ME 25-31, 2026
SINGSING 135 Jehova i Tok: ‘Pikinini, Bihainim Savetingting’
Bihainim Gutpela Tingting na Bai Yu Mekim Ol Disisen i Amamasim Jehova
“Man i soim olsem em i gat gutpela tingting long wanpela samting, gutpela samting bai kamap long em.”—PROV. 16:20.
SKUL YUMI BAI KISIM
Taim yumi bihainim gutpela tingting, dispela i ken helpim yumi long daunim ol hatwok i painim yumi.
1-2. Pasin bilong bihainim gutpela tingting i makim wanem, na olsem wanem dispela pasin i ken helpim yumi?
YU BIN pilim olsem wanpela i no mekim pasin rispek long yu? O wanpela i gat tingting kranki long yu? O wanpela i bin rongim yu? O yu bin bungim wanpela hevi na nau dispela i mekim yu pret nogut tru? Sapos olsem, yu save long hatwok bilong holim stretpela tingting long kain taim olsem. I gutpela tru olsem Baibel i kamapim wanpela pasin i ken helpim yumi long kain taim olsem na long ol narapela taim tu, em pasin bilong bihainim gutpela tingting.
2 Pasin bilong bihainim gutpela tingting i makim olsem yumi skelim gut wanpela situesen na yumi no hariap long mekim disisen long ol samting yumi lukim. Em i helpim yumi long kliagut long wai na dispela samting i kamap o wai na dispela man o meri i mekim kain pasin olsem. Long dispela rot, gutpela tingting i ken helpim yumi long bihainim savetingting na mekim samting i stret. Olsem, em i ken helpim yumi long ‘kontrolim lips bilong yumi’ na save long wanem taim i gutpela long “pasim maus.” (Prov. 10:19; Sng. 4:4) Em inap helpim yumi long bosim belhat bilong yumi na lusim tingting long rong narapela i mekim long yumi. Na tu, em inap helpim yumi long kisim edvais na tok bilong helpim yumi i kam long ol narapela. (Prov. 19:20) Taim yumi bihainim gutpela tingting, yumi amamasim Jehova, na tu, yumi helpim yumi yet na ol narapela em toktok na pasin bilong yumi i mekim sampela samting long ol. Dispela em i tru long ol situesen we yumi inap pilim olsem yumi laik hariap long bekim tok o hariap long soim olsem yumi no amamas long wanpela samting i kamap. Yumi bai skelim 3-pela stori long Baibel we i kamapim klia olsem pasin bilong bihainim gutpela tingting i ken helpim yumi long wok yet long mekim pasin daun, stap isi, na bilip tru long Jehova.
MEKIM PASIN DAUN NA I NO PASIN ANTAP
3. Naman em i husat?
3 Sapos yumi laik bai ol samting yumi mekim i kamap gut, orait yumi mas sakim pasin antap. (1 Pita 5:5) Gutpela tingting i ken helpim yumi long mekim olsem. Hau? Skelim stori bilong Naman. Em i bin stap long Siria, em wanpela kantri long hap not bilong Israel. Naman em man i gat biknem na em i kepten bilong ami bilong Siria. Tasol em i gat wanpela sik nogut tru long skin bilong em.—2 Kin. 5:1.
4. Naman i mekim wanem bilong soim olsem em i gat gutpela tingting?
4 Meri bilong Naman i gat wanpela wokmeri, em wanpela liklik meri Israel, na dispela liklik meri i tokim em olsem i gat wanpela profet long Israel husat inap oraitim sik bilong man bilong em. (2 Kin. 5:2, 3) Naman inap tingting olsem, ‘Wanpela liklik wokmeri nating long kantri bilong ol birua inap tokim mi long wanpela gutpela samting?’ Tasol Naman i soim olsem em i gat gutpela tingting. Em i no mekim pasin antap na sakim ol tok dispela liklik meri i mekim, em i tingim gut ol tok bilong em. Em i kisim tok orait long king bilong Siria long i go long Israel bilong painim rot bilong kamap orait long sik bilong em.—2 Kin. 5:4, 5.
