VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • w87 1/8 api 20-25
  • E te mau taurearea — e nafea outou i to outou oraraa?

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • E te mau taurearea — e nafea outou i to outou oraraa?
  • Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • Te feia ta te ao nei e rave nei ei hiˈoraa
  • Te tahi mau aˈoraa o te tia mau ia apeehia
  • Te tahi mau hiˈoraa te tia mau ia hiˈohia ˈtu
  • Ia ora na outou no te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua
  • Timoteo—‘Te hoê tamaiti mau i te faaroo ra’
    Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1999
  • Ei taeae faatoroahia, a haapii mai i te hiˈoraa o Timoteo
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2018
  • Te feia apî—a tapi i te mau fa o te faahanahana i te Atua
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova 2007
  • Ua hinaaro Timoteo e tauturu i te taata
    A haapii i to tamarii
Ite hau atu â
Te Pare Tiairaa te faaite ra i te Basileia o Iehova 1987
w87 1/8 api 20-25

E te mau taurearea — e nafea outou i to outou oraraa?

“E i pohe hoi oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra ia haapao faahou ia ratou iho i te oraraa nei, ia haapao râ ia ˈna, tei pohe e tei tia faahou no ratou ra.” — KORINETIA 2, 5:15.

1. Mea nafea to vetahi pae faaiteraa i to ratou mauruuru, e no te aha?

‘MAURUURU! Auaa oe i ora ˈi vau!’ Ta vetahi ïa mau taata i parau i te feia i faaora mai ia ratou a paapaa ˈi to ratou fare aore a paremo ai ratou. Mea na reira atoa to te tahi mau taurearea kerisetiano faaiteraa i to ratou mauruuru i to ratou mau metua. Aita ratou i haamauruuru noa ˈtu ia ratou no te ora ta ratou i horoa mai, no te aupuru atoa râ e te haapiiraa here mau tei tuu ia ratou i nia i te eˈa e aratai tia i te “maitai ta ˈna i parau mai no ratou ra, o te ora mure ore”. — Ioane 1, 2:25.

2. Ia au i tei hea mau ohipa e tia ˈi i te mau taurearea ia faaoti e e nafea râ ratou i to ratou oraraa?

2 No to ˈna here, ua rave aˈera te Atua ra o Iehova e ia nehenehe te ora mure ore, “[ora mau ra]” ia noaa ia tatou tataitahi. ‘Oia hoi tei aroha mai ia tatou, e ua tono mai i ta ˈna Tamaiti ei taraehara i ta tatou nei hara.’ (Timoteo 1, 6:19; Ioane 1, 4:10). Ia feruri atoa na tatou i te here o ta ˈna Tamaiti i te fariiraa oia i te pohe i roto i te mauiui rahi ia nehenehe te ora mure ore ia noaa ia tatou (Ioane 15:13)! Ia au i teie mau ohipa i tupu, teie atura ïa te uiraa: E nafea outou i to outou oraraa?

3. E pinepine roa e na te aha e faaite mai e te nafea ra te taata i to ratou oraraa?

3 E pinepine teie huru uiraa, i te uihia i te mau taurearea na te feia tauturu i te mau tamarii ia nehenehe ratou ia maiti i te tahi toroa aore ra i te tahi atu mau taata e tapitapi ra no to ratou oraraa no a muri aˈe. Na te aha e haapapu mai i ta outou pahonoraa? Na te mau mea noa anei ta outou iho e au ra? Te manaˈo o te feia e hinaaro mau ra ia noaa ia outou i te hoê tiaraa teitei i roto i te ao nei? Aore ra e opua anei outou no nia i te mea ta outou e rave no to outou oraraa ma te haapao maite i te mau manaˈo faufaa roa ˈtu â? Ia haamanaˈo na tatou i teie parau faauruahia e te Atua: “E i pohe hoi oia no te taata atoa, ia ore te feia e ora ra ia haapao faahou ia ratou iho i te oraraa nei, ia haapao râ ia ˈna, tei pohe e tei tia faahou no ratou ra.” (Korinetia 2, 5:15). Oia mau, mea faahiahia mau â te hoê oraraa e faaite mai i to tatou mauruuru no te mau ohipa ta Iesu Mesia e to ˈna Metua i te raˈi ra i rave no tatou nei!

