Watchtower LAIBURALE EYA HA MUKURA
Watchtower
LAIBURALE EYA HA MUKURA
Rutoro
  • BAIBULI
  • EBITABU
  • ENSORROKANO
  • w26 Apuli rup. 20-25
  • Yegera Hali “Ruhanga ow’Okuhuumuza Kwona”

Ekicweka kinu tikiine vidiyo yoona.

Otuganyire, haroho ekisobere kyalemesa vidiyo kutandika.

  • Yegera Hali “Ruhanga ow’Okuhuumuza Kwona”
  • Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
  • Emitwe Emitaito
  • Ebirukusisana na Binu
  • AMAKURU G’EKIGAMBO OKUHUUMUZIBWA NKOOKU KIKOZESEBWA OMU BAIBULI
  • OMULINGO TUSOBORA KUHUUMUZA ABANDI
  • OBU ORUKUBA NOOYETAAGA KUHUUMUZIBWA
  • Enteekaniza ey’Okuhuumuza Abo Abali ha Bbeseri
    Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo—Akatabu k’Enso’rokano—2023
  • Tituli Itwenka
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2025
  • Kuhuumuza Abo Abahikibweho Ebikorwa Ebibi
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2019
  • Yahwe “Akiza Abayina Emitima Ecwekere”
    Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2024
Rora Ebirukukiraho
Omunaara gw’Omulinzi Ogurukurangirra Obukama Bwa Yahwe (OgwʼOkwega)—2026
w26 Apuli rup. 20-25

JUUNI 22-28, 2026

EKIZINA 90 Katugarranganemu Amaani

Yegera Hali “Ruhanga ow’Okuhuumuza Kwona”

“Tuhuumuze abandi . . . n’okuhuumuzibwa oku tutunga kuruga hali Ruhanga.”—2 KOL. 1:4.

EBI TURAAYEGA

Nitwija kwega omulingo Yahwe ahuumuza abandi n’omulingo abandi baamwegiireho. Kinu nikiija kutukoonyera kumanya omulingo tusobora kuhuumuzangana.

1. Habwaki tusemeriire kuhuumuza abandi?

ITWENA ‘tutuntuzibwa ebirengo ebirukwahukana,’ nahabweki obwire obumu twetaaga kuhuumuzibwa n’okugarurwamu amaani. (1 Pet. 1:6) Nkooku kitusemeza abandi obu batuhuumuza, na itwe tusemeriire kwanguha kuhuumuza abo abarukubonabona. (Mat. 7:12) Yahwe, “Ruhanga ow’okuhuumuza kwona,” atwoleka omulingo tusobora “kuhuumuza abandi abali omu mihito.” Nitusobora kuhondera ekyokurorraho kye kuraba omu ‘kuhuumuzangana.’ (2 Kol. 1:​3, 4; 1 Bas. 4:18) Tuhuumuza ab’oruganda na banyaanya itwe habwokuba nitubagonza, hatali ngu habwokuba nikyo tusemeriire kukora. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho (1) amakuru g’ekigambo okuhuumuzibwa nkooku kibazibwaho omu Baibuli, (2) omulingo tusobora kuhuumuza abandi (3) n’ekitusobora kukora obu tuba nitwetaaga okuhuumuzibwa.

AMAKURU G’EKIGAMBO OKUHUUMUZIBWA NKOOKU KIKOZESEBWA OMU BAIBULI

2. Omu Baibuli, ekigambo ‘okuhuumuzibwa’ nikisobora kumanyisa ki?

2 Omu Baibuli, ekigambo eky’Oruyonaani ekihindurwa kumanyisa ‘okuhuumuzibwa’ nikisobora kumanyisa ebintu bingi kusigikirra ha kintu ekirukubazibwaho. Nikisobora kumanyisa “kugarramu abandi amaani,” “kuteererra,” rundi “kwekambisa.” (Bar. 12:8; see study note “encourages.”) Amakuru gonyini ag’ekigambo kinu nigo “kwirukirra omuntu.” Nahabweki nitusobora kuteekerezaaho omunywani ow’aliyo naayanguha kukoonyera mugenzi we ow’aliyo naabonabona, naamuha obukoonyezi bwona obu arukwetaaga. Omuntu naasobora kuhuumuza mugenzi we omu miringo erukwahukana, baitu asemeriire kukigumya ngu mugenzi we yayehurra kurungi, hanyuma y’okumugarramu amaani.