5. Wanem samting i kamap long Naman taim em i kamap long Israel?
5 Naman i go kamap long haus king bilong King Jehoram bilong Israel, na em i ting em bai kamap orait long sik lepra bilong em. Tasol Jehoram i ting olsem king bilong Siria i traim long kirapim pait wantaim em. Taim profet Elisa i harim long dispela samting, em i askim Jehoram long salim Naman i go long em. (2 Kin. 5:6-9) Ol samting i no kamap olsem Naman i bin ting long en. Elisa i no kam ausait long haus bilong em bilong kam lukim Naman o kam toktok long em, nogat. Elisa i salim wanpela man bilong bringim tok i go tokim Naman long samting em i mas mekim bilong kamap orait long sik bilong em.—2 Kin. 5:10.
6. (a) Ating wanem samting i mekim na Naman i no laik putim yau long tok bilong wokman bilong Elisa? (b) Olsem wanem ol wokman bilong Naman i soim olsem ol i bihainim gutpela tingting, na wanem samting i kamap? (2 King 5:13, 14)
6 Pastaim, Naman i no amamas long wokman bilong Elisa na ol tok em i mekim. Naman “i belhat wantaim na lusim dispela hap.” (2 Kin. 5:11, 12) Bilong wanem em i mekim olsem? Ating em i pilim olsem ol i no mekim pasin rispek long em olsem wanpela man i gat bikpela namba insait long ami bilong Siria. Na tu, ating Naman i pilim olsem ol instraksen Elisa i givim long em i soim olsem Elisa i no rispektim ol Siria. Maski em i gat wanem tingting, Naman i redi long givap long dispela wokabaut bilong em long kamap orait na em i laik go bek long ples. Tasol ol wokman bilong em i soim olsem ol i gat gutpela tingting taim ol i askim em strong long tingim gen ol samting profet i tokim em long mekim. Naman i daunim em yet na em i bihainim ol instraksen bilong Elisa. Long dispela rot, em i kamap orait long sik bilong em!—Ritim 2 King 5:13, 14.
7. Yumi inap kisim wanem skul long stori bilong Naman? (Provep 22:4) (Lukim tu ol piksa.)
7 Yumi inap kisim wanem skul long dispela stori? Yumi soim olsem yumi gat gutpela tingting taim yumi skelim gut samting i kamap na yumi no hariap long mekim disisen. Na tu, yumi soim olsem yumi bihainim gutpela tingting taim yumi no larim ol samting yumi pilim long bel i kontrolim yumi. Pasin bilong bihainim gutpela tingting inap kirapim yumi long daunim yumi yet. Taim yumi mekim olsem, yumi soim olsem yumi no gat olgeta save long ol samting i kamap. Yumi inap nidim helpim i kam long ol narapela, na moa yet long Jehova. Naman em i no wanpela man i lotuim Jehova. Maski i olsem, em i bihainim gutpela tingting taim em i daunim em yet na putim yau long ol narapela olsem liklik meri Israel, em wokmeri bilong meri bilong em, ol wokman bilong em, na bikpela samting moa, em i putim yau long mausman bilong Jehova, em Elisa. Naman i daunim pasin antap na em i kisim pasin daun. Olsem na em i mekim gutpela disisen na gutpela samting i kamap long dispela. So paslain long yumi mekim disisen long wanpela samting i kamap, olsem wanpela i givim yumi tok kaunsel bilong Baibel em yumi no wanbel long en o yumi kisim daireksen i kam long oganaisesen na yumi no kliagut long en, i gutpela long stap isi na skelim gut ol tok yumi laik mekim o pasin yumi laik mekim olsem dispela bai soim olsem yumi gat pasin antap o pasin daun.—Ritim Provep 22:4.
