JUUNI 29–JULAAYI 5, 2026
EKIZINA 131 “Ruhanga Ekiyateraniize Ahamu”
Ikara Oli Munywani Nfenanfe n’ow’Oli Na Uwe omu Buswere
“Haroho enganjani eyehikya muno okukira mwene wabu.”—NFU. 18:24.
EBI TURAAYEGA
Nyineeka na nyinabwenge abarukugonza kutunga okusemererwa omu buswere bwabo basemeriire kugonza Yahwe, n’okuba banywani nfenanfe.
1. Habwaki abanywani abarungi bali kisembo kuruga hali Yahwe?
ABANYWANI abarungi baba kisembo kuruga hali Yahwe. (Yak. 1:17) Bagonza Ruhanga kandi na itwe batugonza. Basemererwa obu tuba tusemeriirwe, batuhuumuza obu tuba twetuntwire, kandi batuha obuhabuzi bwonyini obu tuba nitwetaaga. Baikara nibatusagika kandi nitusobora kubeesiga. Mali, abanywani nk’abo ‘basemeza omutima’!—Nfu. 27:9.
2. Habwaki kikuru muno abaswerangaine kwikara nibagumya obunywani bwabo? (Matayo 19:6)
2 Kikuru muno omusaija na mukazi we kuba banywani nfenanfe. Basemeriire kukiijuka ngu kinu tikibaho bubaho, oihireho basemeriire kutamu amaani kugumya obunywani bwabo. Baitu kakuba batafaayo kwikazaaho obunywani bwabo, nibasobora kwehurra bali bonka, bataine okusemererwa, kandi babihiirwe. Kakuba baikara nibakora kyona ekirukusoboka kugumya obunywani bwabo, nibasobora kutunga enkoragana ey’amaani hagati yabo. (Soma Matayo 19:6.) Omu kicweka kinu, nitwija kurora omulingo abaswerangaine basobora kwikara nibagumya obunywani bwabo. Baitu leka tubanze turole omulingo Abakristaayo abatakataahire obuswere, basobora kukomamu omuntu ou baraataaha na uwe obuswere ow’araikara ali munywani wabo nfenanfe.
KUKOMAMU OW’ORAATAAHA NA UWE OBUSWERE ARAIKARA ALI MUNYWANI WAAWE NFENANFE
3-4. Kiki ekisobora kukoonyera Omukristaayo kutunga omuntu omurungi ow’okutaaha na uwe obuswere? (Enfumo 18:22)
3 Tutakakozere encwamu yoona ey’amaani, tusemeriire kuteekerezaaho ebintu ebibi n’ebirungi ebisobora kurugamu. Encwamu ez’amaani nizisobora kukwataho obwomeezi bwaitu kumara akasumi akaraihire, nahabweki tusemeriire kuziteekerezaaho n’obwegendereza tutakazikozere.
4 Emu ha ncwamu ezi enkuru niyo kukomamu omuntu ow’oraataaha na uwe obuswere kandi mukaikara muli banywani nfenanfe. Habwokuba Yahwe nuwe yatandikireho enteekaniza y’obuswere, kikuru muno kumusaba obuhabuzi obu orukuba noogonza kukomamu ow’oraataaha na uwe obuswere. Naagonza omusaija atunge nyinabwenge omurungi kandi omukazi atunge nyineeka omurungi. Yahwe aikara amanyire ekirukukirayo oburungi hali itwe. (Soma Enfumo 31:10; Is. 48:17, 18) Emisingi ey’erukusangwa omu Kigambo kya Ruhanga, neesobora kukoonyera Omukristaayo kutunga omuntu ow’ahikire ow’okutaaha na uwe obuswere.
5. Habwaki kikuru kutaaha obuswere n’omu h’abaheereza ba Yahwe ababatiziibwe?
5 Obu tubatizibwa, tufooka banywani ba Ruhanga. (Zab. 25:14) Nahabweki obu oraaba noogonza kutaaha obuswere, osemeriire kukomamu omuntu na uwe ow’ali munywani wa Yahwe. (1 Kol. 7:39) Obu oraakikora, noija kwoleka ngu noosiima endengo za Yahwe, kandi noija kurora ow’oraataaha na uwe obuswere nk’ekisembo kuruga hali Yahwe. (Nfu. 19:14) Noija n’okwetantara ebizibu ebiruga omu kutaaha obuswere n’omuntu ow’atali omu mananu. (2 Kol. 6:14) Mali ka nikiba kitali ky’amagezi kujumbira omuntu ow’atali omu mananu, obu nooteekereza ngu omu kitebe kya Yahwe busamu ow’akusemeriire, rundi noonihira ngu naasobora kwega amananu.
