VAIRAA PAPAI NATIRARA Watchtower
Watchtower
VAIRAA PAPAI NATIRARA
Tahiti
ǎ,ě,ǐ,ǒ,ǔ,ˈ
  • ǎ
  • ě
  • ǐ
  • ǒ
  • ǔ
  • ˈ
  • BIBILIA
  • PAPAI
  • PUTUPUTURAA
  • g86 8/12 api 28-31
  • Ua hiˈopoa maite na vau i te ao i raro i te moana

Aita e video no teie tuhaa.

Eiaha e inoino, te vai ra te tahi fifi e te video.

  • Ua hiˈopoa maite na vau i te ao i raro i te moana
  • A ara mai na! 1986
  • Upoo parau iti
  • Papai tei tuea
  • To ˈu toroa taata hopu na raro i te moana
  • I te imiraa i te mau pahi hopu na raro i te moana tei roohia i te ati
  • ‘Ua tuu mai te miti i te feia i pohe’
  • Te mau ohipa apî i roto i te hopuraa na raro i te moana
  • Eaha te nehenehe e ravehia no te faaora i te mau ǎau?
    A ara mai na! 1996
  • Te toˈa—Te roohia ra i te ati e te pohe ra
    A ara mai na! 1996
  • Ua itehia ia ˈu te hoê oraraa maitai roa
    Te Pare Tiairaa e faaite ra i te Basileia o Iehova (No te haapiiraa) 2021
A ara mai na! 1986
g86 8/12 api 28-31

Ua hiˈopoa maite na vau i te ao i raro i te moana

TE RAVE RA vau i te hoê ohipa hopu na raro i te moana a faaroo ai matou i te hoê tiaororaa. Ua tahuri te hoê pahi rahi e piti apu i roto i te moana uriuri no Floride. Eaha ïa te tia ia matou ia rave? Ia roaa faahou mai ïa te pahi ia matou e a faahoˈi atu ai i to ˈna fatu ra.

Ua tae atu matou i taua vahi ra i te area o te hora 2 i te avatea, i tua mai i Mayport. Ua tahuri roa te pahi taie, ma te pipiha rii noa mai hoi i nia. Ua arepurepu te moana i te hoê vavea tei hau atu i te hoê metera te teitei, o te faahaere nei hoi te pahi i nia e i raro. Te painu noa ra oia i te pae apatoerau, arataihia e te opape Gulf Stream. Te puai noa ˈtura râ te mataˈi e te miti, e inaha, ua aruru atura hoi te piti o to matou taata hopu.

O vau anaˈe atura ïa tei ouˈa ˈtu i roto i te miti. Ua aˈu atura vau e tae roa ˈtu i te pahi e piti apu ra, ma to ˈu opupu e ma te mauhaa ore no te tapao mai i te vahi. Ua opua vau e tatara mai i te mau tauihaa no te faatere i te pahi, te mau ie e te tira, e vaiiho noa ˈtu ai te mau apu e te piha. E i muri aˈe, e hoˈi atu ïa vau i nia no te tarau atu i te hoê taura auri hivi i nia i te pahi e piti apu.

Ua hopu atura vau i raro e ua vaiiho noa ˈˈera ia ˈu ia haere i raro fatata e 3 metera, e i muri iho, ua faahee marû noa ˈtura vau ma te fifi ore e tae roa ˈtu i te pahi taie ra. Auê! Te otuetue noa ra te mau ie i roto i te opape, e rave rahi mau iˈa e purara noa ra na te hiti. Eita hoi e ite-maitai-hia i raro i te moana. Aita vau e ite e no te aha râ, ua putapû roa vau i taua mau ohipa atoa nei. E inaha, oioi aˈera hoi au i te hoˈi faahou mai i roto i te ao mau.