Wankain olsem Naman i bin daunim em yet na putim yau long ol narapela, yumi mas putim gut yau taim ol narapela i givim tok kaunsel long yumi, taim ol narapela i kamapim wanpela hevi, o taim daireksen i kam long oganaisesen bilong God (Lukim paragraf 7)
BEKIM TOK ISI NA NO KEN BELHAT
8. Wanem ol samting inap kamap na mekim yumi pilim hatwok long stap isi?
8 Sampela taim ol samting inap kamap na mekim yumi belhat, tasol pasin bilong bihainim gutpela tingting i ken helpim yumi long stap isi. Tru tumas, planti taim em i no isi long mekim olsem, long wanem, yumi inap belhat hariap taim ol man i mekim ol tok o pasin i no stret long yumi. (Efe. 4:26 na lukim stadi nout “Be wrathful” long Study Bible.) Skelim olsem wanem Devit na Abigel i bihainim gutpela tingting taim wanpela hevi i kamap.
9. Nabal i mekim wanem pasin long Devit?
9 Piksaim dispela samting long tingting: Devit na ol man i stap wantaim em, ol i stap olsem ol ranaweman long ples nating bilong Paran. (1 Sml. 25:1) Taim ol i stap long dispela hap, ol i mekim gutpela pasin na ol i lukautim ol wasman bilong ol sipsip na ol animal bilong wanpela maniman em nem bilong em Nabal. (1 Sml. 25:15, 16) Long taim bilong katim gras bilong ol sipsip, Devit i salim sampela man i go long Nabal na ol i tok gude long em na long pasin daun ol i askim em long sampela kaikai. (1 Sml. 25:6-8) Tasol Nabal i no gat pasin bilong tok tenkyu long olgeta samting em Devit na ol man i stap wantaim em i bin mekim bilong helpim em. Em i kros long dispela askim bilong Devit na em i mekim ol hatpela tok long Devit na ol man i stap wantaim em.—1 Sml. 25:10, 11.
10. Olsem wanem Devit na Abigel i soim olsem ol i gat gutpela tingting? (1 Samuel 25:32, 33) (Lukim tu piksa.)
10 Sapos kain samting i bin painim Devit i painim yu, bai yu pilim olsem wanem? Ating yumi kliagut long wai na Devit i belhat nogut tru. Em wanpela man bilong pilim ol samting long bel, na long dispela taim em i belhat nogut tru na em i laik kilim i dai Nabal! (1 Sml. 25:13, 21, 22) Na Devit wantaim ol man i stap wantaim em ol i go bilong mekim olsem taim gutpela meri bilong Nabal, em Abigel, i kam bungim em long rot. Olsem wanem Abigel i soim olsem em i gat gutpela tingting? Abigel i luksave olsem Devit em i gutpela man na maski em i belhat nogut tru na em i laik mekim samting em nau em i tingting long mekim, Abigel i mekim samting em inap mekim bilong helpim Devit long bosim belhat bilong em. Em i bringim sampela presen i kam givim long Devit na long pasin daun em i givim sampela gutpela edvais long Devit. (1 Sml. 25:18, 23-31) Devit i bihainim gutpela tingting na em i putim yau long ol tok em Abigel i mekim, em i luksave olsem ol tok bilong em i wankain olsem tingting bilong Jehova. Em as na Devit i daunim belhat bilong em na stap isi na em i abrusim dispela bikpela hevi tru inap kamap.—Ritim 1 Samuel 25:32, 33.
