Te ava e outou
“Georges, te manaˈo nei au e ua rahi roa ta oe i inu, ta te fatu fare ïa i parau atu i ta ˈna manihini.
— O vai, o vau? ua maere atura o Georges ma te haamumu. E nehenehe roa ia ˈu ia faaoromai i te reira.
— Peneiaˈe paha, teie râ te manaˈo nei au ia inu oe i te hoê tata taofe hou a faahoro ai i te pereoo no te hoˈi i to oe fare.”
TE HOÊ anei manaˈo maitai? Eita roa ˈtu! Oia mau, mai te peu e ua inu rahi roa o Georges, eita te hoê tata taofe, te mataˈi haumǎrû, te hopuraa i te pape aore ra te faaetaetaraa i te tino e tauturu mai ia ˈna ia hoˈi i to ˈna ra fare ma te fifi ore. Na roto i teie nei mau ravea, e araara aˈe paha ïa o Georges. Na te hoê roa râ ravea e faaore roa te mau hopea o ta ˈna i inu: te tau. No te papu i teie tupuraa, e tia ia hiˈopoa nafea te ava ia ohipa i roto i to outou tino.
Te ohipa a te ava
Ia inu outou, e “rû” noa te ava i te haere i roto i to outou totoa. Eita te ava mai te tahi atu mau maa te titau ia faahuˈahuˈahia. Fatata e 20 i nia i te hanere o te ava inuhia tei haere oioi roa i roto i te toto na roto atu i te vairaa maa. Haapauhia te toea i te taime e tae atu ai i roto i te aau.
E hopea ino roa aore ra ino rii to te ava i nia ia outou, ia au te faito o te ava i roto i to outou toto. Inaha, e au to ˈna haere-oioi-raa ˈtu i roto i te toto i te mau tupuraa rave rau, teie ïa:
1) Te rahiraa ava e inuhia: E hia rahiraa ava i roto i te hoê inu? Mea iti anei te ava i roto i te hoê mohina pia i roto i te hoê hapaina whisky? E nehenehe e maerehia i te reira, te vai ra râ i roto i te hoê mohina pia, i roto e 15 tenetilitera uaina tamaa, aore ra i roto i te hoê hapaina whisky e 40 degrés, hoê â faito ava: fatata 1,5 tenetiliterab.
No reira te tapura parauhia Te mau hopea o te ava i te pae feruriraa (beretane), neneihia e te Pû no te parururaa i te inu-hua-raa i te ava no te fenua marite i parau ai e: “No nia i te mau hopea o te ava i nia i te feruriraa e te tino, eita e hiˈohia eaha ta te taata i inu, e uaina anei, e pia e aore ra e ‘ava puai’ anei; te mea faufaa roa ˈˈe, te rahiraa ïa o te ava i inuhia.”
2) Te vitivitiraa o te inuraa: E nehenehe te tahi atu mau tupuraa e faaoioi faahou atu i te ava ia haere i roto i to outou toto. Te vai ra te maa. Inaha, mai te peu e maa tei roto i to outou vairaa maa, e parare ïa te ava e e ore ïa e haere oioi atu i roto i te toto. No reira ia inu outou i te hoê hapaina uaina a tamaa ai outou, e iti aˈe te ava i roto i to outou toto ia inu outou e aore â outou i tamaa. Te vai ra atoa te roaraa taime i rotopu e piti inuraa. Mea taero aˈe e piti hapaina te faataimehia tau minuti noa i te inuhia i na hapaina toopiti te faataimehia tau hora te maororaa.
