JUUNI 15-21, 2026
EKIZINA 122 Ogume Kandi Otatiina!
Ikara Oine Enteekereza Ehikire Obu Oraaba Noohikwaho Ebizibu
“Noobu mba omu bujune, ebiragiro byawe nibyo binkyanganura.”—ZAB. 119:143, NWT.
EBI TURAAYEGA
Nitwija kurora ngu kakuba tuba n’enteekereza ey’ehikire obu tuba nituhikwaho ebizibu, nikiija kutukoonyera kwikara tuli beesigwa hali Yahwe n’okwikara twine okusemererwa.
1-2. Kiki eki tusemeriire kukora kurora ngu twagumira ebizibu byaitu kandi twabisingura? (Rora n’ekisisani.)
OLIYO noohikwaho obutali bwinganiza, okuhakanizibwa kuruga omu ka yaawe, rundi noohiiganizibwa habw’okwikiriza kwawe? Nootalibanizibwa oburwaire, rundi ebizibu ebireetwaho kukura omu myaka? Rundi nooganya habw’okukufeerwa omuntu waawe ou orukugonza? Kusisanaho n’abaheereza ba Yahwe abandi boona ab’omuhendo, na iwe noosobora kuba oine obwomeezi obwijwire “kutalibana n’okutuntura kwonka.”—Zab. 90:10.
2 Kusobora kugumira ebizibu ebi turukurabamu kandi tukabisingura, tusemeriire kuba n’enteekereza ey’ehikire obukirukuhika ha mulingo tubiroramu. Kinu nikitwarramu ki? Teekerezaaho kinu: Ebizibu ebi orukurabamu omu bwomeezi nibisobora kulengesanizibwa n’ebintu eby’akabi ebi osobora kutangatangana obu orukuba noovuga motoka. Kusobora kwetantara ekizibu kyona eki oba otangatangaine, nikisobora kukwetaagisa kugenda ha bulyo, rundi ha moso, kukeehyamu sipiidi, rundi kwemerra habw’akacu kake. Baitu kusobora kumanya kiki kyonyini eki osemeriire kukora, osemeriire kubanza kwetegereza kurungi ekizibu eki. Baitu tosobora kukirora kurungi kakuba ebirahuli byawe ebya motoka biba bikwasirwe ebisaabu rundi bikwasirwe ekiho. Omu mulingo nugwo gumu, kusobora kugumiisiriza ebizibu byaitu kandi tukabisingura, tusemeriire kubirora omu mulingo Yahwe abiroramu. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho (1) omulingo omurungi ogu tusemeriire kuroramu ebizibu ebi turukurabamu, (2) omulingo ky’akabi kuba n’enteekereza ey’etahikire obukirukuhika ha bizibu ebi turukurabamu, (3) hamu n’ebintu ebi tusobora kukora kurora ngu twaikara n’enteekereza ey’ehikire obu turukuba tuhikirweho ebizibu.
Tusemeriire kurora ebizibu ebituhikaho omu mulingo oguhikire kusobora kubigumira kandi tukabisingura (Rora akacweka 2)
OMULINGO OGUHIKIRE OGU TUSEMERIIRE KURORAMU EBIZIBU
3. Habwaki tutarukusobora kwetantara ebizibu kasumi kanu?
3 Titurukusobora kwetantara ebizibu omu nsi enu embi. Obu turaaba tukyali abantu abatahikiriire, kandi Sitaani obu araaba nuwe naakyalema ensi enu, itwena nitwija kuhikwaho ebizibu. Ekindi, nkooku empero ey’enteekaniza y’ebintu enu eriyo nirra haihi, nitwija kweyongera kuhikwaho ebizibu, kabibe nibireetwaho obuhangwa rundi abantu abarukukora ebintu ebibi. (Mat. 24:8; 2 Tim. 3:13) Kakuba Yahwe agira eki yakoraho kumaraho ebizibu ebi turukurabamu kasumi kanu, nikisobora kuzooka ngu aliyo naakoonyera Sitaani kwebembera ensi enu. Obu turaaba tukyali omu nsi enu ey’erukwebemberwa Sitaani, nitwija kwikara nituhikwaho ebirengo.—Mug. 9:12.