Oia mau, e ere o vau anaˈe to reira: fatata hoê ahuru maˈo e haaati ra ia ˈu! Te vai noa ra ratou i te hoê atearaa e 5 e tae atu i te 10 metera, e te tapiri marû noa maira hoi. Ua ite au e ua atea roa vau no te hoˈi atu i to matou pahi ra. E nafea râ ïa vau? I mua noa mai ia ˈu te ite ra vau i roto i te miti te piha o te pahi painu. Ua vai noa te opani ma te fatafata rahi e te haere noa ra mai mua mai i muri i raro aˈe i te tiopaoparaa o te faahauti noa ra i te pahi e piti apu, i roto i te vavea. Tera mau to ˈu ora!

Ua patoi atura vau i te hoê hinaaro puai to ˈu ia aˈu haavitiviti noa, tera râ, te hoê noa o ta ˈu mau hautiutiraa, o te turai puai ïa ia ˈu i taua uputa e mahora noa ra. Ma te tuutuu ore i te haapao i te mau maˈo e haaati ra ia ˈu, ua tae atura vau i te pahi painu ra. I reira ïa to ˈu iteraa ˈtu ia ˈna: i raro i te piha, oia hoi te hoê maˈo iti rahi e 4,50 metera te roa! Te faaite nei au ia outou, e ohie roa hoi taua tuputupua ra i te horomii i te hoê o to ˈna mau hoa — e ia ˈu atoa nei!

I teie nei râ, e ere roa ˈtu te taime no te faaea noa. Aita vau i ite e no te aha râ, aita te tuputupua i hautiuti aˈe i to ˈu tapiriraa ˈtu; i roto i te hoê taime poto roa, tei roto vau i te piha o te pahi e ua tapiri mai au i te opani i muri mai ia ˈu. Ua opani au i te ponao e i muri aˈe, ua patia ˈtu vau i te hoê pea [pinces] i roto i te tapea, e parahirahi atura vau no te hiˈo eaha te ohipa e tupu mai. Ua tapiri mai te mau maˈo atoa, e ua vai noa ma te aueue ore, hoê aore ra e piti metera i te atearaa ia ˈu. Aita ta ˈu e ravea faahou, i roto i teie piha o te pahi e piti apu o tei huri, hau aˈe i te 100 kilometera i te atea i te fenua, ma te hinaaro puai i te vai i te hoê vahi ê atu, i te mau huru vahi atoa, eiaha râ i o nei!

I roto i teie pahi painu, ua hiˈopoa vau na apu e piti e te piha. Mea rahi â te mataˈi huti o tei tapeahia i roto i te mau apu, e o taua mataˈi ra ta ˈu e huti ra. Hoê hora i muri aˈe, ua hoˈi mai au i te pae opani. Ua faaatea te mau maˈo, ua fatata roa e ore e itea-faahou-hia ˈtu. I nia mai râ, i nia i te iriatai, te teretere noa ra te raatira pahi ma te manaˈo peapea. Tera râ, tei hea roa te maˈo rahi ra?

Ua iriti atura vau i te opani e

ua hiˈo vau i raro aˈe mai. Ia papu ia outou e, tei reira mau ïa oia — i mua noa mai i to ˈu nei ihu! Ua hoˈi oioi roa ˈˈera vau i roto i te piha; tau setoni i muri aˈe, ua haere mai te maˈo mai raro mai i te pahi no te faaea i mua mau i te opani. Peneiaˈe paha e te tiaturi ra o ˈna e pipiha faahou mai au i mua ia ˈna. Tera râ, aita roa ˈtu vau i hinaaro e horoa faahou atu ia ˈna te tahi â manuïaraa! Hau atu â, ua oaoa vau no te mea e maˈo huru faatau teie!

Ua faaea noa ˈtura vau i roto i te piha ma te faaoromai, a hiˈopoa noa ˈi i te mau maˈo, e i te pae hopea, ua ite atura vau ia ratou i te haereraa, e te tuputupua atoa. Auê, ua topa te hau! Mea na reira te matararaa te hoê o te mau aai atâata roa ˈˈe o tei tapao i te mau tere ohipa hopu na raro i te moana o ta ˈu i haere atoa. Oia mau, ua horoa vau e 20 matahiti o to ˈu nei oraraa no te tere hiˈopoa i teie ao maere mau: oia hoi, te hohonuraa o te moana.

