Te hoê oraraa maitai aˈe: auaa te hoê hapaina iti pape!
UA INEINE noa oia i te tahe mai, i ô nei, i roto i te vahi horoiraa mereti. I roto i te rahiraa o te mau tupuraa, e nehenehe te mau taata atoa e faaohipa i te reira. Mea mama roa, teie râ, e haamaitai teie mea i te oraora-maitai-raa. Ua riro te reira ei hoê o te mau tuhaa faufaa roa ˈˈe e faaamu nei i to tatou tino. Eaha râ taua mea nei? Te pape mâ. Tera râ, te haapao ore atoa nei te feia e haapeapea nei no to ratou oraora-maitai-raa, i teie faaueraa iti: A inu rahi i te pape.
Ua ite ra anei outou e e raea te pape i te faito 70 i nia i te hanere o te faito kilo o to tatou nei tino? E ere atura ïa i te mea fifi ia papu e no te aha râ e tia ia inu rahi tatou i te pape ia vai oraora maitai noa tatou.
Oia mau, te rave nei to tatou nau mape i te hoê ohipa faahiahia mau. Auaa ta ratou mau mirioni tuhaa e ohipa ra no te titia, e nehenehe atura ïa te mau mape e tamâ i te toto na mua ˈˈe ratou e faahoˈi atu ai i roto i te mau uaua haereraa toto. Te manaˈohia ra e mai te peu e eita to tatou nau mape e titia i te pape, e tia ˈtura ïa ia inu tatou i te mau mahana atoa, tau tausani litera pape.
Teie râ, noa ˈtu â ïa e aita tatou e fifihia ra i te pae o te tere-maitai-raa o te mau mape, e topa noa te faito o te pape mâ e vai ra i roto i to tatou tino, e no reira, e tia ïa ia faaî-faahou-hia. Mai te peu e eita te mau cellules o to tatou tino e navai maitai i te pape no te faarue i te mau toetoea ino no roto mai i te mau ohipa i ravehia i roto i te tino, e nehenehe ïa te mau cellules e taero rii marû noa i te reira mau toetoea ino.
Auaa pai e na te rahiraa o te mau maa ta tatou e amu nei e afai mai i te tuhaa rahi o te pape e hinaarohia ra e tatou, no te mea e mea rahi te pape i roto i taua mau maa ra. Peneiaˈe e aita outou i ite e, i roto i te hoê huero moa, e 74 i nia i te hanere te faito o te pape. I roto i te hoê tâpû inai, te rahiraa o te pape, e 73 ïa i nia i te hanere, e i roto i te hoê poha, e raea-roa-hia ïa i te 92 i nia i te hanere. Tera râ, e tia mau i te rahiraa o tatou nei ia inu rahi i te pape.
I roto i te vea ra Weekend Australian, te faahiti ra o Michael Boddy i te hiˈoraa o te feia paiuma i te mau mouˈa, no te turu i te parau e e nehenehe te haapueraa o te mau tuhaa taero e hamanihia e te tino, e faatupu mai i te rohirohi rahi. Te parau ra taua taata nei e: “Aita te mau taata herevetia i manuïa i te paiumaraa i nia i te Everest, no te mea ua erehia ratou i te pape, area râ, auaa ïa te pape i manuïa ˈi te pupu beretane i arataihia e Sir Edmund Hillary. Ua titauhia i te mau melo no taua pupu ra ia inu fatata e piti litera e te afa pape i te mahana hoê a paiuma noa ˈi ratou.”
I muri iho, ua faatia mai o M. Boddy i te tamataraa i ravehia na te Haapiiraa tuatoru no Harvard, tei faaite atoa mai i te faufaaraa i te inu i te pape: Ua anihia i te tahi feia taaro ia haere noa na raro no te hoê taime roa ma te haavitiviti, oia hoi e 5 km i te hora, ma te ore e inu i te hoê noa ˈˈe topata pape. Ua tamau noâ ratou i te haere e toru hora e te afa te maoro. Ua maraa taue noa ˈtura te ahu o to ratou tino i nia i te 39°C e, aita i maoro i muri iho, ua marua noa ˈtura ratou i raro, inaha, ua rohirohi roa ratou.
Ua anihia ˈtura i muri iho i te piti o te pupu feia taaro ia rave hoê â huru ohipa, teie râ, e nehenehe ta ratou e inu te rahiraa pape ta ratou e hinaaro ra i te taime a poiha ˈi ratou. Ua haere ratou fatata e ono hora te maororaa a ite ai ratou hoê â huru tapao i itehia e te pupu matamua.
I te pae hopea, ua tamatahia aˈera te toru o te pupu o te feia haere na raro. Teie râ, ua hiˈopoa-maitai-hia ratou, e ua numerahia fatata e 20 tenetilitera i haamâuˈahia e ratou i roto hoê ahuru ma pae minuti. Ua faainu-noa-hia ratou i teie faito pape no te mono i te rahiraa pape ta ratou i haamâuˈa, e aita hoê noa ˈˈe i rotopu ia ratou i fivahia aore ra i marua no te rohirohi. Oia hoi, i te hopearaa o te tamataraa, ua parau ratou paatoa e e nehenehe â ta ratou e tamau noâ i te haere. Mai te huru ra ïa e, aita te poiha e itehia ra e tatou i tuea maitai i te hinaaro mau o to tatou tino i te pape. No reira, e tia ia inu tatou hau atu i te rahiraa e inuhia e tatou no te haamaha i to tatou poiha.
Peneiaˈe e maitai roa ˈˈe to tatou oraora-maitai-raa mai te peu e e inu rahi aˈe tatou i te pape, teie pape haumaru tei horoahia mai e te Atua.
[Hohoˈa i te api 13]
E haamaua te hoê taata o te haere avae noa e 5 km/h e 20 tenetilitera pape i roto 15 minuti.