Te taioraa ma te reo teitei: te hoê huru haapiiraa au mau
“HAU ATU i te tauahiraa ˈtu i ta outou tamarii, ta te taata ra ïa o Jim Trelease e papai ra i roto i ta ˈna Buka no nia i te taioraa ma te reo teitei (beretane), a horoa atoa ˈtu i to outou mau manaˈo e to outou taime.”
Nafea râ hoi? Ia au ia Jim Trelease, na roto ïa i te taio-pinepine-raa ˈtu ma te reo teitei mai to ˈna tamarii-rii-raa mai â. E roaa mai ia outou e ta outou tamarii te mau haamaitairaa papu maitai. I roto i tei hea mau tuhaa? Eita noa outou e haamanaˈo i taua mau taime faufaa mau ra maoro roa i muri aˈe a paari mai ai ta outou tamarii, e tauturu atoa râ te reira ia ˈna iho ia taio maitai atu â e ia haapii ma te ohie atu â. E faarahi atoa oia i to ˈna mau aravihi no te hiˈopoa, na roto i te haapiiraa i te tapea i to ˈna ara-maite-raa i nia i te hoê hohoˈa. Ei hiˈoraa, i te 18raa o to ˈna avae, e nehenehe aˈena te hoê tamarii e ite i te hoê uri i nia i te hoê hohoˈa e e taa mai i te auraa o taua parau ra hou roa ˈˈe oia a ite ai i te taio i te reira. Eita noa ta outou tamarii e haapii maitai i te taio, te papai, te faaite i to ˈna manaˈo, te faaroo e te feruri, e rahi atoa râ to ˈna hinaaro ia riro mai ei taata ite i te taio — e oaoahia oia i te taio.
“I hea râ ïa vau e ite mai ai i te taime e te itoito no te faatere i te taioraa na ta ˈu mau tamarii?” Tera te uiraa e faaroo-pinepine-hia i roto i te vaha o te mau metua tei rahi roa te ohipa.
Te faataa mai nei o Jim Trelease e: “Te metua tane o te parau e ua rohirohi roa o ˈna no te faatere i te taioraa na ta ˈna mau tamarii, aita ïa to ˈna mata i rohirohi roa no te hiˈo tamau noa ˈtu i te afata teata.”
No te faaafaro i teie huru tupuraa, te horoa nei oia i teie mau manaˈo na te mau metua o te hinaaro nei e faatupu i te taioraa na ta ratou mau tamarii:
1. A maiti maitai i te mau buka. Eita te rahiraa o te mau tamarii e au i te mau buka o te horoa nei i te hoê aˈoraa morare. Tera râ, mea au roa na ratou te mau aamu e faatia ra no te tahi mau peapea aore ra mau fifi e tia ia faaruruhia. Teie râ, a hiˈopoa ˈtu e ua ineine anei te mafatu o ta outou tamarii no te faaroo mai i teie huru aamu. No reira, a taio ˈtu na mua outou iho.
2. A maiti i te taime tano. I te poipoi roa, mea itoito maitai ta outou tamarii, e e hinaaro oia e hauti; e ere roa ˈtu ïa te taime no te faatere atu i te taioraa. E rave te tahi mau metua i te taime a parahi ai te tamarii i nia i to ˈna parahiraa teitei aore ra i te taime a amuamu ai oia. E taime maitai roa ia haere te tamarii e taoto, e nehenehe pai ïa oia e ara maite maoro aˈe.
3. A tia mai a amo i te hopoia. E ere i te mea ino ia taio i te hoê buka mea hohonu aˈe te mau parau i tei itehia e te tamarii. E nehenehe te metua tane aore ra te metua vahine e tatara ohie noa ˈtu i te hoê parau, e tataratara noa ˈtu aore ra e faarue roa ˈtu i te mau pereota fifi.
4. A taio ma te hape ore. E titau te taioraa ma te reo teitei ia huti-maitai-hia te aho, e te hoê tuuraa parau tano maitai. Mai te peu aita outou e papu maitai ra ia outou iho, a haruharu i te hoê aamu i nia i te hoê ripene, a faaroo atu ia outou iho, e a hiˈopoa i te tanoraa o ta outou taioraa.
5. A haapao maitai e e nehenehe anei o ˈna e ara maite noa. Oia mau, e faaanaanatae mau te hoê aamu au maitai i ta outou tamarii, tera râ a haamanaˈo maitai e eita paha mai te reira noa te huru e tae noa ˈtu ai i te hopea. Noa ˈtu râ, e faufaahia iho â oia.
6. A faaoromai. Mai te tahi atoa mau taata paari o te oaoahia i te hiˈo-faahou-raa ˈtu e rave rahi taime i taua hohoˈa teata noa nei â, eita atoa te mau tamarii e fiu i te faaroo i ta ratou aamu au roa ˈˈe, no te mea e ite mai â ratou i te tahi mau manaˈo rii apî i te mau taime atoa. No reira, maoti i te tuu atu i te buka au-roa-hia ˈˈe i te hiti, a tuu faahou mai te hoê aamu apî i roto i ta outou tapura aamu.