6-12 JULLU 2026
KNANANUK 98 Eskritura hotu mai husi Maromak
Bíblia nia prinsípiu—Tanbasá importante?
“Halo serbisu sagradu ho imi-nia kbiit atu hanoin.”—ROM 12:1.
OBJETIVU
Buka-hatene Bíblia nia prinsípiu refere ba saida no oinsá ita bele hetan prinsípiu sira kuandu lee Bíblia.
1-2. (a) Tanbasá ita bele dehan katak Bíblia mak livru neʼebé antigu? (b) Tanbasá Bíblia bele ajuda ita ohin loron?
BÍBLIA mak livru neʼebé antigu. Parte primeiru husi Bíblia hakerek maizumenus tinan 3.500 liubá, no parte ikus hakerek besik tinan 2.000 liubá. Maski nuneʼe, “Maromak nia liafuan” mak moris no iha kbiit boot. (Ebr 4:12; 2 Tim 3:16, 17) Ema rihun ba rihun hatete katak Bíblia ajuda ona sira atu tahan hasoru susar iha sira-nia moris ohin loron.
2 Maibé oinsá mak livru antigu hanesan neʼe bele nafatin ajuda ita iha tempu modernu? Iha razaun rua. Primeiru, Bíblia nia liafuan mai husi “Maromak neʼebé moris”, Kriadór neʼebé matenek liu hotu. (1 Tim 4:10; Rom 16:26, 27) Segundu, Bíblia fó sai lia-loos neʼebé nunka troka. Tan neʼe, Bíblia nia prinsípiu bele ajuda ema iha tempu uluk no mós ohin loron, no aplika ba situasaun naran deʼit.
3. Lisaun neʼe sei hatán ba pergunta saida deʼit?
3 Bíblia nia prinsípiu refere ba saida? Tanbasá neʼe importante mai ita ohin loron? Oinsá mak ita bele hetan prinsípiu sira kuandu lee Bíblia? Lisaun neʼe sei hatán ba pergunta sira-neʼe. Ita mós sei haree oinsá Jesus ajuda ita atu komprende katak prinsípiu sira mak importante.
BÍBLIA NIA PRINSÍPIU REFERE BA SAIDA?
4. Bíblia nia prinsípiu refere ba saida?
4 Bíblia nia prinsípiu refere ba lia-loos báziku neʼebé sai nuʼudar hun ba Maromak nia ukun-fuan sira. Dala ruma, ukun-fuan ida fó sai prinsípiu ida ho klaru. (Mt 22:37) Maski nuneʼe, prinsípiu mak diʼak liu fali ukun-fuan. Ukun-fuan neʼebé espesífiku bele aplika deʼit iha situasaun ka tempu espesífiku. Maibé Bíblia nia prinsípiu fó sai Jeová nia hanoin no sentimentu, no neʼe ajuda ita atu komprende tanbasá Jeová fó sai ukun-fuan ida-idak. La hanesan ho ukun-fuan, prinsípiu sira bele aplika iha situasaun no tempu naran deʼit. (Sal 119:111) Dala ruma ukun-fuan bele troka, maibé prinsípiu vale ba nafatin.—Isa 40:8.
5. Saida mak diferensa entre ukun-fuan no prinsípiu? Fó toʼok ilustrasaun. (Haree mós foto.)
5 Atu komprende didiʼak diferensa entre ukun-fuan no prinsípiu, hanoin toʼok ilustrasaun tuirmai. Inan ida hatete ba oan neʼebé sei kiʼik: “Keta kaer fogaun.” Neʼe mak ukun-fuan ka lei. Maibé prinsípiu ka razaun ba ukun-fuan neʼe mak: Keta kaer buat neʼebé manas, se lae ó sei hetan kanek. Loloos prinsípiu neʼe la aplika deʼit ba fogaun, maibé aplika mós ba estrika, fornu, ka buat naran deʼit neʼebé manas no bele halo ita kanek. Prinsípiu neʼe laʼós aplika deʼit iha uma-laran maibé aplika iha fatin hotu. Klaru katak kuandu oan neʼe sai boot, nia sei uza fogaun. Maibé, nia presiza kuidadu nafatin atu la hetan kanek. Entaun, ukun-fuan bele troka, maibé prinsípiu husi ukun-fuan neʼe vale nafatin.
Ukun-fuan bele troka, maibé prinsípiu vale ba nafatin (Haree parágrafu 5)
TANBASÁ BÍBLIA NIA PRINSÍPIU MAK IMPORTANTE?
6. (a) Saida deʼit mak Jeová fó mai ita liuhusi Bíblia? (b) Oinsá ita hatene katak Jeová tau fiar mai ita?