6-7. Bikaguzo bya mulingo ki ebi osemeriire kwekaguza obu orukuba noojumbira?
6 Amananu gali, tikiri ngu buli omu weena ow’abatiziibwe aba muntu omurungi ow’okutaaha na uwe obuswere. Obu oraaba oine omuntu ow’orukugonza kutaaha na uwe obuswere, kirungi kwekaguza ebikaguzo binu. Obu oraaba oli munyaanya itwe, noosobora kwekaguza:a ‘Ow’oruganda onu atwaza ata ab’omu ka ye? Afaaho abandi kandi abatamu ekitiinisa? Aine banywani ba mulingo ki? Ayetwaza ata obu habaho obuteetegerezangana? Alemeraho ha kyaba acwiremu, rundi naasobora kuhinduramu kakuba haba hataroho omusingi gwa Baibuli ogucwirwe? Nteekereza ki ei aine obukirukuhika ha sente?’
7 Noosobora kwongera okeekaguza: ‘Omuntu onu naayoleka ngu naagonza Yahwe kuruga ha mutima? Aliyo naajwara “omuntu omuhyaka”? Arankoonyera kwikara nimpeereza Yahwe omu bwijwire? Twine ebigendererwa nibyo bimu eby’omwoyo? Nimmurora nk’omuntu ow’asobora kufooka munywani wange nfenanfe hatali kuba banywani kwonka?’ (Bak. 3:9, 10) Obu oraaba oli munyaanya itwe, ow’oruganda ow’orukujumbira naasobora kufooka munywani omurungi rundi omutwe gw’eka omurungi? (1 Kol. 11:3) Obu oraaba oli w’oruganda, munyaanya itwe ow’orukujumbira araasobora kukworobera nk’omutwe gw’eka noobu oraakoraga ensobi? Nikyetaagisa obwire kurora wagarukamu ebikaguzo ebi. Nahabweki kozesa kurungi akasumi ak’okujumbira kusobora kumanya kurungi ow’orukugonza kutaaha na uwe obuswere.
8-9. Kiki ekisobora kukoonyera omuntu ow’arukujumbira kukora encwamu ez’amagezi? (Rora n’ekisisani.)
8 Obu murukuba nimujumbirangana, nikisobora kukukoonyera kukora encwamu ey’amagezi kakuba olengaho kwetegereza kurungi omuntu eki ali. Manya omulingo abandi bamuroramu. Noosobora kukaguza abantu abandi ha miringo ye, n’ab’omu kitebe eki barukumumanyaho. Ekyokurorraho, amanyirwe nk’omuntu omwebundaazi, ow’embabazi, kandi ow’ayoleka okwetegereza? Munyaanya itwe Sarah, ow’arukuruga omu French Guiana, ayataahire obuswere n’ow’oruganda arukwetwa Daniel, naagamba ati: “Nkakaguza abandi ebirukukwata hali Daniel. Ekyokurorraho, nkabazaaho n’ow’oruganda ayaikaraga na uwe omu nju emu kandi ow’akaba ali payoniya mugenzi we, omugurusi omu kitebe kye, abanywani abakaba batumanyire kurungi itwena, hamu na banyaanya itwe kuruga omu kitebe kye.” Ekindi, omu mulingo gw’embabazi noosobora kukaguza ow’orukugonza kutaaha na uwe obuswere obu haraaba haroho ekintu kyona ekyamuhikireho omu kasumi aka kara rundi ekyarukurabamu hati eki waakugondeze kumanya. Kirungi kumanya ebintu ebi habwokuba ebintu ebimu nibisobora kuleetaho ebizibu omu buswere bwanyu omu kasumi ak’omumaiso.
9 Otaitira eriiso okugurukyagurukya okw’amaani oku otungire hali omuntu ow’orukugonza kutaaha na uwe obuswere rundi ebintu abanywani abakuzire omu by’omwoyo ebi barukumubazaaho. Obu oraakikora, noija kusobora kucwamu obu kiraaba kiri ky’amagezi kugumizaamu noojumbira rundi kuleka.b Hati leka tute omutima hali abo abali omu buswere.
Obu muraaba nimujumbirangana, lengaho kumanya kurungi omuntu kiki kyonyini eki ali (Rora akacweka 8-9)
MUMALE HAMU OBWIRE KUSOBORA KUBA BANYWANI NFENANFE
10. Habwaki kirungi nyineeka na nyinabwenge kumara hamu obwire?
10 Nyineeka na mukazi we nibasobora kuba banywani nfenanfe kandi baine obuswere oburumu okusemererwa kuraba omu kumara hamu obwire ka babe baine bingi eby’okukora. Kinu kibaha omugisa ogw’okubazaaho ebintu ebibaireho ekiro eki, kubalizangana omulingo barukwehurra kuruga ha mutima, kwolekangana engonzi, n’okukorra hamu ebintu ebirukusemeza.