To ˈu toroa taata hopu na raro i te moana

Ua haamata vau i te hopu na raro i te moana i te pae apatoa no te fenua Floride i te matahiti 1957. E pau ïa te mau hora ia ˈu i roto i te moana e ta ˈu mau avae moora, ta ˈu titia mata e ta ˈu uaua hutiraa mataˈi. I taua anotau ra, ua tupu rahi noa te mau mea ora i nia i te aˈau — tau hanere barracudas tei aˈu haere na i roto i te pape i nia mai i te toˈa; i te mau vahi atoa e farereihia te mau oura miti e tausani mau iˈa nainai ma te huru peni puai.

I muri mai, i te tau veavea ra no te matahiti 1958, te hopu ra vau i taua mahana ra e to ˈu na hoa e piti i roto i te moana no Floride, ua iteahia ia matou i te toea o te hoê pahi tamaˈi paniora no te anotau tahito; te vai noa râ teie vahi e aita i hautihia ˈˈe. Te tarava noa ra teie pahi i nia i te hoê aˈau. Aita i atea roa, te tia noa maira te hoê pupuhi fenua, oia atoa te tahi mau tuhaa pupuhi e te tahi atu â mau taoˈa. Hau atu, te tutau o teie pahi, ua vai noa ïa i te vahi mau o ta ˈna i topa mai, ua mau roa râ i roto i te toˈa. Ua riro roa to ˈu manaˈo i teie mau ohipa apî ta ˈu e ite nei e ua turai roa te reira ia ˈu ia riro ei taata toroa hopu na raro i te moana.

I te imiraa i te mau pahi hopu na raro i te moana tei roohia i te ati

I muri aˈe i to ˈu vai-noa-raa ei taata hopu tiamâ e rave rahi matahiti, ua faaô vau ia ˈu i roto i te U.S. Navy, e i te matahiti 1960, ua fariihia vau i roto i te haapiiraa toroa hopu na raro i te moana a te nuu Navy no Key West, i Floride. Te hoperaa to ˈu tau tamatamataraa, ua tonohia vau i roto i te Hau no Connecticut no te rave atu i te ohipa i nia i te hoê o te mau pahi no te nuu miti o tei faataahia no te faaora i te mau pahi hopu na raro i te moana. O USS Sunbird ASR-15 te iˈoa o teie pahi. E afai oia ia matou mai te pae apatoerau mai, e tae roa ˈtu i Terre-Neuve, e oia atoa i te pae apatoa, e tae roa ˈtu i Bermudes. E peu mataro-atoa-hia e matou i te faatupu i te hoê tere hiˈopoa i roto i te miti Mediteranea. Te ohipa a te mau pahi mai to matou, oia hoi, te tautururaa ˈtu i te feia o tei tapeahia i roto i te mau pahi hopu na raro i te moana o tei roohia i te hoê fifi matini i to ratou hopuraa.

Te puai o to matou pǔ faaara, e faaroo-roa-hia mai e te mau pahi hopu i te hoê hohonuraa 250 metera. Te vai ra ta matou te hoê pupu taata hopu e ta ratou atoa opupu. Auaa te hoê anoiraa mataˈi oxygène e te mataˈi hélium, e nehenehe roa ˈi matou e hopu i raro mai i te 120 metera. Ua aravihi roa te ihitai i roto i ta ratou ohipa faaora i te taata na raro i te moana, noa ˈtu te huru o te mahana. “I reira râ, to ˈu here i te ohipa hopu e horoa mai ai i te mauruuru no ˈu!”, o to ˈu ïa manaˈo. Tera râ, te tiai noa maira te mau faahemaraa ia ˈu.