6 Tanba domin, Jeová fó ukun-fuan neʼebé espesífiku atu ita bele sees husi perigu. (Tgo 2:11) Nia mós ajuda ita komprende prinsípiu sira ka ninia hanoin kona-ba tanbasá nia fó ukun-fuan ruma. Liuhusi Bíblia, nia fó prinsípiu oioin atu ajuda ita halo desizaun diʼak maski la iha ukun-fuan espesífiku. Hodi fó prinsípiu sira-neʼe, Jeová hatudu katak nia tau fiar mai ita, no nia fó ita liberdade atu halo desizaun neʼebé bele fó prova katak ita hadomi nia no hakarak halo tuir nia.—Gal 5:13.
7. Fó toʼok ezemplu oinsá Bíblia nia prinsípiu bele ajuda ita. (Haree mós dezeñu.)
7 Atu komprende oinsá Bíblia nia prinsípiu bele ajuda ita, hanoin toʼok ezemplu tuirmai. Iha rai balu, governu tau sinál oioin iha estrada ba ema neʼebé lori transporte. Sinál balu fó sai ukun-fuan kona-ba velosidade máximu ka fatin neʼebé labele para. Ema neʼebé kontra sinál sira-neʼe tenke selu multa. Maibé, iha mós sinál seluk tan neʼebé fó deʼit avizu kona-ba perigu, hanesan kurva ka animál korta. Sinál sira-neʼe bele ajuda kondutór atu tetu didiʼak hodi halai ho kuidadu no matan-moris ba perigu sira. Porezemplu, bainhira udan, kondutór neʼebé diʼak sei halai neineik kuandu haree sinál sira-neʼe. Nuneʼe mós ho ema Kristaun, sira halo tuir ukun-fuan espesífiku husi Bíblia, no sira mós hasees an husi hanoin ka hahalok naran deʼit neʼebé ikusmai bele halo sira kontra Maromak nia ukun-fuan. Atu halo nuneʼe, sira rasik presiza uza sira-nia kbiit atu tetu didiʼak.
Sinál oioin iha estrada fó avizu kona-ba perigu. Bíblia nia prinsípiu bele ajuda ita iha ita-nia dalan moris nian (Haree parágrafu 7)
8. Benefísiu saida mak ita hetan kuandu buka Bíblia nia prinsípiu? (Roma 12:1, 2)
8 Ita mós bele hetan benefísiu seluk tan kuandu ita buka Bíblia nia prinsípiu no moris tuir ida-neʼe. Porezemplu, ita bele hetan treinu atu komprende Jeová nia hanoin iha situasaun oioin. Bainhira lee istória sira iha Bíblia, ita aprende atu buka lisaun neʼebé bele ajuda ita. Ita husu ita-nia an tanbasá Jeová inklui istória sira-neʼe iha Bíblia laran no oinsá mak ita bele hetan benefísiu. Hodi halo nuneʼe, ita aprende atu uza ita-nia “kbiit atu hanoin”. No ita sei “hatene loloos kona-ba Maromak nia hakarak neʼebé diʼak no perfeitu no halo Maromak kontente”.—Lee Roma 12:1, 2.a
9. Benefísiu saida tan mak ita hetan kuandu ita moris tuir Bíblia nia prinsípiu? (Ebreu 5:13, 14)
9 Hodi aprende atu moris tuir Bíblia nia prinsípiu bele ajuda ita atu sai ema Kristaun neʼebé maduru. Kuandu ita moris tuir Bíblia nia prinsípiu sira, ita-nia relasaun ho Jeová sei sai metin liután. (Lee Ebreu 5:13, 14.) Labarik kiʼik presiza ukun-fuan ka lei barak atu bele hatene buat neʼebé nia presiza halo iha situasaun ida-idak. Karik nia halo tuir ukun-fuan sira tan deʼit taʼuk hetan kastigu. Maibé Jeová haree ita nuʼudar ema boot, laʼós nuʼudar labarik. Jeová fiar katak ita sei halo desizaun neʼebé tuir ninia hakarak, no nia sei kontente tebes se ita halo nuneʼe.—Sal 147:11; Prov 23:15, 26; 27:11.
OINSÁ MAK ITA BELE HETAN BÍBLIA NIA PRINSÍPIU SIRA?