4. Bizibu ki ebindi ebihika hali Abakristaayo?
4 Haroho ebizibu ebindi ebihika h’Abakristaayo bonka. Emirundi nyingi Yesu akagambira abeegeswa be ngu bakaba nibaija kuhiiganizibwa habw’okwikiriza kwabo. (Mat. 24:9; Yoh. 16:2) Nahabweki, obu tuhikwaho okuhiiganizibwa, tikituhuniiriza. Kaba kokurorraho akarukwoleka ngu tuli bahondezi ba Yesu ab’amananu, kandi kituleetera kucweramu kimu kwikara tuli beesigwa. (1 Bas. 3:3, 4) Kandi obu twikara tuli beesigwa omu nyikara ezigumangaine, nitusobora kukigumya ngu nitukora ekihikire, kandi ngu Yahwe na Yesu nibaija kutuha empeera ey’obwomeezi obutahwaho. Ekindi, twoleka ngu tucwiremu kuramya Yahwe habwokuba nuwe Omulemi ow’arukukirayo oburungi, kandi twoleka ngu Sitaani mubiihi w’ebisuba. Kimu ha bisuba Sitaani ebi abazaaho Ruhanga, nikyo ngu abantu bamuheereza habw’ebintu ebi abaha. Nahabweki, Sitaani kusobora kugumya ensonga ye, aleetera abantu ba Yahwe kuhikwaho ebizibu eby’amaani. (Yob. 1:9-11) Obu tugumira ebizibu ebi habwokuba nitugonza kusemeza Yahwe, tuleetera omutima gwe kusemererwa.—Nfu. 27:11.
5. Kiki eki turukwegera hali Omugambizi 7:13, 14? (Rora n’ebisisani.)
5 Yahwe tali nuwe aleeta ebizibu, baitu abiikiriza kubaho. Yahwe tali mukaali kandi tatulenga obu naatuhikyaho ebintu ebibi. (Yak. 1:13) Baitu kandi, Omukama Suleimaani akahandiika naagamba ngu ‘ebiro byobujune’ guli ‘mulimo gwa Ruhanga ow’amananu.’ (Soma Omugambizi 7:13, 14.) Omukama Suleimaani akaba atarukumanyisa ngu Yahwe nuwe aleetera ebintu ebibi kubaho, baitu akaba naamanyisa ngu abiikiriza kubaho. Suleimaani akatuha obuhabuzi oburungi obusobora kutukoonyera kuba n’enteekereza ey’ehikire obu tuba nituhikwaho ebizibu. Buhabuzi ki? Eky’okubanza, tusemeriire kukyetegereza ngu obu turaaba tukyali omu nsi ya Sitaani, nitwija kuhikwahoga ebiro ebirungi n’ebibi. Obu tuhikwaho ebiro ebirungi, tusemeriire kwoleka okusiima kwaitu habw’oburungi bwa Ruhanga kandi tubirole nk’ekisembo kuruga hali uwe. Ekya kabiri, Suleimaani naatwijukya ngu titusobora kumanya ekiraabaho omu kasumi ak’omumaiso. Nahabweki busaho omulingo gwona ogu tusobora kumanya ekiro obu kiraaba nikiija kubamu ebizibu, rundi ebintu ebirungi. Ebizibu ebi tutarukunihira, bihika hali abahikiriire, n’abatahikiriire.
