Te fatata mai nei te faaoraraa maˈi mure ore
TE UPOOTIA nei te rapaauraa, i te tahi taime, i roto i te hoê aroraa, auaa te mau haereraa i mua faahiahia mau — te pau noa nei râ i te tamaˈi. E manaˈo anaˈe tatou e ua noaa ia tatou aore ra fatata roa, i te hoê ite, ua haamata atura te mau hapepa i te haaparuparu mai ia tatou, oia atoa e tae oioi roa mai te pohe. Teie râ, te fafau mai nei te Atua e eita e vai noa mai te reira te huru. Na roto i te vaha o ta ˈna peropheta ra o Isaia, ua haapapu oia e ‘e haamau roa oia i te pohe e a muri noa ˈtu e e horoi oia i te roimata i te mau mata atoa ra’. — Isaia 25:8.
Te manaˈo ra anei outou e e moemoeâ noa teie? Te manaˈo ra anei outou e e mea roa te hoê oraraa e 80 matahiti? Te ora nei te tahi mau tumu raau tau tausani matahiti — e tatou ïa? Ua horoa te Atua na te taramea i te ravea ia mono oia i te hoê o to ˈna mau tara ia fati te reira. Eita anei ïa oia e nehenehe e horoa faahou mai i te hoê oraora-maitai-raa e te hoê tino hara ore?
Fatata e 2000 matahiti i teie nei, ua faatupu o Iesu Mesia i te mau semeio maere mau i nia i te fenua nei. Ua faaora oia i te lepera, e oia atoa “te mau maˈi e te mau pohe atoa o te taata ra”. Te faaite maira te aamu i faauruahia e te Atua e ua faaora oia i “te mau pirioi, e te matapo, e te vava, e te paruparu (...). Maere anaˈe ihora taua feia rahi ra, i te iteraa ratou i te vava i te parauraa, e te paruparu i te oraraa, e te pirioi i te haereraa, e te matapo i te hiˈoraa.” Aita o Iesu i titau i te feia o te horoa i te hoê o to ˈna mau melo mai te hoê mape aore ra te mafatu e aita oia i mono i te mau melo — ua faaora oia i te mau melo aore ra tuhaa o te tino tei maˈihia. E te reira, i taua ihora taime, e i te tahi taime, na te atea ê maia.
Aita noa to Iesu e mana no te faaora, e hinaaro atoa râ e na reira. I te hoê taime, ua parau maira te hoê taata lepera ia ˈna: “Ia tia ia oe ra, e mâ vau ia oe.” Ua aroha roa Iesu ia ˈna e ua pahono atura i teie pahonoraa putapû mau: “Ua tia ïa ia ˈu, ia mâ oe.” Ua faatia atoa oia i te feia pohe noa ˈtu e, i roto i te hoê o te mau tupuraa, ua haamata te tino o te taata pohe i te pê. — Mareko 1:40-42; Ioane 11:38-44.
Eaha ta teie rahiraa ohipa maere e faaite mai nei? Oia hoi, e mana e e hinaaro mau to Iesu, tei haapapuhia i teie nei ei Arii i nia i te raˈi, no te faatupu i te faaoraraa maˈi taatoa e te mure ore no te maitai o te mau taata atoa. E mai ta te Bibilia i fafau mai, e na reira mau oia.
Te tohu mai nei teie buka, te Bibilia e e fatata roa te hoê tauiraa faahiahia roa i te tupu i roto i te tereraa o te mau ohipa — o te Atua iho te faaô mai i roto i te ohipa a te taata nei e e faahoˈi faahou mai oia i te hoê paradaiso i nia i te fenua nei, eita e ite-faahou-hia te viivii, te maˈi, te mau ohipa iino, te riri e te tamaˈi. Te parau nei oia no te hoê faaoraraa maˈi taatoa e te mure ore, i te pae varua e te pae tino atoa. E te faaite mai nei te mau parau tohu bibilia e te ora noa râ te tahi mau taata o te ora ra i te tau o te Tamaˈi rahi Matamua, ia tae mai taua tauiraa rahi ra. — Mataio 24:3, 14, 34.
Te faaoraraa maˈi mau
Te parau nei te mau pene hopea o te Bibilia no te hoê faatereraa tia o te ‘pou mai mai ǒ mai i te Atua i nia i te raˈi ra’ — e te faatere mai i te taata, i raro nei, i nia i te fenua. I reira te Atua e “horoi ai i to ratou roimata atoa; e e ore roa te pohe, e te oto, e te mihi, e te mauiui, e ore atoa ïa, no te mea ua mou te mau mea tahito ra”. (Apokalupo 21:2-4.) I te pae tino mai te pae varua atoa, ‘e faaaraarahia te mata o te matapo ra, e amaha hoi te tariˈa o te feia tariˈa turi ra: ei reira te pirioi e ouˈauˈa noa ˈi mai te aili, e himene mai hoi te vaha o te taata vava ra’. “E ore hoi to reira e parau e, Ua paruparu vau i te maˈi.” — Isaia 35:5, 6; 33:24.
E ere noa ïa te hoê tauturu i te pae rapaauraa e te hoê faaoraraa poto noa, te hoê râ faaoraraa mau no te taatoaraa te fafauhia i te feia e ora ˈtu i nia i te fenua i raro aˈe i te faatereraa a te Basileia a te Atua. E ere anei te mea faahiahia ia faaitoito ia noaa mai te haamaitairaa oia hoi te iteraa i te tupuraa o teie parau fafau?
[Nota i raro i te api]
a E nehenehe outou e taio i te mau aamu e nehenehe mau e tiaturihia o teie mau tupuraa i roto i te mau irava bibilia i mua nei: Mataio 4:23; 15:21-31; Mareko 5:25-34; 7:31-37; Luka 7:1-10; 13:11-13; Ioane 9:1-32.