10. Oinsá mak ita bele hetan Bíblia nia prinsípiu sira?
10 Bainhira ita buka lisaun sira husi Bíblia, ita bele hetan prinsípiu neʼebé ajuda ita komprende Jeová nia hanoin no sentimentu kona-ba situasaun oioin. Ita mós bele hetan prinsípiu neʼebé sai nuʼudar razaun tanbasá Jeová fó ukun-fuan balu. Kuandu ita komprende razaun sira-neʼe, ita sei koñese liután Jeová. Maibé atu bele komprende Jeová nia hanoin, ita tenke halo orasaun hodi husu ninia ajuda no ita tenke aumenta ita-nia kbiit atu hanoin. (Prov 2:10-12) Ita bele husu ita-nia an: ‘Tanbasá Maromak fó ukun-fuan neʼe? Se Jeová la simu hahalok neʼe, nia sei sente oinsá ho hahalok seluk neʼebé atu hanesan maibé la temi iha ukun-fuan? Lisaun saida mak haʼu aprende husi Bíblia nia istória neʼe, no oinsá haʼu bele aplika iha haʼu-nia moris?’ Bainhira ita hatene razaun tanbasá Jeová fó ukun-fuan sira no aprende lisaun husi Bíblia nia istória, ita bele halo desizaun neʼebé tuir Jeová nia hakarak.
11. Oinsá mak Jesus hanorin ita atu hetan Bíblia nia prinsípiu sira? (Haree mós dezeñu.)
11 Liuhusi Jesus nia Diskursu iha Foho, nia hatudu mai ita oinsá atu hetan Bíblia nia prinsípiu sira. Mai ita haree ezemplu tolu. Iha ezemplu ida-idak, Jesus temi uluk ukun-fuan. Tuirmai, nia esplika Jeová nia hanoin no prinsípiu neʼebé book Jeová atu fó sai ukun-fuan neʼe. Hodi hanoin kleʼan kona-ba Jesus nia hanorin, ita sei komprende oinsá lisaun sira-neʼe bele ajuda ita halo desizaun matenek iha ita-nia moris.
Jesus hanorin oinsá ita bele hetan prinsípiu husi Maromak nia ukun-fuan (Haree parágrafu 11)
12. Prinsípiu husi ukun-fuan neʼebé temi iha Mateus 5:21, 22 mak saida? (Haree mós foto.)
12 Lee Mateus 5:21, 22. “Imi labele oho ema.” Saida mak prinsípiu husi ukun-fuan neʼe? Jeová lakohi ita atu odi ema seluk, maski neʼe mak liuhusi hahalok, liafuan, ka hanoin. Jesus esplika katak maski ema ida la oho ninia maluk, nia bele nafatin halo Jeová la kontente se nia odi ninia maluk. Se ema ida “kontinua hirus ba ninia maun-alin” ka tarata nia ho liafuan kroʼat, ema neʼe tenke “hatán” ba ninia hahalok neʼe. Tuir loloos, neʼe mak atitude no hahalok neʼebé bele book ema atu oho ema seluk.—1 João 3:15.
13. Oinsá mak ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:21, 22 iha ita-nia moris? (Haree mós foto.)
13 Oinsá mak ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:21, 22? Ita labele kontinua hirus ba ema neʼebé trata aat ita. (Lev 19:18; Job 36:13) Tanbasá? Tanba neʼe bele book ita atu haburas sentimentu odi toʼo ikusmai koʼalia ka hatudu hahalok neʼebé hakanek ema seluk. (Prov 10:12) Neʼe inklui gosip no koʼalia bosok hodi hafoʼer ema nia naran. (Prov 20:19; 25:23) Iha tempu uluk, la iha telefone, internét, no média sosiál, maibé Jesus fó prinsípiu neʼebé sai nuʼudar avizu ba ema Kristaun atu hasees an husi perigu bainhira uza ekipamentu modernu sira-neʼe. Klaru katak ita nunka hanoin atu oho ema, maibé ita mós presiza kontrola an atu la koʼalia ka hakerek liafuan ruma neʼebé hakanek ema seluk.
(Haree parágrafu 12-13)
14. Saida mak prinsípiu husi ukun-fuan iha Mateus 5:27, 28? (Haree mós foto.)
14 Lee Mateus 5:27, 28. “Imi labele halo sala seksuál ho ema neʼebé laʼós imi-nia kaben.” Saida mak prinsípiu husi ukun-fuan neʼe? Jesus esplika katak se laʼen ida hateke beibeik ba feto seluk hodi haburas hakarak atu halo relasaun seksuál ho feto neʼe, mane neʼe halo ona sala. Entaun, Jeová laʼós deʼit odi sala seksuál, maibé nia mós odi hanoin neʼebé bele book ema atu halo sala seksuál. Tan neʼe, kuandu hanoin hanesan neʼe mosu, ita tenke halakon kedas maski dala ruma la fasil. (Mt 5:29, 30) Prinsípiu neʼe mós aplika ba ema Kristaun neʼebé la iha pár.