Te feia ta te ao nei e rave nei ei hiˈoraa

4. Eaha te mau huru taata ta te mau taurearea e rave pinepine nei ei hiˈoraa i teie mahana?

4 O vai ma râ te mau taata teie e upootia rahi nei i teie nei mahana, te mau taata ta te mau taurearea e rave rahi e rave nei ei hiˈoraa? Te feia moni e te feia tuiroo, noa ˈtu eaha to ratou faito i te pae morare, e ere anei? E ia tomo atu tatou i roto i te piha o te mau taurearea e rave rahi, eaha te mau huru hohoˈa ta ratou e tapiripiri nei i roto i to ratou mau piha? E pinepine ïa te itehia te hohoˈa o te feia faataˈi upaupa, hauti cinéma e o te mau taata rave i te ohipa faaetaetaraa tino. Oia mau, e rave rahi mau taurearea teie e moemoeâ nei e ia tapae atoa ratou i nia i te faito o taua mau taata ra, aore ra i te faaipoipo atu i te taata nehenehe mai ia ratou. E outou? Eaha ta outou e tiai ra i te oraraa?

5, 6. a) No te aha e nehenehe ai e parau e eita te manuïaraa ta to teie nei ao e pûpû mai nei e hopoi mai i te oaoaraa mau? b) Eaha te pû mau o te oaoaraa mau?

5 Mai te peu e e ite atu outou i te huru upootiaraa e farereihia nei e te mau taata tuiroo o teie nei ao, e oaoa mau atoa anei outou i te reira? Teie ta te hoê o te mau vahine hauti cinéma tuiroo roa ˈˈe no Hollywood i parau i te hoê mahana: “Ua noaa hoi ia ˈu i te mau huru taoˈa materia atoa. Aita râ hoi to ˈna e faufaa. Hoê â rahiraa taote i te pae no te feruriraa e te mau vahi hapuraa pape e itehia i ô nei, ma te ore hoi e faahiti i te parau no nia i te mau faataaraa e te mau tamarii mea riri roa na ratou i to ratou mau metua.” — Koheleta 5:10; Timoteo 1, 6:10.

6 Te hoê potii e haere noa râ i te haapiiraa, tei tui hoi te roo, e tei noaa ia ˈna te re i roto i te hoê hororaa tuiroo i New York o tei tupu i nia i te 10 kilometera, no to ˈna peapea rahi, ua tamata aˈera oia i te haapohe ia ˈna. “E rave rahi mau mea ta ˈu i haapii mai i nia i te oraraa i roto i te mau avae hopea nei, ta ˈna ïa i papai i muri aˈe. Ua ite hoi e eita te oaoa e noaa mai na roto i te mau ravea ta e rave rahi mau taata e faaohipa nei e noaa ˈtu ai ia ratou i te huru tiaraa e te manuïa. Area ia ˈu nei, i te mea hoi e mea faahiahia roa vau i roto i ta ˈu ohipa haapiiraa, e numera hoê hoi i te ohipa horo na raro aore ra e faatiaraa hohoˈa nehenehe, aita roa ˈtu te reira i hopoi mai i te oaoa no ˈu.” E tia i te mau taata ia ite e e nehenehe noa te oaoaraa mau e noaa mai ia atuatu tatou i te mau auraa fatata roa e te Atua, oia anaˈe hoi te nehenehe e horoa mai i te hau e te oaoaraa mau. — Salamo 23:1, 6; 16:11.