Tusemeriire kukiikiriza ngu obu turaaba tukyali omu nsi enu eya Sitaani, nitwija kuhikwaho ebintu ebirungi n’ebibi (Rora akacweka 5)
6. Habwaki Yahwe asobora kutuleka tukahikwaho ebirengo? (Abahebburaniya 12:7, 11)
6 Obu turaarora ebizibu ebi turukurabamu omu mulingo oguhikire, nitwija kukirora ngu Yahwe naatwegesa kuteeyesiga itwenka, baitu kwesiga uwe. Yahwe arora buli birengo byona ebi turabamu. Asaalirwa obu arora nitubonabona, kandi atukoonyera. Noobu atuleka kugwa omu ‘kihanga ekyekiituru ekyokufa,’ agumizaamu naatuhabura, naatugumya nkooku arukutugonza, kandi naatuha amaani aga turukwetaaga kugumiisiriza. (Zab. 23:4) Ebizibu nibisobora n’okutukoonyera kumanyirra obuceke bwaitu, kandi hanyuma y’okubumanyirra, Ruhanga naasobora kutukoonyera kusemezaamu. (Soma Abahebburaniya 12:7, 11.) Ekyokurorraho, Yobbu akaba naayetaaga kusemezaamu obukiruhika ha bwebundaazi. Yahwe tali nuwe yaleetiire Yobbu ebizibu, baitu nabwo, akabireka kubaho kandi yabikozesa kumwegesa amasomo amakuru. (Yob. 42:1-6) Nitukigumiza kimu ngu ebirengo byona Yahwe ebi araikiriza kutuhikaho, busaho na kimu ekisobora kutuhikyaho akabi ak’ebiro n’ebiro. Buli murundi tugumiisiriza ebizibu ebi turabamu n’obwesigwa, tumalirra “nitusingurra kimu.”—Bar. 8:35-39.
7. Habwaki noosobora kuba n’okusemererwa obu orukuba noohiiganizibwa habw’okwikiriza kwawe?
7 Nitusobora kuba n’okusemererwa obu turukuba nituhiiganizibwa. Obu oraaba noohiiganizibwa habw’okwikiriza kwawe, otateekereza ngu Yahwe takyakuha emigisa. Kwahukanaho, okuhakanizibwa nkooku, kwoleka ngu noosiimwa omu maiso ga Yahwe. (Mat. 5:10-12) Kusisanaho n’abakwenda, na iwe kakuba oba oine enteekereza ey’ehikire, noosobora kusemererwa noobu orukuba noohiiganizibwa habw’okuba Mukristaayo. (Ebik. 5:40-42) Ekindi, noosobora kukoonyera abantu abatali Bakaiso ba Yahwe kwega amananu ‘n’okukugiza Ruhanga.’ (1 Pet. 2:12) Kusisanaho na Yusufu, Yahwe naasobora kukuha emigisa kandi akakukoonyera obu orukuba nookyaraba omu bizibu hatali hanyuma y’okubiramu.—Kub. 39:3, 23.
8. Kintu ki ekindi ekisobora kutukoonyera kucweramu kimu kwikara tuli beesigwa noobu turukuba nitubonabona?
8 Ebizibu ebi turukurabamu nibiija kuhwaho. Ekyokurorraho kya Yobbu nikitwijukya ngu na itwe ebizibu ebi turukurabamu, nibiija kuhwaho. Amananu gali, “[Yahwe akaha] omugisa empero ya Yobbu eyahanyuma, okukira eyokubanza.” (Yob. 42:12) Omu mulingo nugwo gumu, Yahwe naaraganiza kutuha emigisa omu nsi empyaka omu mulingo ogurukuhuniiriza. Obwomeezi bwaitu kasumi kanu obwijwire ebizibu, bw’akacu kake kakuba obulengesaniza n’obwomeezi obutahwaho obu tulyegondezaamu omu kasumi ak’omumaiso. Mali nitugonza kurora omulingo Yahwe alihikiirizaamu omurago gunu omu nsi empyaka. Nahabweki leka tugumizeemu nitumuheereza n’obwesigwa!—Mat. 24:13.
