tumu parau ra “Te mau amahamaharaa i te pae faaroo: to ratou tumu”.