7. Mea faufaa mau anei i te haere i te mau haapiiraa teitei e manuïa ˈtu ai, no te ite i te oaoaraa mau?

7 Ma te papu mai, eita e tia ia outou ia pee i te feia e haˈa nei aita ˈtu haˈaraa te noaaraa mai te hanahana e te taoˈa i te pae materia. Ua faaite atoa mai te feia papai buka e eita te manuïaraa i te pae totiare e faatupu i te oaoaraa mau. Teie ta te papai vea ra o Bill Reel i papai: “Ua noaa ia outou i te hoê parau tuite i te pae no te haapiiraa tuarua e te moemoeâ nei outou no to outou oraraa no a muri aˈe. Teie râ hoi, aita te rahiraa o te mau ohipa ta outou i titau i manuïa. Aita vau e hinaaro nei e haaparuparu i to outou manaˈo, ia ite râ outou i te parau mau: Ia noaa ia outou te mau faufaa ta outou e titau noa na, mai te peu e e noaa mai, e ia noaa ia outou i te mau tapao ta outou iho i haamau, mai te peu e e noaa ia outou ia tae i te hoê mahana, eita roa ˈtu ïa outou e oaoa. Inaha, i te taime iho outou e manaˈo e ua manuïa outou, e riro outou mai te hoê taata paruparu roa maoti hoi i te riro ei taata oaoa, peapea maoti hoi ei taata hau.” — New York Daily News, 26 no me 1983.

8. Eaha te tumu faufaa mau e vai ra ia tatou nei e ore ai tatou e pee i te hoê toroa i roto i teie nei ao?

8 E tatou e ite nei i te auraa o te mau ohipa e tupu nei i roto i te ao taatoa nei ia au i te mau parau tohu bibilia, te vai ra ïa ia tatou i te tahi mau tumu fifi roa ˈtu â ia ore tatou ia rave i te hoê toroa i roto i teie nei ao (Mataio 24:3-14). E nehenehe ta tatou e faaau ia tatou i te tahi mau taata e ite ra i te hoê papai i nia i te fare e teie hoi tei papaihia i nia iho:“Pu ohiparaa e faaorehia ra.” E titau anei ratou i te tahi ohipa i reira? Eita roa ˈtu ïa! E te taata e rave i roto i taua pu nei, e manaˈo ïa o ˈna e haere e paimi i te hoê ohipa i te vahi ê. E inaha, teie hoi te parau e itehia nei i roto i te mau pû ohipa atoa a to teie nei ao: “Te faaorehia ra — Fatata te hopea!” Oia mau, te haapapu mai nei te Bibilia e “te mou nei teie nei ao”. (Ioane 1, 2:17.) E faaite ïa tatou i te paari ma te ore e rave ei hiˈoraa i te mau taata e ati maite atu nei ia ˈna.

Te tahi mau aˈoraa o te tia mau ia apeehia

9. Eaha te aˈoraa e tano maitai i to teie nei ao teie e horoahia nei i te tahi taime i te mau taurearea na te feia mai te huru ra ïa e, e hinaaro ra i to ratou maitai?

9 Aita outou e faaau noa ra i to outou oraraa i nia i te hohoˈa o te mau taata ta outou e haafaahiahia ra, i nia atoa râ i to outou mau metua e mau hoa, oia hoi mai ta ratou paha e parau ra, ‘te hinaaro nei ratou i to outou maitai’. ‘E tia ia oe ia rave i te ohipa e noaa mai ai te moni’, ta vetahi ïa o te feia e faaitoito nei i te taurearea ia rave i te mau haapiiraa teitei e noaa ˈtu ai ia ratou i te hoê ohipa, e parau nei. ‘E taote te taata papai bibilia ra o Luka, ta ratou ïa e parau mai, area ra te aposetolo Paulo na Gamaliela ïa, te hoê haapii Ture, i haapii mai ia ˈna.’ (Kolosa 4:14; Ohipa 5:34; 22:3). Teie râ, e hiˈopoa maite anaˈe na i teie mau aˈoraa.