OMULINGO ENTEEKEREZA ETAHIKIRE ESOBORA KUTUHIKYAHO AKABI
9. Kuba n’enteekereza etahikire obukirukuhika ha bizibu ebi turukurabamu neesobora eta kutuhikyaho akabi?
9 Ka tube nituhikwaho ebizibu bya mulingo ki, tusemeriire kuba n’enteekereza ey’ehikire, kusobora kwetantara kwehikyaho ebizibu ebindi. Ekyokurorraho, kakuba tuba twine enteekereza ey’etahikire, nitusobora kwehurra ngu Yahwe nuwe arukutuleetera ebizibu. Haroho akasumi Yobbu obu yayehuliire ngu Yahwe nuwe akaba naamuleetera ebizibu kandi enteekereza ye ey’etahikire, ekamuleetera kulengaho ‘kwetwara kuba ahikiriire okukira Ruhanga.’ (Yob. 32:2) Na Naume, ha kubanza akajunaana Yahwe habw’ebizibu ebikaba bimuhikireho. (Rus. 1:13, 20, 21) Kakuba Yobbu na Naume baikaire n’enteekereza egi ey’etahikire, bakaba nibaija kusiisa enkoragana yabo na Yahwe. (Nfu. 19:3) Baitu Yahwe akabakoonyera kwongera kuteerekereza enteekereza yabo obukirukuhika ha bizibu ebi bakaba nibarabamu kandi yabaha omugisa habw’okwikara bali beesigwa.
10. Kakuba tuba nituhikwaho ebizibu, nitusobora kutunga enteekereza eya mulingo ki?
10 Noobu twakuba nitukigumya ngu Yahwe tali nuwe arukutuleetera ebizibu, nitusobora kutandika kugurukyagurukya obu araaba naakyatufaaho. Enteekereza egi ey’etahikire, neesobora kutumaramu amaani. (Nfu. 24:10) Omukama Daudi hamu na nabbi Habbakuuki boona bakahikwaho ebizibu kandi obwire obumu baayekaguzaaga Yahwe obu araaba akaba naakyahurra okusaba kwabo. (Zab. 10:1; Hab. 1:2) Baitu nabwo, bataleke kusaba. Yahwe akagumya abasaija abo abeesigwa ngu akaba naija kubakoonyera, kandi na iwe naija kukukoonyera.—Zab. 10:17.
11. Kiki ekisobora kubaho kakuba tuba tutaine enteekereza ehikire obukirukuhika ha birengo?
11 Kakuba tutaba n’enteekereza enungi obukirukuhika ha birengo, nibisobora kutuhuniiriza kandi tukatandika kwehurra ngu bibaire bitasemeriire kutuhikaho. (1 Pet. 4:12) Abeegeswa ba Yesu na bo kikabagumira kukiikiriza ngu Yesu akaba naija kuhikwaho okuhiiganizibwa okw’amaani. (Luk. 18:33, 34) Noobu kiraaba ngu Yesu akaba abagambiire ebintu ebi akaba naija kurabamu, omukwenda Petero akaba naateekereza ngu Ruhanga akaba atasobora kwikiriza Yesu kubonabona omu mulingo ogu. Yesu akaba akimanyire ngu enteekereza nk’egi, ekaba niija kumulemesa kukora Ruhanga ebi agonza, nahabweki, akahana Petero. (Mar. 8:31-33) Na hanyuma y’okufa kwa Yesu, abeegeswa be kikabagumira kwetegereza ensonga habwaki akaba aisirwe. Baitu Yesu akaba naabagonza kandi akagumizaamu naabakoonyera. Obu yabalize na bo hanyuma y’okuhumbuuka, akabakoonyera kutunga enteekereza ey’ehikire obukirukuhika ha kubonabona oku yarabiremu, kuraba omu “[kubasoborra] kurungi ebyahandiikirwe.” (Luk. 24:25-27, 32, 44-48) Obu baayecumiitirizeeho ebintu Yesu akaba abeegeseze, kikabakoonyera kweteekaniriza okuhakanizibwa okukaba kuli haihi kubahikaho. Na itwe tusemeriire kuteekerezaaho Baibuli eki egamba obukirukuhika ha kuhiiganizibwa hamu n’ebirengo nukwo tusangwe tweteekaniize nambere biraatuhikiraho.