Taim Devit na Abigel i bihainim gutpela tingting long taim bilong hevi, dispela i pasim hevi long i go bikpela (Lukim paragraf 10)
11. Olsem wanem yumi ken soim olsem yumi gat gutpela tingting taim ol samting i kamap na i sikirapim bel bilong yumi? (Provep 19:11)
11 Yumi inap kisim wanem skul long dispela stori? Pasin bilong bihainim gutpela tingting inap helpim yumi long bekim tok long pasin isi, maski i gat as na yumi inap belhat nogut tru long wanpela samting i kamap. Em inap helpim yumi long skelim gut wanem ol hevi inap kamap long ol tok na pasin bilong yumi. (Ritim Provep 19:11.) Taim Abigel i tokim Devit long tingting bilong Jehova, dispela i helpim em long daunim belhat bilong em. Sapos wanpela samting i kamap na i mekim yu belhat o sikirapim bel bilong yu, yu mas sakim dispela laik bilong i no tingting gut na mekim samting. (Jems 1:19) Beten long Jehova na lusim sampela haptaim long tingim samting i kamap, dispela bai helpim yu long daunim belhat na stap isi.
12. Olsem wanem ol narapela inap helpim yumi long bihainim gutpela tingting na stap isi?
12 Wankain olsem Jehova i bin yusim Abigel long helpim Devit long bihainim gutpela tingting, Jehova inap yusim ol narapela long helpim yumi long bihainim gutpela tingting na skelim wanem ol samting inap kamap long pasin yumi mekim. So paslain long yu bekim tok long wanpela samting i kamap na i sutim bel bilong yu, i gutpela yu toktok wantaim wanpela strongpela Kristen, wanpela husat inap helpim yu long kisim tingting bilong Jehova long dispela samting. (Prov. 12:15; 20:18) Na tu, sapos yu gat rot long helpim wanpela pren bilong yu i stap long kain hevi olsem, orait olsem wanem yu ken bihainim pasin bilong Abigel? Yu inap helpim pren bilong yu long kisim wankain tingting olsem bilong Jehova? Jehova bai blesim hatwok bilong yu long helpim ol narapela long bihainim gutpela tingting na daunim belhat na stap isi.
BILIP LONG JEHOVA NA NO KEN PRET
13. Olsem wanem pasin bilong bihainim gutpela tingting inap helpim yumi long daunim pasin bilong pret?
13 Sampela taim, yumi inap bungim ol hevi we i mekim yumi pret. Pasin bilong bihainim gutpela tingting inap helpim yumi long daunim pret taim yumi tingim olsem ol samting bilong dispela graun i save mekim yumi pret, ol i olsem liklik samting tasol taim yumi skelim wantaim bikpela strong bilong Jehova. (Sng. 27:1) Jehova i ken helpim yumi long wanem wanem ol hevi i painim yumi, dispela i makim tu ol hevi we sampela taim yumi pilim olsem i no gat rot long stretim. Dispela em skul yumi inap kisim long laip bilong profet Jona. Em i laikim tru Jehova, tasol em i pret taim Jehova i givim wanpela asainmen long em we i hatwok long mekim.
14. Wai na Jona i pret long mekim asainmen Jehova i givim long em?
14 Jehova i givim wanpela asainmen long Jona we i hatwok long mekim, em long i go long Ninive na tokaut long kot bilong Jehova bai painim ol manmeri bilong Ninive. (Jna. 1:1, 2) Yu bai pilim olsem wanem sapos yu bin kisim dispela asainmen? Yu mas wokabaut inap longpela hap tru, kirap long Israel na i go inap long dispela taun bilong ol Asiria, em Ninive, na ating yu mas lusim wanpela mun olgeta long mekim dispela wokabaut. Ol Asiria i gat nem long pasin bilong pait na kilim man i dai. Na ol i save kolim Ninive olsem “taun we blut bilong planti man i bin kapsait.” (Nah. 3:1, 7) Jona i no kisim dispela asainmen Jehova i givim long em, nogat. Em i ranawe long dispela asainmen.—Jna. 1:3.