O te teiaha atoa te tahi atu tapao. No te aha? No te mea ia rahi roa ˈtu te hoê taata i te teiaha e rahi roa ˈtu te pape i roto i to ˈna tino e rahi roa ˈtu ïa te ava i te parare. Faahiti anaˈe ei hiˈoraa te tapao Tabula parururaa i te ati purumu e te inuraa i te ava i roto i te feia apî (beretane): “I roto i te hoê tino taata e 75 kilo, e parare te ava i roto fatata e 50 litera pape.” Ia au i teie tapao, ia inu taua taata ra e 37 tenetilitera uaina (afa mohina), e vai ïa i roto ia ˈna e 0,6 gramme ava i te litera toto hoê. Ia inu te hoê taata e 45 kilo i teie faito ava e hau ïa te faito ava i roto i to ˈna toto i te hoê gramme, e e faahapahia ïa oia i te faahoro ma te taero. I Farani, e faahapahia te taata faahoro ma te taero ia raea-noa-hia te faito 0,8 gramme.
Teie atoa: te faito ava i roto i ta outou inu. Ia rahi roa ˈtu te ava i roto i te inu, e oioi roa ˈtu ïa i te haere i roto i te toto.
I te pae hopea, e nehenehe te ava e haere oioi aore ra eita i roto i to outou toto; tei te hoê o te mau mea i faahitihia ˈtu e matou. Teie râ, te vai ra atu â te hoê tupuraa te faataa mai i te faito ava i roto i to outou toto.
3) Te vitivitiraa i te faaoreraahia: Ia tae te ava i roto i to outou toto, e haamata to outou tino i te faaore i te reira. Te hoê tuhaa nainai roa (e 2 e tae atu i te 10 i nia i te hanere), na te mataˈi hutihutihia, te hou e te omaha e faaore. E ore te toea aore ra e “paapaa” i roto iho â râ i te upaa, i reira e tauihia ˈi te ava ei puai.
Eaha te vitiviti o to outou upaa no te faaore i te ava? Tei te huru o te taata, o to ˈna faito kilo aore ra te maitairaa o to ˈna tino. Ia au i te tapao i faahitihia i nia ˈˈe, ‘te mea matauhia, hoê hora te navai i te hoê taata 70 kilo no te faaore i te ava no roto mai i te hoê mohina pia, aore ra 15 tenetilitera uaina e aore ra te hoê faito whisky.’
Nafea te ava e rahi ai i roto i te toto a oioi ai te upaa i te faaore atu i te reira? Mea ohie roa: Ia rahi aˈe te inu i te ohipa faaoreraa, e haere te faito ava i roto i te toto i nia. Te parau atoa ra te hoê faaiteraa oia hoi Te mau hopea o te ava i te pae feruriraa i te reira: “E au atoa ia tǎtǎhia te pape i roto i te hoê poti i rapae; ia ‘tomo’ vitiviti anaˈe te ava i roto i te toto i te tino ia ‘tǎtǎ atu i rapae’, e haere to ˈna faito i nia.” Ia haere anaˈe te faito ava o te hoê taata i nia, e rahi noa ˈtu ïa to ˈna taero.
I te pae hopea, e “rû” te ava i te tomo i roto i te toto, e “faataere” râ ia haere i rapae. Hoê roa vitivitiraa to te tino no te “faaore” i te ava. E ia ore noa ˈtu teie tupuraa i oti atura, e mea hau aˈe eiaha ia faahoro i te pereoo. No te aha? No te mea e haafifi te ava i te tahi o ta outou mau ravea ta outou e titau no te faahoro ma te papu.
[Nota i raro i te api]
a Na roto i te parau ra “ava”, te faahiti nei matou i te mau mea atoa e vai ra te alcool éthylique i roto, aore ra éthanol e te inuhia. Te vai atoa ra te tahi atu mau huru ava, mai te alcool méthylique (esprit-de-bois) aore ra te alcool isopropylique (isopropanol), mea ino roa râ te reira.
b Tapao faitoraa: 33 tenetilitera pia e 4 aore ra e 5 degrés, 15 tenetilitera uaina tamaa e 12 degrés e 4,5 tenetilitera whisky e 40 degrés.
[Hohoˈa i te api 5]
Ia inu rahi anaˈe oia, na te taofe anei e tauturu ia ˈna ia faahoro papu oia?