10. Eaha te hiˈoraa ta Luka raua o Paulo i vaiiho mai, e eaha te nehenehe e parau no nia i te mau ohipa ta ratou i rave hou ratou e riro mai ai ei kerisetiano?

10 Aita te taote ra o Luka i faaitoito aˈenei i te mau kerisetiano ia titau ratou i te hoê toroa mai to ˈna. Ua papai râ oia i te aamu o te oraraa o Iesu e o ta ˈna mau aposetolo ei hiˈoraa no ratou. Te faaite maira ïa te aamu e ua riro mai oia ei taote hou oia e faaroo ai i te parau no nia i te Mesia. I muri iho râ, ua tuu aˈera oia i ta ˈna taviniraa kerisetiano i te parahiraa matamua i roto i to ˈna oraraa. Na reira hoi te aposetolo ra o Paulo. Maoti hoi i te faaitoito i te tahi pae ia pee mai ia ˈna mai ia ˈna i pee ia Gamaliela, ua papai aˈera oia e: “Ei pee mai outou ia ˈu mai ia ˈu atoa e pee i te Mesia nei.” I te mea hoi e no Paulo ua riro te ite no nia i te Mesia ei mea faufaa roa, i faariro ai oia i ta ˈna mau tapao i titau i tahito ra, mai ta ˈna iho e parau ei “mea faufaa ore”. — Korinetia 1, 11:1; Philipi 3:8.

11. a) Eaha ta Petero i parau atu ia Iesu, e no te aha? b) Eaha ihora ïa te huru o Iesu i taua parau ra?

11 Eiaha ia moehia ia outou e, no te tahi mau manaˈo rii paruparu, e nehenehe atoa te tahi mau taata herehia e outou e horoa mai i te tahi mau aˈoraa faufaa ore. No reira, a faaite mai ai Iesu i te ohipa e tiai maira ia ˈna i Ierusalema ia hope ta ˈna taviniraa, ua na ô atura te aposetolo Petero ia ˈna e: “Eiaha roa ïa, e te Fatu, eiaha roa oe ia na reirahia mai.” Mea here na Petero ia Iesu e aita oia i hinaaro ia mauiui oia. E inaha, ua aˈo maira Iesu ia ˈna, no te mea ua ite oia e no te faatupu i te hinaaro o te Atua, e tia ia ˈna ia mauiui e ia haapohehia e to ˈna mau enemi. — Mataio 16:21-23.

12. Eaha te aˈoraa ta te tahi mau taata manaˈo maitai e horoa nei i e tahi taime na te mau taurearea, e no te aha?

12 E nehenehe atoa te tahi mau metua aore ra te tahi mau hoa e haaparuparu mai ia outou ia ore outou ia rave i te tahi mau haapaeraa i roto i to outou oraraa. Na roto i te hoê manaˈo paruparu tano ore, e riro paha ratou i te ore e faaitoito mai ia outou ia rave i te taviniraa ma te taime taatoa ei pionie, ei mitionare, aore ra ei rave ohipa i roto i te hoê amaa a te Taiete. Peneiaˈe paha ratou i te parau e: ‘No te aha hoi oe e ore ai e faaipoipo e e ore ai e parahi noa mai i pihai iho ia matou?’ aore ra: ‘Ua ite oe, mea fifi roa te ohipa i te Betela. Mea maitai aˈe paha ia faaea mai oe i pihai iho ia matou.’ Inaha, te rave nei ratou i te mau parau a Petero tei na ô e: “Eiaha roa oe ia na reirahia mai.”

13. a) Eaha te tahi manaˈo tano aˈe no nia i te mea ta Petero i faaite? b) Eaha te auraa te riroraa ei kerisetiano mau?

