Te piti o te buka o Te mau arii
4 I te hoê mahana, pii maira hoê o te mau vahine faaipoipo a te mau tamaiti a te mau peropheta+ ia Elisaia. Parau maira oia: “Ua pohe to tavini ta ˈu tane faaipoipo. Ua ite oe i mǎtaˈu noa na oia ia Iehova.+ I teie nei, ua haere mai te hoê taata titau tarahu no te rave i ta ˈu na tamarii e piti ei tîtî na ˈna.” 2 Na ô atura ïa Elisaia ia ˈna: “Eaha ta ˈu e nehenehe e rave no oe? A parau mai, eaha ta oe i te fare?” Pahono maira oia: “Aita e ohipa ta ˈu i te fare maori râ te hoê farii hinu.”+ 3 Na ô atura oia: “A haere e farerei pauroa to oe taata tapiri e a ani ia ratou i te farii, te farii pau. A rave mai i te mau farii atoa e noaa mai ia oe. 4 I muri iho, a hoˈi i ǒ oe e a tapiri i te opani i muri ia oe e ta oe na tamaiti. A faaî i tera mau farii atoa, e a tuu i tei î i te hiti.” 5 Haere atura ïa te vahine.
Hoˈi maira te vahine i ǒ ˈna e tapiri maira i te opani i muri ia ˈna e ta ˈna na tamaiti. Horoa maira raua i te mau farii ia ˈna ra, e na ˈna i faaî i te reira.+ 6 I te îraa te mau farii, na ô atura oia i hoê o ta ˈna na tamaiti: “A afai mai i te tahi farii ia ˈu ra.”+ Na ô maira râ oia ia ˈna: “Aita e farii faahou.” I reira, mau aˈera te hinu.+ 7 Haere maira te vahine e faaite i tera parau i te taata no te Atua mau. Pahono atura ïa oia: “A haere e hoo i tera hinu e a aufau i ta oe mau tarahu. I muri iho, e ora oe e ta oe na tamaiti i te mea e toe mai.”
8 I te hoê mahana, haere aˈera Elisaia i Sunema.+ E vahine faaturahia to tera oire. Ua onoono taua vahine ra ia Elisaia ia tamaa i ǒ ˈna.+ Mai tera mahana, ua tapea noa Elisaia i reira no te tamaa i te mau taime atoa i haere ai oia na Sunema. 9 Na ô atura ïa oia i ta ˈna tane faaipoipo: “Ua ite au e e taata moˈa no te Atua te haere noa mai ra i ǒ tâua. 10 E hamani anaˈe ïa i te hoê piha iti i nia i te tafare+ a tuu atu ai i te hoê roˈi no ˈna, te hoê amuraa maa, te hoê parahiraa, e te hoê vairaa mori. Ia haere mai oia i ǒ tâua, e nehenehe oia e faaea i ǒ nei.”+
11 I te hoê mahana, haere maira oia i reira, e pauma aˈera oia no te tarava i roto i te piha i nia i te tafare. 12 Na ô atura oia ia Gehazi+ ta ˈna tavini: “A pii mai i te vahine Sunema.”+ Pii maira ïa oia ia ˈna, e tia aˈera te vahine i mua ia ˈna. 13 Na ô atura Elisaia ia Gehazi: “A parau na ia ˈna: ‘Ua haapeapea rahi oe no mâua.+ Eaha ta ˈu e nehenehe e rave no oe?+ Te hinaaro ra anei oe ia paraparau vau no oe i te arii+ aore ra i te raatira o te nuu?’” Pahono maira râ oia: “Aita. E oraraa hau to ˈu i rotopu i to ˈu nunaa.” 14 Na ô atura ïa Elisaia: “Eaha ïa te nehenehe e rave no ˈna?” Na ô maira Gehazi: “Aita ta ˈna e tamaiti,+ e mea paari ta ˈna tane faaipoipo.” 15 Parau atura Elisaia: “A pii mai ia ˈna.” Pii maira Gehazi ia ˈna e tia maira te vahine i te uputa. 16 Faaite atura Elisaia ia ˈna: “I teie matahiti i mua, i teie â taime o te matahiti, e tauahi oe i te hoê tamaiti.”+ Na ô maira râ te vahine: “Eiaha, to ˈu fatu, te taata no te Atua mau! Eiaha e haavare ia ˈu.”