15. Wanem samting i helpim Jona long bilip strong long Jehova? (Jona 2:6-9)
15 Jona i ranawe, tasol Jehova i kirapim em long tingim bikpela strong bilong Em long rot bilong wokim mirakel na seivim laip bilong em long wanpela narapela kain rot. (Jna. 1:15, 17) Jona i kisim wanpela gutpela skul. Em i kirap long luksave olsem i no gat wok long em i pret long go long Ninive, long wanem, Jehova inap lukautim em na bai bagarap i no ken painim em. (Ritim Jona 2:6-9.) Taim Jehova i givim dispela asainmen long em namba tu taim, Jona i orait long mekim. Na em i go long Ninive na wok autim tok bilong em i kamapim gutpela samting.—Jna. 3:5.
16. Olsem wanem gutpela tingting i ken helpim yumi taim wanpela samting i kamap na i mekim yumi pret? (Provep 29:25) (Lukim tu ol piksa.)
16 Yumi inap kisim wanem skul long dispela stori? Yumi no laik bai wanpela samting o pasin bilong pret long man i pasim yumi long lotuim Jehova. (Ritim Provep 29:25.) Pasin bilong bihainim gutpela tingting i helpim Jona long tingim olsem Jehova bai sapotim em na dispela i helpim em long no ken pret long ol hatwok em inap bungim long asainmen bilong em. Olsem tasol, yumi laik daunim pasin bilong pret na tingim hau Jehova i bin helpim yumi na lukautim yumi long bipo. Na tu, yumi ken tingim tingim long bel ol eksampel bilong ol bratasista em ol i bin daunim pasin bilong pret taim ol samting i kamap na i mekim ol i pret, o ol i bin mekim ol asainmen we i gat hatwok bilong en long rot bilong trastim Jehova long helpim ol.a (Hib. 13:6) Yumi ken soim olsem yumi gat gutpela tingting long rot bilong trastim Jehova na helpim ol narapela tu long mekim olsem.
Stori bilong Jona i skulim yumi olsem pasin bilong bihainim gutpela tingting inap helpim yumi long bihainim daireksen i kam long God na mekim gut wanpela asainmen we i hatwok long mekim (Lukim paragraf 16)
KISIM GUTPELA TINGTING NA LUKAUTIM GUT
17. Olsem wanem yumi ken wok yet long bihainim gutpela tingting?
17 Olsem yumi stori pinis, pasin bilong bihainim gutpela tingting i ken helpim yumi long daunim ol hatwok i painim yumi. Olsem wanem yumi ken wok yet long bihainim gutpela tingting? Jehova em i As tru bilong gutpela tingting, na em i save givim gutpela tingting long ol man i lotuim em long rot bilong tok bilong em long Baibel na long rot bilong holi spirit bilong em. (Neh. 9:20; Sng. 32:8) Em i givim yumi ol edvais we yumi ken yusim bilong stiaim wokabaut bilong yumi na ol samting yumi pilim long bel na tingting. (Sng. 119:97-101) Yumi bihainim gutpela tingting taim yumi skelim gut ol tok Baibel i mekim na beten askim Jehova long givim yumi strong, em holi spirit bilong em. Dispela i helpim yumi long kliagut long ol samting i kamap na luksave long wanem stretpela rot bilong daunim wanpela hevi na bai ol tok na ol pasin yumi mekim i kamapim klia tingting bilong Jehova.—Prov. 21:11.
18. Yu tingting strong long mekim wanem?
18 Yumi olgeta i ken wok yet long painim na tingim tru ol gutpela tingting em yumi kisim long Jehova. (Sng. 14:2) Sapos yumi mekim olsem, yumi no inap lusim “rot bilong gutpela tingting.” (Prov. 21:16) Yumi bai tingting strong moa winim olgeta narapela taim bipo long soim olsem yumi gat gutpela tingting long olgeta taim wanpela hevi i kamap long yumi. Long dispela rot, “gutpela samting bai kamap” long olgeta samting yumi mekim.
SINGSING 42 Beten Bilong Wokboi Bilong God
a Olsem, skelim stori bilong Georgiy Porchulyan long atikol siris “Life Stories of Jehovah’s Witnesses” long JW Library® o long jw.org.