3. Kyokurorraho ki Bbaranabba eki yatuteeriireho obukirukuhika ha kuhuumuza abandi? (Rora n’ekisisani.)

3 Teekerezaaho ekyokurorraho kuruga omu Baibuli. Omukristaayo arukwetwa Yusufu akaba aine omulingo omurungi ogw’okugarramu abandi amaani n’okubahuumuza, abakwenda baahika n’okumuha ibara Bbaranabba, erirukumanyisa “Omwana w’Okuhuumuza.” (Ebik. 4:36) Ibara linu likamusemerra kuhika ha rulengo ngu Baibuli etongere kumubazaaho neekozesa ibara lye ery’obuzaarwa. Emirundi nyingi muno, Bbaranabba akahikiiriza amakuru g’ibara lye, kuraba omu kukoonyera Abakristaayo bagenzi be obu baabaga bali omu bwetaago. Ekyokurorraho, Saulo ow’akaba yaakaruga kufooka omwegeswa, akaija Yerusaalemu kandi yagonza kutangatangana abeegeswa abandi. Baitu, bakaba nibamutiina, habwokuba akaba amanyirwe nk’omuntu ow’akaba naabahiiganiza. Baitu Bbaranabba atatiine kumwoleka embabazi kandi yamwanjura hali abakwenda.—Ebik. 9:​26-28.

Omu mulingo gw’embabazi, Bbaranabba naaleeta Saulo hali bamu h’abakwenda abali omu nju y’omu hali bo. Saulo obu abairra haihi, abakwenda batandika kumurora nibamwekengera.

Bbaranabba akahikiiriza amakuru g’ibara lye (Rora akacweka 3)


OMULINGO TUSOBORA KUHUUMUZA ABANDI

4. Gumu ha miringo ey’erukukirayo ey’okuhuumuza abandi nugwo guha? (Abarooma 1:​11, 12)

4 Babungire obu kiraaba nikisoboka. Yahwe akozesa abaheereza be kuhuumuza abandi. Ekyokurorraho, nabbi Eriya obu akaba ayenuubire, Yahwe akakozesa malaika kumugarramu amaani. (1 Bakam. 19:​4-7) Omukwenda Paulo na uwe akeetegereza obukuru obw’okubungira ab’oruganda maiso h’amaiso kubagarramu amaani. (Soma Abarooma 1:​11, 12.) Kakuba obungira omuntu, muhe obwire oburukumara nukwo osobole kumuhuumuza. (1 Kol. 16:7) Kakuba oba otarukusobora kubungira omuntu maiso h’amaiso, noosobora kumuterra esimu, kumuhandiikira ebbaruha, kaadi, rundi kumusindikira obutumwa obwa ha simu, kumugarramu amaani. Yahwe naagonza kukukozesa kuhuumuza abandi. Oraikiriza akukozese?

5. Habwaki obwire obumu nikisobora kutugumira kuhuumuza ab’oruganda na banyaanya itwe?

5 Nkooku ebiro bya ha mpero biriyo nibyeyongera kuguma, nikisobora kweyongera kutugumira kubungira ab’oruganda na banyaanya itwe maiso h’amaiso, obu barukuba nibeetaaga kuhuumuzibwa. Nitusobora kwegera ha kyokurorraho kya Onesiforo ow’akaba ali omu Efeeso. Paulo obu yatairwe omu nkomo omu Rooma, Onesiforo akaba naagonza kumuhuumuza, nahabweki akamuserra noobu kiraaba ngu kyali kyakabi habwokuba akaba naasobora kuteekwa omu nkomo rundi kwitwa. (2 Tim. 1:​16-18) Kusisanaho na Onesiforo, ab’oruganda na banyaanya itwe omu Russia, baliyo nibahuumuza Abakristaayo bagenzi baabo abarukuhiiganizibwa habw’okwikiriza kwabo. Ab’oruganda na banyaanya itwe obu baleetwa omu kooti, Abakristaayo bagenzi baabo na bo baija omu kooti kwoleka ngu nibabasagika, noobu kiraaba ngu nikisobora kuta obwomeezi bwabo omu kabi. Hati, kiki eki osobora kukora kweteekaniriza kuhuumuza ab’oruganda na banyaanya itwe. Obundi noosobora kwesomesaaho omulingo abaheereza ba Ruhanga ab’akasumi kanu hamu n’aba kara bahumuzanganaga kandi omanye n’eki baakozere kusobora kwikara baine okusemererwa obu bakaba nibahiiganizibwa.