13 Te ite-atoa-hia nei e e tia i te mau tavini a Iehova ia taui i to ratou manaˈo. O tei itehia ïa e Petero, tei papai ma te hoê huru hiˈoraa tia aˈe no nia i te mau mea: “I parauhia ˈi hoi outou; i pohe atoa hoi te Mesia iho no outou; e ua vaiiho hoi i te haapaoraa na outou, ia pee outou i to ˈna taahiraa avae.” (Petero 1, 2:21). No te ora i te hoê oraraa kerisetiano mau, e tia ia outou ia faatupu i te hoê manaˈo haapae, oia hoi ia mauiui atoa. E ere roa ˈtu te reira i te hoê eˈa ohie, o te eˈa râ hoi e titauhia mai nei ia tatou te mau kerisetiano. Ia farii tatou i te reira, te auraa ra ‘ia ore ïa tatou e ora ra ia ora faahou no tatou iho, ia haapao râ ia ˈna, tei pohe e tei tia faahou no tatou ra’. (Korinetia 2, 5:15.) Ia pee maite noa tatou i te mau hiˈoraa maitai, e ohie roa ïa tatou i te faaohipa i to tatou oraraa na roto i taua huru haapaeraa nei.

Te tahi mau hiˈoraa te tia mau ia hiˈohia ˈtu

14. Eaha te hiˈoraa ta Iesu i vaiiho mai?

14 Te hiˈoraa te tia mau ia outou ia hiˈo tia ˈtu o te hiˈoraa ïa o Iesu. Ma to ˈna tiaraa taata tia, ua nehenehe hoi oia e riro mai ei taata faaetaeta tino rahi roa ˈˈe, ei taata faaoto upaupa rahi roa ˈˈe, ei taote rahi roa ˈˈe aore ra ei taata i te pae no te ture rahi roa ˈˈe ta te fenua nei i ore aˈenei i itea. I to ˈna atoa apîraa, ua faaitoito ia au maite mau oia i mua i te aro o to ˈna Metua i te raˈi ra (Luka 2:42-49). Teie hoi ta ˈna i parau i muri iho: “Ua parau atura râ oia ia ratou, E parau haere â vau i te parau maitai o te basileia o te Atua i te mau oire ê atu â e tia ˈi, i tonohia mai ai hoi au.” (Luka 4:43). I te tau veavea i mairi aˈenei, teie ta te hoê rata i piahia i roto i te vea faaroo ra Ministry i parau: “Mea au na to tatou Faaora ia faaatea ê mai i te taata, e e haere na O ˈna i tera fare i tera fare — e paimi i te taata. Mea oaoa roa na ˈna ia aparau atu i te taata tataitahi. E nehenehe atura ïa ta ˈna e tuu atu i roto ia ˈna i te parau mau — te here no te Atua.” — Luka 10:1-16.

15. a) No te aha te pororaa i tera fare, i tera fare e ore ai e riro ei ohipa ohie mau? b) Na te aha e faaite ra e mea aravihi mau te taviniraa i tera fare, i tera fare e ravehia nei e te mau taurearea?

15 Parau mau, e ere roa ˈtu i te ohipa ohie te pororaa i tera fare e tera fare. E tia ia tatou ia faaitoito i te tuatapapa i te Bibilia ia taa maitai tatou i te parau apî maitai no nia i te Basileia, e ia faaineine atoa hoi i te tahi mau faaiteraa parau aravihi mau. Taa ê atu i te reira, e titau taua taviniraa nei i te itoito, no te mea eita te rahiraa o te taata e farii mai, e e patoi mai hoi vetahi ma te ino. Teie râ, e te mau taurearea, e mau faahopearaa faahiahia mau ta te taviniraa ta outou e rave nei i tera fare e tera fare e faatupu nei, mai ta te vea faaroo ra La Voce, piahia i Italia e parau, i roto i te hoê tumu parau ta te taata papai i papai e; “O vau iho nei, e haafaahiahia roa vau i te mau Ite no Iehova, oia hoi, ta ˈna ïa e faahaamanaˈo ra, teie e haere nei e farerei i te taata i ǒ ratou.” Teie â ta ˈna e parau ra: “Te feia ta ˈu i matau, mea ite roa ratou i te peu; e faatiaraa taata au hoi to ratou e e mau taurearea te rahiraa o ratou. Mea faahiahia mau te nehenehe e te vai-apî-raa ia haafaufaahia te reira.”