17 Tera râ, hapû maira te vahine e fanau maira i te hoê tamaiti i te hoê â taime o te matahiti i to mua ˈtu, mai ta Elisaia i parau ia ˈna. 18 Paari aˈera te tamarii, e i te hoê mahana, haere aˈera oia i to ˈna metua tane ra. Tei ǒ oia i te feia ooti ra. 19 Parau noa ˈtura oia i to ˈna metua tane: “To ˈu upoo, auê to ˈu upoo!” Faaue atura te metua tane i te hoê tavini: “A amo ia ˈna i to ˈna metua vahine ra.” 20 Amo atura ïa te tavini ia ˈna i to ˈna metua vahine ra. Parahi noa ˈtura teie tamarii i nia i te turi avae o to ˈna metua vahine e avatea noa ˈtu. I reira, pohe ihora oia.+ 21 I muri iho, pauma ihora te metua vahine e tuu atura ia ˈna i nia i te roˈi o te taata no te Atua mau.+ Tapiri atura oia i te opani i muri ia ˈna e haere atura. 22 Pii atura oia i ta ˈna tane faaipoipo e na ô atura: “A tuu mai na i te hoê tavini ia ˈu ra e hoê asini. E haere au i te taata no te Atua mau ra a hoˈi mai ai.” 23 Na ô maira râ oia: “Eaha oe e haere ai e hiˈo ia ˈna i teie mahana? E ere teie i te avaˈe apî,+ e ere atoa i te Sabati.” Tera râ, na ô atura oia: “Eiaha e haapeapea, aita e fifi.” 24 Faaineine atura ïa oia i te asini e parau atura i ta ˈna tavini: “A faahaere haavitiviti ia ˈna. Eiaha e haere mǎrû no ˈu, na ˈu iho â e parau atu ia oe.”
25 Haere atura ïa oia i te taata no te Atua mau i nia i te mouˈa Karemela. I to te taata no te Atua mau iteraa ia ˈna i te atea ê, na ô aˈera oia ia Gehazi ta ˈna tavini: “A hiˈo na! Era te vahine Sunema. 26 A horo na e a ui atu: ‘Mea maitai anei oe? E ta oe tane faaipoipo? E ta oe tamarii?’” Parau maira oia: “Mea maitai.” 27 I to ˈna haereraa mai i te taata no te Atua mau i nia i te mouˈa, haru ihora oia i to ˈna na avae.+ Haere maira Gehazi no te faaatea ia ˈna. Na ô aˈera râ te taata no te Atua mau: “A vaiiho ia ˈna, e hepohepo rahi hoi to ˈna. Aita râ vau i ite no te aha, aita hoi Iehova i faaite mai.” 28 Parau maira oia: “Ua ani anei au ia oe i te hoê tamaiti? Aita anei au i parau ia oe: ‘Eiaha oe e haavare mai ia ˈu’?”+
29 Na ô ihora Elisaia ia Gehazi: “A taamu to oe ahu i nia i to oe tauupu,+ a rave i ta ˈu raau e a haere. Ia farerei oe i te hoê taata, eiaha e aroha ˈtu. E ia aroha mai te tahi taata, eiaha e pahono atu. A haere e a tuu i ta ˈu raau i nia i te hohoˈa o te tamaroa.” 30 Na ô maira te metua vahine o te tamaroa: “Te ora ra Iehova e te ora ra oe, eita vau e hoˈi aita oe.”+ Tia aˈera ïa Elisaia e haere atura na muri ia ˈna. 31 Haere atura Gehazi na mua ˈtu ia raua. I te taeraa oia i te fare, tuu atura oia i te raau i nia i te hohoˈa o te tamaroa, aita râ e ohipa i tupu.+ Hoˈi maira oia e hiˈo ia Elisaia e na ô maira ia ˈna: “Aita te tamaroa i ara mai.”