12. Kuba n’enteekereza ey’etahikire, nikisobora kutuleetera kwehurra tuta?
12 Kakuba tutaba n’enteekereza enungi ha nyikara yaitu nikisobora kutuleetera kwehurra ngu mbi muno kukira nkooku eri. Yesu akakozesa ekyokurorraho eky’abakozi ab’omu musiri gw’emizaabbibbu kwoleka omulingo ekintu kinu kisobora kubaho. Bamu h’abakozi bakaba beetuntwire habwokuba bakaba nibateekereza ngu omukama w’omusiri abahaire omusaara muke. Baitu akagambira omu h’abakozi abo ati: “Musaija, tinyine ekibi kyona eki nkozere.” (Mat. 20:10-13) Abakozi bakateekereza ngu omukama w’omusiri akaba naabatwaza omu mulingo ogutali gw’obwinganiza. Baitu ago gakaba gatali mananu. Na kasumi kanu, bamu h’Abakaiso ba Yahwe beehurra omu mulingo ogu. Ekyokurorraho, nibasobora kwehurra ngu tikiri ky’obwinganiza habwokuba tibahairwe obujunaanizibwa obu barukuhurra ngu bubasemeriire rundi obu balekaho obujunaanizibwa obumu obu baikaire nibakora. Bintu ki ebi tusobora kukora kuba n’enteekereza enungi omu nyikara ey’egumire?
EBINTU EBI TUSOBORA KUKORA KAKUBA TUHIKWAHO ENYIKARA EY’EGUMIRE
13. Kiki ekisobora kubaho kakuba tuhikwaho enyikara ezigumire?
13 Noosobora kuba omanyire kurungi Baibuli eki egamba obukirukuhika ha kubonabona. Noosobora n’okuba wagambiireho abantu Baibuli eki egamba kubakoonyera kugumira ebirengo. Baitu kakuba ohikwaho ebirengo, nikisobora kukugumira kwikara oine enteekereza ey’ehikire. Ekyokurorraho, noosobora kwehurra ngu Yahwe aliyo naakufubira rundi ngu tarukuhurra esaara zaawe. Bintu ki ebi osobora kukora kwikara oine enteekereza enungi?
14. Kiki eki osobora kusaba obu orukuba noobonabona? (Abafiripi 4:13)
14 Saba Yahwe akukoonyere. Gambira Yahwe okubonabona oku orukurabamu n’omulingo kurukukuleetera kwehurra. Noosobora kumugambira omulingo gwonyini ogu orukugonza akukoonyeremu. Noosobora kumusaba omwoyo gwe ogurukwera, gukuhe amaani hamu n’amagezi ag’orukwetaaga kusobora kugumiisiriza. Baitu nabwo ijuka ngu, Yahwe naasobora kugarukamu esaara zaawe omu mulingo ogu otarukunihira. (Bef. 3:20) Naasobora n’okukozesa bamalaika rundi ab’oruganda na banyaanya itwe kukukoonyera. (Zab. 34:7) Nahabweki, ikiriza obukoonyezi bwa Yahwe omu mulingo gwona ogu araabukuhamu. Aha omwoyo gwe omu bwingi kandi nigusobora kukukoonyera kusingura buli kirengo kyona.—Soma Abafiripi 4:13.
15. Kiki ekisobora kukukoonyera kugumira enyikara ey’egumire? (Rora n’ekisisani.)
15 Ikara oine enteekaniza enungi ey’eby’omwoyo. Kora kyona eki orukusobora kwejumbira omu bintu eby’omwoyo, noobu kiraaba ngu torukusobora kukora ebintu byonyini ebi wakoraga kara. Osemeriire kwijuza ebiteekerezo byawe n’enteekereza eya Ruhanga kukira muno obu orukuba oli omu kasumi ‘ak’obujune.’ (Zab. 119:143) Gumizaamu noosoma Baibuli buli kiro, noogyesomesa butoosa, kandi nooyecumiitirizaaho ebi orukusoma. Kora kyona ekirukusoboka kugenda omu buheereza, omu nsorrokano, n’okuzeejumbiramu. Mara obwire n’ab’oruganda na banyaanya itwe. Weetantale kwesoroora noobu kiraaba ngu obwire obumu noosobora kwehurra ngu noogonza kuba wenka.—Nfu. 18:1.