16. a) No to ratou apitiraa ˈtu i roto i tei hea huru ohipa te mau taurearea kerisetiano e nehenehe ai e haafaahiahiahia ˈi? b) Eaha te faaauraa ta tatou e nehenehe e haamau i rotopu i te faanahonahoraa a te mau Ite no Iehova e te mau haapaoraa no nia i te faatupuraa i te ohipa faufaa roa ˈˈe i roto i teie nei ao?

16 E te mau taurearea e rave nei i te Mesia ei hiˈoraa no ratou, e tia mau â outou ia haapopouhia! Hau atu i te 12 000 mau taurearea i raro mai i te 26 matahiti e pionie ratou i te mau Etats-Unis, e e rave rahi atu â tausani i te tahi atu vahi (Salamo 110:3). Ia papu maitai ia outou e eita ta outou e nehenehe e faatupu i te tahi atu ohipa faufaa roa ˈtu â! Ua parau atoa te papai vea o te vea faaroo i faahitihia ˈtu i nia nei e: “Ia au i te Atua, te ohipa faufaa roa ˈˈe i roto i teie nei ao te haereraa ïa e farerei i te mau taata i tera e tera fare — te imiraa i te taata.” Te na ô râ o ˈna e: “Eaha to outou manaˈo? Te apiti atu nei o oe e o vau nei i roto i taua ohipa ra, i roto i tei hea faito? Varavara roa vau i te faaroo i te parau no taua huru ohipa nei i roto i te vea ra MINISTRY.” Eita anei e tia ia tatou ia oaoa i te apiti atu i roto i te hoê faanahonahoraa o te faaitoito mai e mea faufaa mau â ia pee i te hiˈoraa o Iesu na roto i te ohipa pororaa?

17. Eaha te ohipa ta Timoteo i rave i to ˈna vai-taurearea-raa ra, e na te aha e faaite maira e eita e ore e mea apî roa o ˈna i taua tau ra?

17 I te mea hoi e e ohipa rahi mai te huru o te mau taata ta outou e haafaahiahia na i nia i to outou oraraa, a feruri hohonu atoa na i nia i te hiˈoraa faahiahia mau i vaiihohia mai e te taurearea ra o Timoteo. Fanauhia i muri noa ˈˈe i te poheraa o Iesu, te taurearea noa râ oia ia ˈna i faarue i to ˈna utuafare no te pee atu na muri i te aposetolo Paulo i roto i te piti o to ˈna tere mitionare. Tau avae i muri iho, ua faahepo maira te hoê tiaa rahi taata ia Paulo raua o Sila ia faarue mai ia Tesalonia, e ua oti râ hoi raua i te faariro i te tahi mau taata ei pǐpǐ (Ohipa 16:1-3; 17:1-10, 13-15). I muri aˈera, ua tono atura o Paulo ia Timoteo i roto i taua tuhaa fenua atâata mau no te tamahanahana i taua mau pǐpǐ ra i roto i to ratou mau fifi (Tesalonia 1, 3:1-3). Aitâ paha to Timoteo i 20 matahiti atura i taua tau ra, no te mea 12 aore ra 14 matahiti i muri iho, e faahiti â Paulo i te parau no to ˈna “apîraa”. (Timoteo 1, 4:12.) Eita anei outou e haafaahiahia i te hoê taurearea itoito mau e te haapao maitai?

