E titau te ohipa i te mau haamauˈaraa!
TE Parau ra te hoê taata faaipoipo e: “Eita vau e hinaaro ia haere ta ˈu vahine e rave i te ohipa, ia ore anaˈe ra ‘e ravai i te moni avae’, e tia iho â ïa ia faatia. Ua haamata atura ïa oia i te rave i te ohipa, e ua faaohie rii mai te reira ia matou.”
I roto i te ao atoa nei, ua ite papu te mau taata faaipoipo e mea fifi roa na ratou te oraraa mai te peu e hoê anaˈe taata imi moni. I Auteraria e i Suete ma, ua tataipiti ïa te maraaraa te moni maa e te moni fare i rotopu i te matahiti 1975 e te matahiti 1982. I Farani, i te matahiti 1975 ra e navai noa ïa e 6 400 farane i te hebedoma no te faaamu i te hoê utuafare e maha taata; i te matahiti i mairi aˈenei e tia ïa ia noaa hau atu i te 13640 farane. I te Fenua Marite, ua fatata ïa i te tataitoru te moni o te pereoo (te hooraa mai, te atuaturaa, te moni paruru) i roto i te area o te matahiti 1970 e te 1981.
Te roa noa ˈturâ te tabula o te mau numera peapea mau. No reira, ia ore anaˈe te moni ohipa e faaaifaitohia e te maraaraa o te moni hoo (mai teie e ite-pinepinehia-nei), e manaˈo paha ïa te mau taata faaipoipo e te ravea hoê roa o te haereraa ïa te vahine e rave i te ohipa. Te parau nei o John Naisbitt sociologue e taata papai atoa e mai te peu e e tamau noa taua huru ra o teie tau, e “85 % ïa o te mau vahine Marite e rave i te ohipa” mai teie atu nei e tae atu i te matahiti 2000.
Tera ra hoi, i roto i te pae no te moni e mea varavara roa ïa te piti o te tuhaa moni avae i te faatitiaifaro i te mau fifi atoa. Na mua roa, i roto i te taatoaraa mea nainai roa te moni ohipa a te vahine i ta te tanea. Oia mau, no te mau utuafare e fifi rahihia ra i te pae no te moni, e hinaarohia iho â ïa te moni avae a te vahine noa ˈtu eaha te huru. Tera râ, te papai nei te mau taata papai i te buka “Te feia faaipoipo e rave ra i te ohipa — Aˈoraa no te manuïaraa” (beretane) e: “E rave rahi te mau taata faaipoipo e rave nei i te ohipa aita ratou e taa nei i te haapapuraa e: te imiraa i te moni e titau te reira i te moni. (...) Mai te peu ra e ua ite ratou i taua tupuraa fifi ra, e nehenehe te fei faaipoipo e faatupu i te hoê manaˈo hape no te moni o ta raua e noaa mai mai te peu e e rave raua toopiti atoa ra i te ohipa.”
Tera ra hoi, e tia ïa ia iritihia i roto i te moni a te vahine te moni tute, te moni haapaoraa i te tamarii, te maraaraa te mau haamauˈaraa no te maa (mea varavara roa te feia rave ohipa te taimehia no te hoo mai i te maa hoo mama, e tamaa pinepine ratou i te fare tamaaraa aore ra e hoo mai ratou i te mau maa oti noa), te moni faurao e te moni hoo i te ahu e te tahi atu â mau haamauˈaraa. Ia oti anaˈe i te iritihia te mau mea atoa mea iti roa ïa te moni e toe mai. No reira ïa o Joanne, papai parau e tatara parau atoa na roto e piti reo, i faarue ai i ta ˈna ohipa. Te faataa nei oia e: “Ta ˈu tane e o vau (...) ua numera mauâ i te reira e aita e faufaa.”
Te tahi aˈe pae, ua taa i te tahi mau utuafare e mea “mauˈa rahi roa te moni” ia rave te vahine i te ohipa i roto e rave rahi atu â mau vahi. E te uiui nei ratou e e hoona anei te taime.
[Nota i raro i te api]
a I te Fenua Marite, te moni au noa a te vahine tei nia ïa i te 41 % te itiraa i ta te tane. I Tapone ma, tei nia te faito o te mau vahine rave ohipa i te 34 %, e noaa i te vahine faataa 50 % i te moni e noaa i te tane. Tae noa ˈtu i Suete ma, te mau fenua tei itehia “te aifaito rahi o te moni ohipa i te ao atoa nei i rotopu i te mau tane e te mau vahine”, i reira e noaa noa i te mau vahine fatata i te 80 % i te moni e noaa i te tane.