6. Nitusobora tuta kwegera hali Yahwe obu turukuba nituhuumuza abandi? (Rora n’ekisisani.)

6 Bahuliirize. Nabbi Eriya obu yakimanyire ngu obwomeezi bwe bukaba buli omu kabi, akagambira Yahwe omulingo akaba naayehurra kuraba omu kusaba. Ruhanga waitu ow’okugonza akahuliiriza Eriya obu akaba naamugambira omulingo akaba naayehurra noobu kiraaba ngu akaba amanyire ebintu ebikaba nibimutuntuza. N’okugumiisiriza, Yahwe akahuliiriza Eriya noobu kiraaba ngu ebi yabazaaga yaikaraga naabigarukamu! (1 Bakam. 19:​9, 10, 14) Ekindi, Yahwe akaikiriza nabbi Habbakuuki kumugambira omulingo akaba naayehurra ha kubonabona hamu n’obubi obu akaba naarora. Baitu Yahwe akamuhuliiriza noobu kiraaba ngu Habbakuuki akamubaliza omu mulingo ogukaba niguzooka nk’ogutali gw’ekitiinisa. (Hab. 1:​2, 3) Na kasumi kanu, Yahwe ahurra esaara zaitu noobu kiraaba ngu aba amanyire ebi turukwetaaga. Nitusobora kwegera hali Yahwe kuraba omu kuhuliiriza kurungi kandi omu mulingo gw’ekitiinisa, ab’oruganda na banyaanya itwe obu barukuba nibabaza na itwe. Eki nitusobora kukikora tuta? Titusemeriire kubacwa akalimi obu barukuba nibatugambira omulingo barukwehurra. Kakuba babaza ekintu ekitahikire, titusemeriire kubakwatirwa ekiniga kandi kakuba baikara nibagarukamu ebi babalize, tusemeriire kubagumiisiriza kandi tubahuliirize.—Yak. 1:19; Mug. 7:9.

N’okugumiisiriza, munyaanya itwe naahuliiriza munyaanya itwe ondi ow’ayetuntwire ow’aliyo naamugambira omulingo arukwehurra omu bwire bw’ekiro.

Yegera hali Yahwe kuraba omu kuhuliiriza kurungi ab’oruganda na banyaanya itwe obu barukuba nibakugambira omulingo barukwehurra (Rora akacweka 6)


7. Nitusobora tuta kumanya omuntu ow’ayetuntwire ebi arukwetaaga?

7 Lengaho kumanya omuntu ebi arukwetaaga. Yahwe naamanya kurungi ekiri ha mutima gw’omuntu, baitu itwe titusobora kukimanya. Baitu nitusobora kumanya abandi ebi barukwetaaga kuraba omu kuhuliiriza kurungi ebi barukutugambira. Otateekereza ngu omanyire omuntu ebi arukwetaaga. Ebi arukwetaaga nibisobora kwahukana hali ebi osobora kwetaaga kakuba oba oli omu nyikara niyo emu. Itwena titurukusisana. Nahabweki, tunga obwire oburukumara, ohuliirize kurungi mugenzi waawe obu araaba naakugambira omulingo arukwehurra, ba muntu ow’embabazi, kandi omukaguze ebikaguzo ebiraakukoonyera kumanya eki arukwetaaga.—Nfu. 20:5.

8. Yesu akahuumuza ata Maliza na Malyamu hanyuma y’okufeerwa mugenzi wabo Lazaaro, kandi kiki eki turukumwegeraho? (Rora n’ebisisani.)