Ei hiˈoraa, i te avae eperera 1963, i tua mai i te fenua Nouvelle-Angleterre, aita te pahi atomi tere na raro i te moana USS Thresher SSN-593 i hoˈi mai i te hora i faataahia, i muri aˈe i te mau tamatamataraa hopu na raro i te moana. I te mea hoi e te ohipa ra matou i roto i taua mau area ra, ua tae mai matou i taua vahi ra i roto tau hora noa. Tera râ, ua topa hohonu roa te Thresher e ore roa ta matou e nehenehe faahou e rave i te tahi noa ˈˈe ohipa e ta matou mau ravea — ua moe oia i roto i te hoê hohonuraa e 2 500 metera... I nia i te hoê miti mania o te huru-ê-hia, ua tere mai te hoê manureva ma te piri roa i te are miti e ua faarue mai i te hoê hei tiare. O te reira anaˈe ta matou e nehenehe e rave no te mau taata 129 tei moe i roto i te apoo hohonu. Ua aueue roa to ˈu manaˈo.

Ua haaferuri te mau pure tei purehia no teie mau taata, ia ˈu. Na teie ati i faaite mai ia ˈu e, aita e faufaa ta matou ohipa faaora, no te hohonu e hopuhia ra e te mau pahi hopu atomi. No reira, i te avae novema 1963, ua faarue vau i te nuu moana, ma te manaˈo peapea e te paruparu.

‘Ua tuu mai te miti i te feia i pohe’

Ua rave atura vau i te ohipa i roto i te hoê taiete nainai ohipa hopu na raro i te moana i Jacksonville, i Floride. I te mau taime atoa, te vai ra iho â te ohipa e rave i roto i te pape. E anihia i te mau taata hopu, ia haere e hiˈopoa i te niu o te mau eˈa turu terehia e te mau pereoo auahi, aore ra ia faahaere i te mau niuniu paraparau na roto i te mau apoo, na roto i te mau anavai atoa e terehia e te mau pahi. E ravehia te tahi mau ohipa tapupu e tapiriraa faira i roto i te pape.

Te ohipa râ ta ˈu i au roa, te ohipa faaora ïa i raro i te pape, oia hoi, te faaaraaraa i te mau pahi anavai o tei iri, te mau pahi tavere e te mau pahi nainai huru rau. No te reira, e tia roa ia faatupuhia i te hoê eˈa i roto i te vari i raro aˈe i te pahi o tei iri, ia taamu i te tino pahi i te mau taura auri rarahi, e i muri aˈe, e hivi mai ai i te pahi ma te faaohipa i te hoê hivi rahi.

I te hoê ratereraa roa no te hiˈopoa i te mau auri pape na raro i te moana, ua haapii au i te hoê mea o tei haaputapû i to ˈu here rahi i te moana e oia atoa i to ˈu mau manaˈo no te feia i pohe i reira. Oia mau, ua farerei au i te hoê Ite no Iehova: e ua farii ta ˈu vahine e o vau iho nei i te haapii i te Bibilia.

Auê te mahanahana i te haapii e eita to tatou fenua nehenehe e ta ˈna mau miti rarahi e mou i te auahi, aore ïa te reira i tuea e ta ˈu i haapii i roto i ta ˈu haapaoraa baptiste (Salamo 104:5; Koheleta 1:4). Ua putapû roa vau i te manaˈoraa e e faatiahia mai te feia pohe, e oia atoa tei pohe i roto i te miti. Ua haaputapû roa te mau irava mai teie i roto i te Apokalupo 20:13 i to ˈu nei mafatu: “E ua tuu maira te miti i te feia i pohe i roto ia ˈna ra, e ua tuu maira te apoo e hade i te feia i pohe i roto ia raua ra.” Ua hinaaro roa vau e ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua o te riro ei paradaiso. Aita i maoro i muri aˈe, i te 4 no setepa 1966, ua bapetizohia ta ˈu vahine e o vau iho nei.

Te mau ohipa apî i roto i te hopuraa na raro i te moana

Ua taui roa te mau ravea no te hopu na raro i te moana mai to ˈu haamataraa mai i teie ohipa i te hopea o te mau matahiti 1950. No te taata hopu faaanaanatae noa, ua faaaano atoa te opupu no te hopu oia anaˈe i te mau otia o te moana. Tera râ, ia rahi te mau haapiiraa no te rave i teie nei ohipa faaanaanataeraa ma te fifi ore, e tia ˈi.