11. Kiki ekisobora kulemesa abali omu buswere kuba banywani nfenanfe?
11 Nyineeka na nyinabwenge abanyakuli banywani nfananfe, bagonza muno kuba hamu omu kiikaro kya buli omu kuba wenka. Ky’amananu ngu tibasobora kuba bali hamu buli kaire. Baitu kumara akasumi akaraihire batali hamu nikisobora kuba ky’akabi. Ekyokurorraho, abamu batungire emirimo omu mahanga agandi ekibaleetera kumara akasumi akaraihire batali hamu n’eka yabo. Noobu kiraaba ngu nibasobora kutunga sente, kumara akasumi akaraihire batali hamu, nikisobora kuleetaho ebizibu bingi omu buswere bwabo.
12-13. (a) Bintu ki abaswerangaine abamu ebi bakozere kusobora kumara hamu obwire? (Rora n’ekisisani.) (b) Enkoragana ei oine n’ow’oli na uwe omu buswere esemeriire kuba nkuru hali iwe kwingana nkaha? (Rora akasanduuko “Osemeriire Kugonza ow’Oli Na Uwe omu Buswere Kwingana Nkaha?”)
12 Weetegereze bimu ha bintu abaswerangaine ebi bakozere kukigumya ngu baamara hamu obwire butoosa. Leah, kuruga omu Guam, naagamba ati: “Nyowe na ibanyowe twegondeza omu kukora hamu ebintu bingi ebirukwahukana. Emirundi erukukira obwingi, tugenda hamu omu biikaro ebindi kwegonzaamu, kandi titukira kwikiriza okuraalizibwa, omu hali itwe obu aba ataraaliziibwe.” Roxanne, kuruga omu United States, naagamba ati: “Habwokuba ebintu eby’okukora byeyongiire, tutandikire kweteeraho obwire obw’okuba hamu tuli itwenka, nkooku tweteeraho obwire obw’ebintu ebindi ebikuru.” Damien, kuruga omu France, naagamba ati: “Buli omu hali itwe ayegere kugonza ebintu mutaahi we ebi agonza kukora.” (Mat. 7:12) Kandi Katie, na uwe ow’ali omu United States, naagamba ati: “Obwire obumu tuta ha rubaju amasimu gaitu nukwo gatatuhugura.”
13 Baitu ekirukukira obukuru, musemeriire kumara hamu obwire omu bintu eby’omwoyo. Myriam, kuruga omu France, naagamba ati: “Tutandika ekiro n’okusoma Baibuli kandi hanyuma tubazaaho ebi tugondeze n’ebi turukugonza kuta omu nkora omu bwomeezi bwaitu. Mali ngonza muno obwire obu, obu tumara hamu.” Naayongera naagamba ati: “Kandi ngonza muno obu tusabira hamu kandi nkahurra ebigambo bya ibanyowe ebirukwoleka okugonza oku ainiire Yahwe kuruga ha mutima.” Katie, ou tusangirwe tubalizeeho, naagamba ati: “Obwire obu tukirayo kwegondezaamu, nubwo obu tutebeza hamu. Kitugarramu amaani obu tuhurra buli omu hali itwe naayoleka okwikiriza kwe kuraba omu kugambiraho abandi ebirukukwata hali Yahwe kandi twikara nitwegerahongana ebintu ebihyaka.”—Nfu. 27:17.
Mukole kyona ekirukusoboka kwikara muli banywani nfenanfe, kuraba omu kumara hamu obwire (Rora akacweka 12-13)
MWIKALE HAMU NOOBU MURAATUNGA EBIZIBU
14-15. Habwaki abaswerangaine basemeriire kukora kyona ekirukusoboka kusingura ebizibu ebi batangaana omu buswere bwabo? Bazaaho ekyokurorraho.
14 Nk’abantu abatahikiriire, abaswerangaine nibasobora kuhikwaho ebizibu omu buswere bwabo. Na Baibuli egamba ngu abaswerangaine “balitunga obujune omu mibiri yabo.” (1 Kol. 7:28) Ebigambo ebi nibimanyisa ebizibu hamu n’ebirengo ebikira kuhika hali abo abali omu buswere. Kakuba bahikwaho ebizibu binu, habwaki basemeriire kukora kyona ekirukusoboka kwikara hamu kandi bakabimaraho?