8 Teekerezaaho omulingo Yesu yahuumwizeemu Maliza na Malyamu hanyuma ya mugenzi wabo Lazaaro kufa. Abakazi banu bombi bakaba baine obujune nibwo bumu obw’okufeerwa mugenzi wabo, baitu Yesu akabahuumuza omu miringo erukwahukana. Hanyuma ya Maliza kubaza na Yesu, Yesu akamugambiraho ebirukukwata ha kuhumbuuka kandi yamukoonyera kugumya okwikiriza kwe omu kuhumbuuka. Baitu Malyamu obu yaizire hali uwe narra, Yesu naasobora kuba ataramubaliize ebirukukwata ha kuhumbuuka. Oihireho, akarra hamu na Malyamu kandi yamukaguza nambere Lazaaro akaba aziikirwe. (Yoh. 11:​20-35) Isomo ki eri turukwega? Obu turukuba nituhuumuza abo abaliyo nibabonabona, tusemeriire kwetegereza ebi barukwetaaga omu kiikaro ky’okuteekereza ngu buli omu nitusobora kumuhuumuza omu mulingo nugwo gumu.

Ebisisani: Omugurusi omu kitebe abungiire ab’oruganda babiri abaafeeriirwe abakazi baabo abali omu maka gaabo. 1. Omugurusi ata omukono gwe ha ibega ly’ow’oruganda ow’ali omu kurra. 2. Omugurusi asomera ow’oruganda ow’akuzire omu myaka ekyahandiikirwe, obu nibarora hamu ebisisani.

Obu orukuba noohuumuza abandi, lengaho kwetegereza eki barukwetaaga (Rora akacweka 8)a


9. Nitusobora tuta kukozesa Baibuli kuhuumuza abandi? (Abarooma 15:​4, 5)

9 Kozesa Baibuli. Obu tusomera omuntu ow’arukubonabona ebyahandiikirwe ebirukumuhuumuza, tumukoonyera kugumya okunihira kwe omu mirago ya Yahwe. (Soma Abarooma 15:​4, 5.) Okunihira oku okugumire kweyongerra kimu kumuhuumuza habwokuba kumukoonyera kukigumiza kimu ngu Yahwe naamugonza kandi ngu naija kumurolerra. (Is. 40:31) Noosobora ota kutunga ebyahandiikirwe ebisobora kuhuumuza omuntu? Abamu bahandiika orukarra rw’ebyahandiikirwe ebi basobora kukozesa kakuba habaho obwetaago, nk’ebi ebirukusangwa hansi y’omutwe “Comfort” omu kitabu Scriptures for Christian Living. Ekindi, saba Yahwe akukoonyere kukozesa kurungi Ekigambo kye nukwo osobole kugarramu abandi amaani. Omwoyo gwe nigusobora kukukoonyera kwijuka ebyahandiikirwe ebisemeriire obu orukuba noobyetaaga.—Yoh. 14:26.

10. Habwaki tusemeriire kubaza omu mulingo gw’embabazi obu turukuba nitugarramu abandi amaani?

10 Baza omu mulingo ogw’embabazi. Ekigambo ekya kara ekyakozesiibwe kumanyisa ‘okuhuumuzibwa’ nikisobora n’okumanyisa “kuteererra” rundi “kwekambisa.” Obwire obumu nikisobora kukwetaagisa kuteererra rundi kwekambisa omuntu ow’oliyo noohuumuza nukwo asobole kuhinduramu enteekereza ye. Kakuba eki kiba kyetaagisize, ebigambo ebi oraakozesa biteekerezeeho n’obwegendereza, nukwo bisobole kumuleetera kwehurra kurungi omu kiikaro ky’okumusaaliza. (Nfu. 12:18) Nitusobora kwegera ha mulingo Yahwe yakoonyiiremu Eriya. Eriya akaba naateekereza ngu nuwe wenka ow’akaba naakyaheereza Yahwe kandi ngu akaba alemerwe kuhikiiriza obujunaanizibwa bwe nka nabbi. Omu mulingo gw’embabazi, Yahwe akakoonyera Eriya kutereekereza enteekereza ye atabalizeeho ensobi ze. (1 Bakam. 19:​15-18) Na iwe noosobora kukoonyera Abakristaayo bagenzi baawe, kakuba oba muntu ow’embabazi kandi n’obwegendereza okateekerezaaho ebintu ebi oraabaza. Obu orukuba noolengaho kugarramu ab’oruganda na banyaanya itwe amaani obu nooha orubazo rundi eky’okugarukamu, kigumye ngu ebigambo byawe byaba by’embabazi kandi ebirukugarramu amaani.