Inaha, o te taata toroa hopu e ite i te mau tauiraa rahi roa ˈˈe i roto i teie huru hopu. I to ˈu haamataraa, e nehenehe ta matou e hopu e tae noa ˈtu i te hoê hohonuraa e 45 metera, na roto i te hutiraa i te mataˈi tei uumuhia. I teie nei râ, te vai ra te tahi mau titia mata hopu nehenehe roa o tei hamanihia e te [fibre de verre] e te néoprène, e ua tia roa i te taata hopu i te huti i te hoê mataˈi e nehenehe ai oia e hahaere ma te au mau hau atu i te 300 metera i roto i te miti! Te uta atoa nei te feia hopu ua rau te huru i te mau taoˈa rii taa ê, mai te mau matini pata hohoˈa na raro i te moana o te hopoi atu i te mau hohoˈa peni i roto i te afata teata no te hiˈopoa, e vai ra i nia i te iriatai. Ta te matini i pata mai i raro i te pape, na te afata teata hiˈopoaraa e taripene i nia i te hoê matini vidéo no te hoê mataitai-faahou-raa.

I te mea e faaea maoro mau â te feia hopu e rave nei i te ohipa i roto i te pape hohonu roa i raro i te moana, e rahi roa ïa te faito o te azote i roto i to ratou tino. Ia raeahia taua faito ra, eita to ratou taime no te faaiti i te uumuraa e taui faahou, noa ˈtu e hia maororaa to ratou faaea-noa-raa i te hoê noâ vahi hohonu. E nehenehe ratou e ora e e rave i te ohipa hoê hebedoma te maoro, aore ra hau atu, i te mau vahi hohonu mau. Ia hoˈi mai ratou i nia, e faaohipa ïa ratou i ta ratou mau tauihaa hopu aore ra ta ratou faurao ei afata faaiti i te uumuraa, e e faaoti roa ˈtu ai ratou i te reira i nia mai.

I to ˈu manaˈo, aita hoê noa ˈˈe vahi ê atu o te palaneta i riro ei vahi maere mau, o te mau hohonu o te moana anaˈe râ. I muri roa mai i te mau aˈau e faura noa maira, i te vahi i reira e mea hohonu mau â te pape e mea ninamu, te vai râ i roto i te mau kilometera tuea o te moana, te hoê haapueraa faahiahia roa o te mau faufaa natura na te mau taata. Te tarava noa ra te mau pahi painu o te tau tahito e o teie nei mahana i raro i te moana. Ua riro mai te rahiraa o taua mau pahi painu ra ei aorai i raro i te moana no te mau nuu iˈa rarahi. Auê hoi e, te faaanaanatae mau nei teie mau pahi painu i to ˈu feruriraa!

Ma te papu maitai, ua riro te mau moana ei ǒ faahiahia mau no o mai i te Atua ra. I roto i te faanahonahoraa apî o te mau mea tia ta ˈna e haamau mai, peneiaˈe e nehenehe tatou e hiˈopoa mau â i te mau miti, e te vai ra hoi i mua ia tatou nei te ora mure ore no te haafaahiahia i teie tuhaa o te mau mea nehenehe roa i poietehia. — Faatiahia mai e Oscar Miller.

[Hohoˈa i te api 28, 29]

Fatata hoê ahuru maˈo e haaati ra ia ˈu!

[Hohoˈa i te api 30]

Te pahi hopu ra Thresher, tau taime noa na mua ˈˈe oia e tomo ai i te hoê hohonuraa e 2500 metera e 129 taata i nia iho — mea hohonu roa hoi te reira no matou ia nehenehe matou e rave i te hoê noa ˈˈe ravea.

[Faaiteraa i te tumu]

Hohoˈa U.S. Navy

    Papai reo Tahiti (1985-2026)
    Haere i rapae
    Haere i nia
    • Tahiti
    • Hapono
    • Ta oe e hinaaro
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Parau no te faaohiparaa
    • Eita e puharahia
    • Maiti eaha te ore e puhara
    • JW.ORG
    • Haere i nia
    Hapono