15. Oinsá mak ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:27, 28 iha ita-nia moris? (Haree mós foto.)
15 Oinsá mak ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:27, 28? Ita tenke hasees an husi hanoin neʼebé la morál. (2 Sam 11:2-4; Job 31:1-3) Tan neʼe, ita presiza hasees an husi pornografia. Ita lakohi hanoin katak la sala atu haree buat neʼebé la morál, naran katak la halo. Ita la buka razaun hanesan ema iha mundu neʼebé hanoin katak pornografia balu mak ladún aat no la lori perigu. Iha Jesus nia tempu, la iha sasán eletróniku, filme, ka foto. Maski nuneʼe, Jesus fó prinsípiu neʼebé ajuda ita komprende Jeová nia sentimentu kona-ba buat neʼebé fó sai iha tempu modernu. Ita komprende katak Jeová la kontente duni se ita haruka no simu foto ka vídeo, ka mensajen neʼebé la morál, ka halo hahalok neʼebé la morál liuhusi telefone ka internét. Prinsípiu neʼe ajuda kaben-naʼin sira atu nafatin laran-metin ba sira-nia pár. (Mal 2:15) Neʼe mós ajuda ita hotu maski kaben ka la kaben atu hasees an husi buat naran deʼit neʼebé bele book ita atu halo hahalok la morál.—Prov 5:3-14.
(Haree parágrafu 14-15)
16. Saida mak prinsípiu husi ukun-fuan iha Mateus 5:43, 44? (Haree mós foto.)
16 Lee Mateus 5:43, 44. “Imi tenke hadomi imi-nia maluk.” Saida mak prinsípiu husi ukun-fuan neʼe? Jeová hakarak ita atu haree ema hotu nuʼudar ita-nia maluk no hatudu domin ba sira. Ema Judeu iha Jesus nia tempu aplika sala matadalan neʼe hodi hanoin katak sira presiza hadomi maluk Judeu deʼit laʼós ema husi nasaun seluk. Maibé Jesus hatene katak neʼe laʼós buat neʼebé Jeová hakarak. Aman Jeová hakarak ita atu haree ema hotu nuʼudar ita-nia maluk, la depende ba rasa ka nasaun.—Mt 5:45-48.
17. Oinsá mak ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:43, 44 iha ita-nia moris? (Haree mós foto.)
17 Oinsá mak ita bele aplika prinsípiu husi Mateus 5:43, 44? Domin ba ema seluk sei book ita atu la envolve iha funu no konflitu iha mundu neʼe. (Isa 2:4; Miq 4:3) Ita mós sei trata ema seluk ho laran-diʼak maski ema neʼe mai husi rasa, nasaun, ka relijiaun la hanesan. (Após 10:34, 35) Prinsípiu neʼe mós ajuda ita atu fó perdua ba ema neʼebé hakanek ita-nia laran ka trata aat ema neʼebé ita hadomi.—Mt 18:21, 22; Mc 11:25; Lc 17:3, 4.
(Haree parágrafu 16-17)
KONTINUA MORIS TUIR PRINSÍPIU HUSI BÍBLIA
18. (a) Ita presiza deside metin atu halo saida? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende kona-ba saida?
18 Ita agradese tanba Jeová haree ita nuʼudar ema boot laʼós labarik! Nia hakarak ita aplika Bíblia nia prinsípiu sira neʼebé sei ajuda ita atu halo desizaun neʼebé diʼak. (1 Kor 14:20) Nuʼudar ita halo desizaun oioin, mai ita deside metin atu ‘kontinua buka-hatene saida mak Jeová hakarak ita atu halo’. (Éf 5:17) Ita hakarak halo desizaun diʼak tanba hadomi Jeová no hakarak halo nia kontente, laʼós tanba taʼuk hetan kastigu. Maibé, iha buat furak ida tan neʼebé bele ajuda ita atu halo desizaun neʼebé lori kontente ba Jeová. Neʼe mak ita-nia konxiénsia. Iha lisaun tuirmai, ita sei aprende kona-ba neʼe.
KNANANUK 95 Lia-loos sai naroman liután
a Iha situasaun barak iha ita-nia moris, Jeová la fó lei espesífiku. Tan neʼe, ita presiza komprende oinsá mak Bíblia nia prinsípiu sira liga malu no liga ho desizaun neʼebé ita sei halo. Jeová fó ita kbiit atu tetu didiʼak no hanoin kleʼan. Ita uza ida-neʼe atu halo desizaun neʼebé bele lori kontente ba Jeová no simu bensaun. Antes Jesus mai mundu, ema Judeu tenke moris tuir ukun-fuan no tradisaun barak, maibé kuandu sai tiha ema Kristaun, sira presiza halo mudansa boot atu halaʼo adorasaun neʼebé Maromak simu.