11. Abantu abarukubonabona emirundi erukukira obwingi baba nibeetaaga ki? (1 Yohaana 3:18)

11 Bahe ebi barukwetaaga. Abantu abarukubonabona tibagarukira ha kwetaaga okuhuumuzibwa omu bigambo kyonka. (Soma 1 Yohaana 3:18.) Bbaranabba akatuteeraho ekyokurorraho ekirungi obu yatunzire itaka lye, kandi yahayo sente kukoonyera ab’oruganda na banyaanya itwe abakaba baakaruga kubatizibwa obu bakaba bali omu bwetaago. (Ebik. 4:​36, 37) Kasumi kanu, Abakristaayo baingi bahondera ekyokurorraho kye kuraba omu kukoonyera ab’oruganda na banyaanya itwe obu baba bali omu bwetaago. Gabriela, kuruga omu Poland, akeehurra kubi muno amaizi obu gaasandaire kandi gaasiisa muno enju yabo. Naagamba ati: “Nyowe n’abazaire bange tukaba tutiinire muno kandi tweraliikiriire. Nkaba ntamanyire omulingo tukaba nitwija kugarraho enju yaitu. Baitu ab’oruganda kuruga obu bitebe ebikaba biri haihi, bakaija kandi baakora omulimo gw’amaani omu kiro kimu kyonka. Ekintu kinu kikeeyongera kugumya okwikiriza kwange ngu Yahwe akozesa abantu be kuhuumuza abo abarukubonabona.”

12. Noosobora ota kukoonyera Abakristaayo bagenzi baawe kakuba oikara oli mwesigwa noobu kiraaba ngu noohikwaho ebirengo?

12 Ikara oli mwesigwa. Paulo akagambira Abasesalonika ngu akatunga okuhuumuzibwa kandi yagarurwamu amaani obu yahuliire ngu bakaikara bali beesigwa noobu kiraaba ngu bakaba nibahiiganizibwa. Akakimanya ngu amaani ag’akaba atairemu kubakoonyera gakaba gatafiire busa. (1 Bas. 3:​5-8) Kandi Paulo na uwe akaba akimanyire ngu obu yakwikaire ali mwesigwa hali Yahwe noobu yaakuhikirweho ebirengo bya mulingo ki, kyakwekambisize Abakristaayo bagenzi be kwikara bali beesigwa. (Bak. 2:​1, 2) Omu mulingo nugwo gumu, Abakristaayo bagenzi baitu obu barora omulingo Yahwe aliyo naatukoonyera kugumira ebirengo, bagarurwamu muno amaani.

13. Kiki eki tusemeriire kugumizaamu nitukora obu turukuba nitugarramu abandi amaani?

13 Ba n’okugumiisiriza. Ab’oruganda na banyaanya itwe abahoirwemu muno amaani nibasobora kuteehurra kurungi ahonaaho hanyuma y’okulengaho kubahuumuza. Baitu Ebyahandiikirwe bitwekambisa ‘kugumizaamu nitugarramungana amaani.’ Ebigambo “mugumizeemu nimugarramungana amaani” nibyoleka ngu kiri kintu eki tusemeriire kwikara nitukora. (1 Bas. 5:11) Ba muntu ow’arukugumiisiriza obu oraaba noogumizaamu kuhuumuza abo abarukwetaaga obukoonyezi bwawe. (1 Bas. 5:14) Baitu obwire obumu na itwe twetaaga kuhuumuzibwa abandi. Kakuba eki kibaho, kiki eki tusemeriire kukora?

OBU ORUKUBA NOOYETAAGA KUHUUMUZIBWA

14-15. Kiki eki tusemeriire kukora obu turukuba twetuntwire?