Kora kyona eki orukusobora kwikara oine enteekaniza enungi ey’eby’omwoyo (Rora akacweka 15)
16. Kugurukyagurukya kwa mulingo ki oku osobora kutunga kakuba ohikwaho ebizibu, kandi noosobora ota kukusingura? (2 Abakolinso 10:4, 5)
16 Kozesa Baibuli kuhinduramu enteekereza yaawe. Obu tuhikwaho enyikara ezigumire, nikisobora kutwetaagisa kusingura “ebintu ebigumire kandi ebihamire muno nk’emihama,” ebirukutwarramu kuhindura omulingo tweroramu, rundi omulingo turoramu Yahwe. (Soma 2 Abakolinso 10:4, 5.) Noosobora kusingura okugurukyagurukya kuraba omu kukozesa ‘okumanya kwa Ruhanga’ okurukusangwa omu Baibuli n’omu bitabu byaitu ebirukusigikirra ha Baibuli. Ekyokurorraho, noogurukyagurukya Yahwe obu araaba naakyakusiima? Obu kiraaba nukwo kiri, weesomeseeho ebintu omukwenda Paulo yarabiremu. Omu buheereza bwe, akahikwaho enyikara ezigumangaine muno. Baitu habwokuba akatunga amaani ag’okuzigumira, kakaba kokurorraho akarukwoleka ngu akaba naasiimwa Yahwe. (2 Kol. 11:23-27) Noogurukyagurukya Yahwe obu araaba yakuganyiire habw’ensobi ezi wakozere kara? Obu kiraaba nukwo kiri, handiika orukarra orw’ebyahandiikirwe ebirukwoleka ngu Yahwe atuganyira ebibi. (Is. 43:25) Hanyuma soma enkarra zinu kandi ozeecumiitirizeeho. (Zab. 119:97) Ekizibu eki orukurabamu, kikuleetiire kugurukyagurukya omurago gwa Yahwe ogw’okulinda abaheereza be abeesigwa? Obu kiraaba nukwo kiri, seruliirizaaho amasomo agarukwoleka ensonga habwaki Ruhanga aikiriza okubonabona, n’omulingo atulinda omu by’omwoyo noobu twakuhikwaho ekirengo kya mulingo ki. (Zab. 91:9-12) Ekindi, somaho ebyokurorraho eby’ab’oruganda na banyaanya itwe abaagumiire ebirengo kandi baasingura.a
17. Kiki eki tusemeriire kukora kakuba habaho enyikara ey’egumire?
17 Oliyo nooyegondeza omu biro ebirungi otaine ekizibu kyona eki orukurabamu? Siima Yahwe kandi okozese kurungi omugisa ogu kuteekerezaaho oburungi bwe. (Mug. 7:14) Baitu obu oraahikwaho enyikara ey’egumangaine, ikara oine enteekereza ey’ehikire, kandi oikale nooyesigira kimu Yahwe. Obu oraakikora, Yahwe naija ‘kukuteeraho ah’okwirukira nukwo osobole kugumiisiriza okwohebwa oku.’ (1 Kol. 10:13) Baitu kakuba enyikara ezigumire zihika h’ab’oruganda na banyaanya itwe? Nitusobora tuta kubakoonyera kuzigumira? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kubazaaho ensonga egi.
EKIZINA 150 Serra Ruhanga Nukwo Ojunwe
a Ekyokurorraho, ekicweka ebyafaayo ekiine omutwe “A Happy Family, Shattered and Rebuilt” ekirukusangwa ha jw.org nikyoleka omulingo Ow’oruganda David Maza hamu n’eka ye, yagumiire enyikara ey’egumire obu yafeeriirwe mutabani we.