32 I to Elisaia tomoraa ˈtu i roto i te fare, te tarava noa ra te tamaroa i nia i to ˈna roˈi,+ ua pohe. 33 Haere atura oia i roto i te piha e tapiri atura i te opani. O raua anaˈe te tamaroa i roto i te piha. Pure atura oia ia Iehova.+ 34 Haere atura oia i nia i te roˈi e tarava ihora i nia i te tino o te tamarii. Tuu atura oia i to ˈna vaha i nia i te vaha o te tamaroa, to ˈna mata i nia i to ˈna mata, e to ˈna na apu rima i nia i to ˈna na apu rima. Tarava noa ˈtura oia i nia ia ˈna e haamata maira te tino o te tamarii i te mahanahana.+ 35 Hahaere atura oia na roto i te fare. Hoˈi atura oia i nia i te roˈi e tarava faahou ihora i nia i te tino o te tamaroa. Maˈitihe ihora te tamaroa e hitu taime, e araara maira to ˈna mata.+ 36 Pii atura Elisaia ia Gehazi e na ô atura: “A pii mai i te vahine Sunema.” Pii maira ïa oia ia ˈna e haere maira te vahine. Na ô atura oia: “A rave i ta oe tamaiti.”+ 37 Tomo maira te vahine, piˈo ihora i to ˈna pae avae e tipapa ihora i mua ia ˈna. Rave ihora oia i ta ˈna tamaiti e haere atura.
38 I to Elisaia hoˈiraa i Gilagala, e oˈe to taua fenua ra.+ Te parahi ra te mau tamaiti a te mau peropheta+ i mua ia ˈna. Na ô atura oia i ta ˈna tavini:+ “A rave i te pani rahi e a tunu i te tihopu na te mau tamaiti a te mau peropheta.” 39 Haere atura ïa hoê o ratou i rapae i te oire e ohi i te tahi mau aihere. Itea maira ia ˈna te hoê huru pohue oviri. Pofai ihora oia i to ˈna mau maa e î aˈera to ˈna ahu i te reira. Hoˈi maira oia e tâpûpû ihora i tera mau maa i roto i te pani. Aita râ oia i ite eaha te reira. 40 I muri aˈe, taipuhia ihora te maa na te mau tamaiti a te mau peropheta. I to ratou râ amuraa ˈtu i te tihopu, tutuô aˈera ratou: “E pohe to roto i te pani, e te taata no te Atua mau.” Aita ˈtura ratou i amu i te reira. 41 Na ô atura ïa oia: “A afai mai maa faraoa ota.” I muri aˈe i to ˈna tuuraa i te reira i roto i te pani, na ô atura oia: “A taipu râ.” Aita faahou e mea ino to roto i taua pani ra.+
42 Haere maira te hoê taata mai Baala-salisa+ mai. Afai maira oia i te taata no te Atua mau ra e 20 faraoa kerite+ faaineinehia i te mau maa matamua i ootihia, e te hoê pute huero maa apî.+ Na ô atura Elisaia: “A horoa ˈtu na te mau tane ia amu ratou.” 43 Tera râ, na ô maira ta ˈna tavini: “Aita e navai no te faatamaa 100 taata!”+ Parau faahou atura ïa Elisaia: “A horoa ˈtu na te mau tane ia amu ratou, teie hoi ta Iehova e parau ra: ‘E amu ratou e e toe faahou mai.’”+ 44 Tuu ihora ïa te tavini i te reira i mua ia ratou, amu ihora ratou e toe faahou maira,+ mai ta Iehova i faaite.