14 Saba Yahwe. Musabe kukuhuumuza obu orukuba oyetuntwire. (Zab. 94:19) Mugambire omulingo gwonyini ogu orukwehurra. (Zab. 62:8) Ky’amananu ngu Yahwe aba amanyire omulingo gwonyini ogw’orukwehurra noobu oba otakamusabire. Baitu obu omugambira omulingo gwonyini ogu orukwehurra, kimwoleka ngu oine okwikiriza. Kandi Yahwe tasobora kulemwa kugarukamu esaara nk’ezi abaheereza be ezi bamusaba baine okwikiriza. (Mar. 11:24) Ekyahandiikirwe ekiri omu Abafiripi 4:​6, 7 kitwekambisa kiti: “Mumanyise Ruhanga ebi murukwetaaga; kandi obusinge obwa Ruhanga oburukukirra kimu okwetegereza kwona, bulirinda emitima yanyu n’ebiteekerezo byanyu.”

15 Saba abandi obukoonyezi. Gambiraho munywani waawe ow’akuzire omu by’omwoyo rundi omugurusi ow’orukwesiga, omulingo orukwehurra. Ab’oruganda na banyaanya itwe nibasobora kukuhuumuza, baitu nibasobora kutamanya omulingo orukwehurra rundi eki orukwetaaga rundi buli obagambiire. (Nfu. 14:10) Noosobora kubasaba kukuhuliiriza omu mulingo gw’embabazi, kukusomera ekyahandiikirwe rundi ekicweka ekirukuhuumuza.

16. Kiki ekisobora kubaho kakuba abandi baba nibalengaho kukugarramu amaani, baitu kiki eki osemeriire kwijuka?

16 Ba muntu ow’arukugumiisiriza kandi ow’arukuganyira. Ab’oruganda na banyaanya itwe nibasobora kukora ensobi obu barukuba nibalengaho kukugarramu amaani. Ekyokurorraho, nibasobora kubaza rundi kukora ekintu kikakuleetera kweyongera kwehurra kubi omu kiikaro ky’okwehurra kurungi. Kakuba eki kibaho, bagumiisirize. (1 Kol. 13:​4, 7) Kandi oijuke ebigambo ebiri omu Yakobbo 3:​2, ebirukugamba ngu: “Kakuba omuntu atasobya omu bigambo, aba muntu ow’ahikiriire.” Ta omutima ha bigendererwa ebirungi eby’ab’oruganda na banyaanya itwe. Ijuka ngu “ky’amananu ngu omwoyo nigugonza, baitu omubiri muceke.”—Mat. 26:41.

17. Kiki eki tusemeriire kucweramu kimu kukora?

17 Itwena nitwetaaga kuhuumuzibwa n’okugarurwamu amaani habwokuba tuli omu biro ebya ha mpero. Nitunihira obwomeezi kweyongerra kimu kuguma n’abanyanzigwa ba Ruhanga kweyongerra kimu kukwatwa ekiniga, nahabweki nitwija kwetaaga kuhuumuzibwa kukira na kara. Leka tucweremu kimu kukora kyona ekirukusoboka kuhuumuzangana.

WAAKUGARUKIREMU OTA?

  • Ekigambo ‘okuhuumuzibwa’ nikimanyisa ki, nkooku kirukubazibwaho omu Baibuli?

  • Nitusobora tuta kuhuumuza abandi?

  • Kiki eki tusobora kukora obu turukuba nitwetaaga kuhuumuzibwa?

EKIZINA 130 Oganyirege

a KUSOBORRA EKISISANI: Omu mulingo gw’embabazi, omugurusi naahuliiriza ow’oruganda ayaakaruga kufeerwa mukazi we. Hanyuma, omugurusi nuwe omu abungira ow’oruganda ayafeeriirwe mukazi we emyaka ey’enyuma, kandi beijukyamu ebintu ebirungi ebi barukwijuka ha mukazi w’ow’oruganda.

    Ebitabu byʼOrutoro (1996-2023)
    Rugamu
    Taahamu
    • Rutoro
    • Gabana
    • Setingi
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ebiragiro by'Okuhondera
    • Ebiragiro Ebirukulinda Ebirukukukwataho
    • Ebirukukukwataho
    • JW.ORG
    • Taahamu
    Gabana