18. No te aha o Paulo i manaˈo ai e tono ia Timoteo i Korinetia?

18 E pae matahiti i muri aˈe i to ˈna aniraa ˈtu ia Timoteo ia haere atu oia i Tesalonia no te faaitoito i te mau taeae, ua papai atura o Paulo mai Ephesia ˈtu i to Korinetia: “E ei pee mai outou ia ˈu nei. I tono atu ai au (...) ia Timoteo ia outou na, na ˈna e faaite atu ia outou i to ˈu mau haerea i te Mesia nei, ta ˈu haapiiraa i te mau vahi atoa ra, e i te mau ekalesia atoa.” (Korinetia 1, 4:16, 17). E i te mea hoi ua ohipa oia i pihai iho ia Paulo e pae matahiti te maororaa, ua matau maitai iho â ïa te taurearea ra o Timoteo e mea nafea ta Paulo huru haapiiraa. Ua ite o ˈna mea nafea ta Paulo huru faaiteraa ˈtu i te parau i to Ephesia, e oia atoa hoi mea nafea to ˈna haapiiraa ˈtu ia ratou “i te vahi taata, e i tera fare, i tera fare”. (Ohipa 20:20, 21.) E i te mea hoi e ua matau maitai o ˈna i taua huru pororaa ra, ua nehenehe atura ïa o Timoteo e hopoi atu i te huru tauturu faahiahia mau i te mau amuiraa.

19. Eaha ta Paulo i parau no nia ia Timoteo hau atu i te ahuru matahiti i muri aˈe i to raua haamataraa i te tavini amui?

19 E pae aore ra e ono matahiti atura tei mairi, e ua tapeahia o Paulo i roto i te fare tapearaa i Roma. E tei ia ˈna ra hoi Timoteo, tei matara noa maira hoi mai roto mai i te fare tapearaa (Hebera 13:23). A feruri na maa taime iti: Ma te faaohipa paha ia Timoteo ei papai parau, e faaue atu o Paulo ia ˈna ia papai i te hoê rata i to Philipi. E ma te faaau maitai i ta ˈna parau, te na ô ra oia e: “Te tiaturi nei râ vau i te Fatu ra ia Iesu, e eita e roaroa e tono atu ai au ia Timoteo ia outou na (...). Aita hoi a ˈu e taata mai ia ˈna atoa te aau, i te haapao mau i ta outou na. (...) Ua ite mau râ outou ia ˈna, e mai ta te tamaiti haapaoraa i te metua ra, o ta ˈna ïa haapaoraa ia ˈu i te ohipa i te evanelia nei.” — Philipi 1:1; 2:19-22.

20. Na te aha e faariro ia Timoteo ei hiˈoraa faahiahia mau no te mau taurearea kerisetiano?

20 Ma te papu maitai, ua vaiiho mai te taurearea ra o Timoteo i te hoê hiˈoraa faahiahia mau! Ua riro oia ei hoa ohipa haapao maitai no Paulo, e te ati maite atu i roto i te mau fifi atoa, ma te turu ia ˈna i roto i te pororaa, e ma te ineine i te tavini i te mau huru vahi atoa. Ua haapae o ˈna i te hoê huru oraraa e parauhia e mea tano mau iho â i te vahi ta ˈna e faaea ra, auê râ ïa oaoaraa ta to ˈna oraraa i haapaohia no te tavini i te Atua, i hopoi mai no ˈna e! Oia mau, ‘aita [o Timoteo] i ora no ˈna iho, teie râ no te Mesia o tei pohe no ˈna’. (Korinetia 2, 5:15.) Te hinaaro ra anei outou e pee i to ˈna hiˈoraa?