15 Teekerezaaho ekyokurorraho kinu, kakuba ekyombeko eky’amaani kandi ekimanyirwe rundi ekibumbe eky’omuhendo bisiisikara, emirundi erukukira obwingi abakama baabyo nibaija kucwamu kubidaabiriza. Nibasobora kutamu sente nyingi muno hamu n’ebintu ebindi kubidaabiriza kandi kinu nikisobora kutwara emyaka nyingi kubimaliiriza. Habwaki? Habwokuba ekyombeko rundi ekibumbe ky’omuhendo muno hali bo. Omu mulingo nugwo gumu, obuswere bwona bw’omuhendo. N’obuswere oburukukirayo kuba burungi, nabwo bubamu ebizibu. Baitu nkooku ekyombeko rundi ekibumbe ekisiisikaire kisobora kudaabirizibwa, n’obuswere oburumu ebizibu nabwo nibusobora kuterekerezebwa. Kusobora kuteerekereza obuswere oburumu ebizibu, nikisobora kutwara obwire hamu n’amaani, baitu Yahwe naija kusemererwa kakuba abaswerangaine beekamba kugumya obuswere bwabo kandi bakaikara bali hamu. (Mara. 2:16) Eki obu bakikora, tibagarukira ha kwolekangana okugonza n’okuteekamungana ekitiinisa, baitu booleka ngu nibagonza Yahwe Ayatandikireho obuswere kandi nibamutamu ekitiinisa.
16. Kusigikirra ha 1 Abakolinso 13:4-8a, kiki ekisobora kukoonyera abaswerangaine abarukuhikwaho ebizibu omu buswere bwabo? (Rora n’ekisisani hamu n’akasanduuko “Ebintu Ebiraabakoonyera Kufooka Banywani Nfenanfe.”)
16 Kakuba muhikwaho ebizibu omu buswere bwanyu, otanguhiriza kwahukana. (1 Kol. 7:10, 11) Oihireho, weekaguze, ‘Ninsobora kukora ekirukukiraho kurora ngu twafooka banywani nfenanfe?’ Weesomeseeho ebintu Baibuli ebi egamba ebirukukwata ha kwoleka okugonza kandi oyekaguze obu oraaba noosobora kusemezaamu obukirukuhika ha kwoleka bimu ha bintu ebiri omu 1 Abakolinso 13:4-8a. (Soma.) Omu kiikaro ky’okuserra omulingo ogw’okulekaho ow’oli na uwe omu buswere, kora kyona ekirukusoboka kuserra omulingo ogw’okwongera kumugonza kuruga ha mutima. Teeka omutima ha eki osobora kukora kugarraho enkoragana yaanyu. Saba Yahwe kukukoonyera. Serra obukoonyezi kuruga omu bitabu byaitu, omu vidiyo, kuruga hali abagurusi, na hali Abakristaayo abandi abakuzire omu by’omwoyo. Baibuli egamba ngu obuswere buli ‘nk’omuguha ogw’enyabusatu.’ Kandi Yahwe nuwe omuguha ogu ogwa kasatu ogugumire muno kandi ogurukukirayo obukuru omu buswere bwanyu. Nahabweki kakuba mukora ebintu omu mulingo arukugonza, obuswere bwanyu nibwija kuguma.—Mug. 4:12.
Mwikale hamu, noobu muraatunga ebizibu omu buswere bwanyu (Rora akacweka 16)
17. Abo abarukugonza kutaaha obuswere hamu n’abo abamazire ira kubutaaha, nibasobora bata kutunga okusemererwa?
17 Yahwe naagonza abaheereza be boona batunge okusemererwa, otwaliiremu abo abarukugonza kutaaha obuswere hamu n’abo abamazire ira kubutaaha. Obu oraaba otakataahire obuswere kandi noogonza kubutaaha, komamu n’obwegendereza ou orukugonza kutaaha na uwe obuswere ow’araaba munywani waawe nfenanfe obwomeezi bwawe bwona. Kandi obu oraaba omazire ira kutaaha obuswere, gumizaamu nookora kyona ekirukusoboka kuba munywani nfenanfe n’ow’oli na uwe omu buswere. Mukole kyona ekirukusoboka kusingura ebizibu ebi muraatangaana omu buswere bwanyu, kandi mwesige Yahwe kubakoonyera. Obu oraakora ebintu binu, noija ‘kusemererwa’ hamu n’omugonzebwa waawe ow’oli na uwe omu buswere!—Mug. 9:9.
EKIZINA 132 Hati Tuli Muntu Omu
a Ebikaguzo ebirukuhonderaho nibikwataho ab’oruganda na banyaanya itwe.
b Kumanya amagezi agarukukiraho agarukukwata ha mulingo musobora kumanyangana kurungi, rora ekicweka ekiine omutwe “Kujumbira Okurukuhaisa Yahwe Ekitiinisa” omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Maayi 2024, hansi y’omutwe omutaito “Mweyongere Kumanyangana Kurungi.”