Ia ora na outou no te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua

21. No te aha e nehenehe ai e parau e e taurearea mea faufaa na ˈna i te mau mea i te pae varua, o Timoteo?

21 I ora mau na o Timoteo no te ao apî i tǎpǔhia mai e te Atua. Maoti hoi i te manaˈo noa i te mau ohipa no teie ao, ua faaohipa oia i to ˈna oraraa ia nehenehe ia noaa mai ia ˈna i te mau maitai mure ore (Mataio 6:19-21). Eita e ore e ua faaitoito mai to ˈna metua tane, te hoê ati Heleni e mai te huru ra e aita oia to roto i te parau mau, ia ˈna ia haere i te mau haapiiraa teitei e ia rave i te hoê toroa hanahana mau. Na roto râ i te haapiiraa paieti a to ˈna metua vahine e to ˈna mama ruau, ua haamau aˈera o Timoteo i to ˈna oraraa i nia i te mau ohipa kerisetiano. Ua tamau oia i te titau i te mau tapao pae varua, e eita e ore ua faaea otahi noa o ˈna te hoê roaraa tau e ua haere roa ˈtura i mua e nehenehe atu ai hoi o ˈna e ohipa ˈtu i pihai iho i te aposetolo Paulo. — Timoteo 2, 1:5.

22. Mea nafea to te vea ra L’école faataaraa mai i te oraraa o te mau taurearea e pee nei i te hiˈoraa o Timoteo?

22 E outou? E faaohipa anei outou i to outou apîraa mai tei faaohipahia e Timoteo? I taua huru oraraa nei ta te vea ra L’école et les Témoins de Jéhovah e faahiti ra i te na ôraa no nia i te ui apî Ite e: “Ta ratou e titau matamua ra, te riroraa mai ïa ei mau tavini maitai no te Atua, e te farii popou nei ratou i te tauturu ta te fare haapiiraa e nehenehe e hopoi mai i roto i taua tuhaa ra. No reira ratou e maiti ai i te hoê huru haapiiraa e faaineine ia ratou ia nehenehe ratou ia rave i te ohipa e noaa mai ai i te moni e au maite no to ratou oraraa i roto i teie nei ao. No reira e rave rahi o ratou e pee ai i te haapiiraa toroa aore ra e haere ai i roto i te hoê fare haapiiraa i reira e haapiihia mai ai i te tahi mau toroa. Ia faarue ratou i te fare haapiiraa, e hinaaro iho â ïa ratou i te hoê ohipa o te tauturu mai ia ratou i roto i to ratou toroa matamua oia hoi: te taviniraa kerisetiano.”

23. No te aha e ore ai e riro ei mea fifi mau no te mau taurearea kerisetiano ia pahono i teie nei uiraa oia hoi: E nafea vau i to ˈu oraraa nei?

23 Mai te peu e te mauruuru mau ra outou i te mea ta te Atua ra o Iehova e ta ta ˈna Tamaiti i rave no outou, eita roa ˈtu ïa i te mea fifi no outou ia pahono mai i teie uiraa: E nafea vau i to ˈu oraraa? Maoti hoi i te ora no outou iho, no te faaoaoa ia outou iho, e ora ïa outou no te faatupu i te hinaaro o te Atua. Ia au i te hiˈoraa o Timoteo, e ora outou i te hoê oraraa e au maite i te hoê taata mea au na ˈna i te mau ohipa i te pae varua.

Ei haapoto-noa-raa

◻ No te aha te mau kerisetiano mau e ore ai e tia ia faariro i te hoê toroa i te pae tino nei, ei tapao matamua no to ratou oraraa?

◻ Eaha te aˈoraa ino mau ta vetahi pae e horoa nei na te mau kerisetiano, eaha râ ta te pahonoraa ˈtu Iesu ia Petero e haapii mai nei ia tatou?

◻ Ua riro o Iesu raua Timoteo ei hiˈoraa faahiahia mau no te mau taurearea kerisetiano i roto i tei hea tuhaa?

◻ Eaha te auraa te riroraa ei taata mea faufaa na ˈna te mau mea i te pae varua?

[Hohoˈa i te api 22]

Ua tuu o Luka, noa ˈtu to ˈna toroa taote, i te taviniraa kerisetiano i te parahiraa matamua i roto i to ˈna oraraa.

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono