6-12 JUILLET 2026
BIA 98 Mbeti so alondo na Nzapa
Ngbanga ti nyen la a yeke kota ye ti hinga amama-ndia ti Bible?
‘Ala mû terê ti ala ti sara kua na Nzapa, ala sara ni na hingango ndo ti ala.’—AROM. 12:1.
KOTA TËNË TI ARTICLE NI
Article so ayeke aidé e ti hinga amama-ndia ti Bible nga tongana nyen la e peut ti wara ni na ngoi so e yeke diko Bible.
1-2. (a) Ngbanga ti nyen la e peut ti tene so Bible ayeke mbeni ngbene mbeti? (b) Ngbanga ti nyen la Bible angbâ na ngangu juska laso?
BIBLE ayeke mbeni ngbene mbeti. A komanse ti sû ni a sara ngu 3500 awe nga a hunzi ti sû ni a sara ngu 2000 tongaso awe. Me “tënë ti Nzapa” so ayeke na yâ ni ayeke na fini nga angbâ na ngangu laso (aHéb. 4:12; 2 Tim. 3:16, 17). Azo kutu mingi laso ayeke sara ye alingbi na awango ti Bible na a-aidé ala ti mû anzoni desizion nga ti duti na ngia.
2 Me tongana nyen la ngbene mbeti so apeut ti aidé azo juska laso? Akota raison ni ayeke use. Kozo ni, atënë so ayeke na yâ ti Bible alondo na “Nzapa so ayeke na fini” so acréé aye kue (1 Tim. 4:10; aRom. 16:26, 27). Use ni, atâ tënë so ayeke na yâ ti Bible alondo na Nzapa so ayeke changé lâ oko ape atâa ngoi ahon. Ndani la awango ni ayeke aidé azo laso gï tongana ti so a-aidé azo ândö ti hon ndö ti akpale ti ala.
3. Ahunda wa la e yeke kiri tënë na ni na yâ ti article so?
3 Amama-ndia ti Bible ayeke nyen? Ngbanga ti nyen la a yeke kota ye mingi na e laso? Na ngoi so e yeke diko Bible, e yeke hinga amama-ndia ti Bible tongana nyen? Article so ayeke kiri tënë na ahunda so. A yeke fa nga na e tongana nyen la afango ye ti Jésus a-aidé azo ti mä yâ ti amama-ndia ti Bible.
AMAMA-NDIA TI BIBLE AYEKE NYEN?
4. Amama-ndia ti Bible ayeke nyen?
4 Amama-ndia ti Bible ayeke akota tâ tënë so ayeke na gunda ti andia ti Nzapa. Na ambeni ngoi, a peut ti bâ mbeni mama-ndia polele na lege ti mbeni ndia (Mat. 22:37). Me amama-ndia ayeke kota ahon andia. A peut ti lu mbeni ndia ndali ti mbeni ngoi wala ndali ti mbeni ye so asi. Me amama-ndia afa bango ndo ti Jéhovah so apeut ti sara kua na ni na yâ ti aye mingi. A peut ti tene so mbeni mama-ndia ayeke raison so ndali ni a sigi na mbeni ndia. Mbeni nzoni raison ayeke dä so ndali ni Jéhovah alu andia kue. Me amama-ndia so ayeke na gunda ni a peut ti sara kua na ni na yâ ti aye nde nde nga na angoi nde nde (Ps. 119:111). Andia apeut ti changé me amama-ndia ayeke changé ape.—És. 40:8.
5. Tapande wa la e peut ti mû ti fa kangbi so ayeke na popo ti mbeni ndia nga na mbeni mama-ndia? (Bâ nga afoto.)
5 Ti aidé e ti comprendre kangbi so ayeke na popo ti mbeni ndia na mbeni mama-ndia, gbu li na ndö ti tapande so. Mbeni mama apeut ti tene na kete molenge ti lo: ‘Ndu foyer so ape.’ So ayeke mbeni commandement wala mbeni ndia la. Me mama-ndia wala tënë so ayeke na peko ti ndia so ayeke so: Ndu pëpe mbeni ye so ayeke wâ, tongana mo ndu ni ayeke sara sioni na mo. Mama-ndia so abâ gï foyer ape, a bâ nga mbeni fer so wâ ayeke na yâ ni wala mbeni wâ so mbeni zo aleke ti tomba dë na terê ti lo wala ye kue so ayeke wâ so apeut ti sara sioni na zo. Zo adoit ti sara ye alingbi na mama-ndia so gï na yanga-da ape me na ndo kue so lo gue dä. Na ngoi so molenge ni akono, peut-être lo yeke tö ye na foyer me lo yeke ngbâ ti sara hange mingi ti ndu ni kirikiri ape si a sara sioni na lo. Tongaso, ndia ni apeut ti changé, me mama-ndia ni ayeke changé ape.
Mbeni ndia apeut ti changé me mama-ndia so ayeke na pekoni ayeke changé ape (Bâ paragraphe 5)
NDANI SO AMAMA-NDIA TI BIBLE AYEKE KOTA YE
6. (a) Nyen la Jéhovah azia na yâ ti Bible ndali ti e? (b) Tongana nyen la Jéhovah ane e?
6 So Jéhovah aye e mingi, lo mû na e andia ti sara ye alingbi na ni si kpale asi na e ape (Jacq. 2:11). Na ndö ni, lo aidé e ti mä yâ ti amama-ndia wala atënë so ayeke na peko ti andia so. Lo zia na yâ ti Bible atënë ti ndara so apeut ti fa lege na ambage nde nde ti fini ti e même tongana mbeni mbilimbili ndia ayeke dä ape. Amama-ndia so a-aidé e ti mû anzoni desizion nga ti sara ye so ayeke na lege ni. So Jéhovah amû na e amama-ndia so, lo ne e nga lo mû na e liberté ti mû adesizion so afa so e ye lo nga e ye ti sara ye so lo hunda na e.—aGal. 5:13.
7. Tapande wa la e peut ti mû ti fa so amama-ndia ti Bible ayeke kota ye? (Bâ nga foto.)
7 Ti hinga tongana nyen la amama-ndia ti Bible apeut ti aidé e, e peut ti mû tapande ti apanneau so a zia na terê ti lege ndali ti azo ti kpengo na oto. Mingi ti apanneau so ayeke fa na achauffeur ye so ala doit ti sara ye alingbi na ni tongaso si ala payé amende ape. Apanneau ni apeut ti fa loro so ala doit ti kpe alingbi na ni wala ndo so ala doit ti luti dä. Me ambeni panneau ni ayeke fa na zo so ayeke kpe na oto akpale so lo peut ti kpe ni. Na tapande, a peut ti fa na lo so lege ni ayeke gue ti ga kete wala anyama apeut ti fâ lege. Me mbeni nzoni chauffeur ayeke sara ye na hange mingi tongana lo bâ apanneau so tongaso si lo wara kpale ape. Na tapande, tongana ngu ayeke pika lo yeke kpe loro alingbi na ni. Legeoko nga mbeni Chrétien ayeke kpe aye kue so Bible atene polele atene ayeke sioni, me lo yeke kpe nga asarango ye wala apensé so apeut ti gue na lo ti sara ye so Jéhovah ake. Ye so ahunda na lo ti bâ yâ ti aye nzoni.
Apanneau mingi ayeke fa na zo ti kpengo na oto ti sara hange si lo wara kpale ape. Amama-ndia ti Bible apeut nga ti aidé e tongaso (Bâ paragraphe 7)
8. Ti gue oko na aRomain 12:1, 2, tongana e gi amama-ndia na yâ ti Bible apeut ti fa na e ti sara nyen?
8 Tongana e gi amama-ndia na yâ ti Bible nga e sara ye alingbi na ni, a yeke aidé e na yâ ti akota ye mingi. Na tapande, a yeke fa na e ti hinga pensé ti Jéhovah na ndö ti aye nde nde. Na ngoi so e yeke diko Bible, e yeke gi aye ti manda. E peut ti hunda terê ti e, ngbanga ti nyen la Jéhovah azia aye ti manda so na yâ ti Bible? Nga tongana nyen la e yeke bâ nzoni dä? Tongana e sara tongaso, e yeke manda ti sara kua na “hingango ndo” ti e ti sara na Jéhovah. E yeke fa so e wani e hinga “ye so bê ti Nzapa aye, so ayeke nzoni, so anzere nga so ayeke mbilimbili-kue.”—Diko aRomain 12:1, 2.a
9. Mbeni ye ti nzoni nde wa la e yeke wara tongana e sara ye alingbi na amama-ndia ti Bible? (aHébreu 5:13, 14).
9 Ti sara ye alingbi na amama-ndia ti Bible ayeke aidé e ti ga aChrétien so akpengba. Tongana e sara ye alingbi na amama-ndia ti Bible, songo ti e na Jéhovah ayeke kpengba mingi. (Diko aHébreu 5:13, 14.) Ababâ na amama apeut ti lu gbâ ti andia na amolenge ti ala tongaso si ala sara ye so ayeke na lege ni na yâ ti aye nde nde. Amolenge apeut ti sara ye alingbi na andia so gï ti tene a punir ala ape. Me Jéhovah ayeke sara ye na e tongana akete molenge ape, lo yeke sara ye na e tongana akota zo. Lo yeke na confiance so e yeke mû adesizion so ague oko na ye so bê ti lo aye nga tongana e sara ni ayeke zia kota ngia na bê ti lo.—Ps. 147:11; aProv. 23:15, 26; 27:11.
TONGANA NYEN LA E PEUT TI HINGA AMAMA-NDIA TI BIBLE?
10. Tongana nyen la e peut ti hinga amama-ndia ti Bible?
10 Na ngoi so e yeke diko Bible, a yeke nzoni ti gi aye ti manda so ayeke aidé e ti comprendre pensé ti Jéhovah na ndö ti aye. E peut nga ti gbu li na ndö ti araison so ndali ni Jéhovah amû na e andia. Tongana e comprendre araison so nzoni, e yeke comprendre nga Jéhovah nzoni. Me ti tene e comprendre apensé ti Nzapa, a lingbi e sambela lo ti aidé e ti maï ngangu ti gbungo li ti e (aProv. 2:10-12). E peut ti hunda terê ti e, e tene: ‘Ngbanga ti nyen la Nzapa amû ndia so?’ Tongana Jéhovah ayeda na sarango ye tongaso ape, lo pensé nyen na ndö ti mara ti sarango ye tongaso? Nyen la mbaï ti Bible so afa na mbi? Tongana nyen la mbi peut ti sara ye alingbi na ni? Tongana e hinga ndani so Jéhovah amû mbeni ndia nga na aye ti manda so ayeke na yâ ti ambaï ti Bible, e peut ti mû anzoni desizion so azia ngia na bê ti lo.
11. Na lege wa la Jésus afa na e ti hinga amama-ndia ti Bible na yâ ti Fango tënë ti lo na ndö ti hoto? (Bâ nga foto.)
11 Na yâ ti Fango tënë ti Jésus na ndö ti hoto, lo fa na e tongana nyen la e peut ti hinga amama-ndia ti Bible. Zia e bâ ambeni tapande ni ota. Na yâ ti tapande ni oko na oko, Jésus afa kozoni kue ndia ni. Na pekoni, lo fa mama-ndia so ayeke na peko ti ndia ni. Tongana e gbu li na ndö ti aye so Jésus afa, e yeke bâ tongana nyen la e peut ti sara ye alingbi na amama-ndia so laso. Nga e yeke bâ tongana nyen la aye ti manda so ayeke na yâ ni ayeke aidé e ti mû anzoni desizion.
Na yâ ti Fango tënë ti Jésus na ndö ti hoto, lo fa na e tongana nyen ti hinga amama-ndia so ayeke na peko ti andia so ayeke na yâ ti Bible (Bâ paragraphe 11)
12. Mama-ndia wa la ayeke na peko ti ndia so ayeke na Matthieu 5:21, 22? (Bâ nga foto.)
12 Diko Matthieu 5:21, 22. “Mo fâ zo pëpe.” Mama-ndia wa la ayeke na peko ti ndia so? Jéhovah aye pëpe si e ke azo na yâ ti sarango ye ti e na yâ ti atënë so e tene wala même na yâ ti apensé ti e. Jésus afa so même tongana mbeni zo afâ zo ape, me lo ke ita ti lo andâ lo doro ndia so awe. Tongana mbeni zo “angbâ ti sara ngonzo na terê ti ita ti lo” wala lo tene asioni tënë na lo, lo yeke na “tënë ti kiri na ni”. Ti vrai ni, a yeke asarango ye so ayeke gue na zo ti fâ zo.—1 Jean 3:15.
13. Tongana nyen la e peut ti sara ye alingbi na mama-ndia so ayeke na Matthieu 5:21, 22? (Bâ nga foto.)
13 Tongana nyen la e peut ti sara ye alingbi na mama-ndia so ayeke na Matthieu 5:21, 22 laso? A yeke nzoni e bata zo na bê ape (Lév. 19:18; Job 36:13). Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so e peut ti komanse ti ke zo ni na apeut ti sara si e tene asioni tënë na lo wala e sara aye so afa so e ke lo (aProv. 10:12). Asioni tënë ni apeut ti duti kpere-kpere wala pango ndo so apeut ti buba iri ti zo (aProv. 20:19; 25:23). Tongaso, même kozo si aye tongana aréseau sociaux wala Internet asigi, Jésus afa mbeni mama-ndia so ayeke aidé aChrétien so akpengba ti sara hange na ngoi so ala yeke sara kua na aye ni so laso. Legeoko tongana ti so e yeke fâ zo ape, e ye pëpe ti tene mbeni tënë so ayeke bi nengo ti mbeni zo na sese.
(Bâ paragraphe 12-13)
14. Mama-ndia wa la ayeke na peko ti ndia so ayeke na Matthieu 5:27, 28? (Bâ nga foto.)
14 Diko Matthieu 5:27, 28. “Mo gi wali wala koli nde pëpe.” Mama-ndia wa la ayeke na peko ti ndia so? Jéhovah ake lango-sioni, lo ke nga apensé kue so apeut ti gue na mbeni zo ti tï na yâ ti lango-sioni. Jésus afa so tongana mbeni koli so asara mariage awe angbâ ti bâ mbeni wali (nde na wali ti lo) na lo sara nzara ti wali ni, andâ lo sara siokpari awe. Tongaso, mbeni zo adoit ti sara ye hio ti ke asioni pensé so lo yeke na ni même tongana a hunda ti tene lo sara ngangu si lo ke ni (Mat. 5:29, 30). Mama-ndia so abâ nga aChrétien so ayeke akumbamba.
15. Tongana nyen la e peut ti sara ye alingbi na mama-ndia so ayeke na Matthieu 5:27, 28? (Bâ nga foto.)
15 Tongana nyen la e peut ti sara ye alingbi na mama-ndia so ayeke na Matthieu 5:27, 28 laso? A yeke nzoni e pensé na lango-sioni ape (2 Sam. 11:2-4; Job 31:1-3). A yeke polele so mbeni Chrétien so akpengba ayeke kpe alege nde nde kue ti bango porno. Lo yeke tene pëpe so lo yeke bâ gï ni me lo sara sioni ape. Lo yeke sara ye pëpe tongana azo ti dunia so abâ so ambeni mara ti porno ayeke dä so asara sioni na zo ape. Na ngoi ti Jésus lani, aye tongana téléphone, tablette wala ordinateur, afilm wala afoto ayeke dä ape. Me atâa so kue, Jésus amû na e mbeni mama-ndia so afa na e apensé ti Jéhovah na ndö ti asioni foto nga na avidéo so azo ayeke posté ni. Mama-ndia so a-aidé e ti comprendre so, ti tokua asioni foto nga na avidéo na azo, ti sara lisoro na ala na ndö ti lango-sioni nga ti tokua amessage na ala so andu lango-sioni ayeke zia vundu na bê ti Jéhovah mingi. Mama-ndia so ayeke aidé mbeni zo so asara mariage awe ti ngbâ be-ta-zo na koli wala wali ti lo (Mal. 2:15). Na a aidé nga e kue atâa e sara mariage awe wala e yeke akumbamba ti kpe aye so apeut ti gue na e ti sara lango-sioni.—aProv. 5:3-14.
(Bâ paragraphe 14-15)
16. Mama-ndia wa la ayeke na peko ti ndia so ayeke na Matthieu 5:43, 44? (Bâ nga foto.)
16 Diko Matthieu 5:43, 44. “Mo doit ti ndoye mba ti mo.” Mama-ndia wa la ayeke na peko ti ndia so? Jéhovah aye ti tene e bâ azo kue tongana amba ti e na e ye ala. Mawa ni ayeke so aJuif ti ngoi ti Jésus apensé so ala doit ti ndoye gï amba ti ala aJuif na ala ke awato ti ala. Me Jésus ahinga so a yeke pensé ti Jéhovah na ndö ti ndia so la ape. Lo hinga so Babâ ti lo ti yayu so andoye azo aye ti tene e bâ azo kue tongana amba ti e atâa couleur ti ala ayeke tongana nyen wala mara ti ala ayeke so wa.—Mat. 5:45-48.
17. Nzoni ti nyen la e yeke wara tongana e sara ye alingbi na mama-ndia so ayeke na Matthieu 5: 43, 44? (Bâ nga foto.)
17 Tongana nyen la e peut ti sara ye alingbi na mama-ndia so ayeke na Matthieu 5:43, 44 laso? Ndoye ti amba ti e ayeke pusu e ti mû mbage ti mbeni zo na yâ ti bira ape wala ti tiri bira ape (És. 2:4; Mi. 4:3). A yeke aidé e ti sara ye na nzoni bê na azo so kodro ti ala, ngobo ti sarango ye ti ala nga bungbi ti vorongo nzapa ti ala ayeke nde na ti e (Kus. 10:34, 35). A yeke aidé nga e ti pardonné azo so asara sioni na e wala na azo so e ye ala.—Mat. 18:21, 22; Marc 11:25; Luc 17:3, 4.
(Bâ paragraphe 16-17)
NGBÂ TI SARA YE ALINGBI NA AMAMA-NDIA TI BIBLE
18. (a) Nyen la a yeke nzoni e leke na bê ti e ti ngbâ ti sara? (b) Nyen la e yeke bâ na yâ ti article ti peko?
18 A nzere na e mingi so Jéhovah asara ye na e tongana akete molenge ape me tongana akota zo. Lo ye ti tene e sara ye alingbi na amama-ndia ti Bible lakue ti mû adesizion (1 aCor. 14:20). Me tongana e yeke mû adesizion, zia e leke na bê ti e ti “ngbâ ti gi ti hinga wala ye so bê ti Jéhovah aye ayeke nyen.” (aÉph. 5:17). E ye ti mû anzoni desizion ndali ti so e ndoye Jéhovah nga e ye ti zia ngia na bê ti lo me pëpe ngbanga ti so mbeto ti tene lo punir e asara e. Me mbeni ye nde ayeke dä so ayeke aidé e ti mû anzoni desizion so anzere na Jéhovah. A yeke conscience ti e. E yeke sara tënë na ndö ni na yâ ti article ti peko.
BIA 95 Lumière aza gï zango
a Na yâ ti aye mingi so andu fini ti e aChrétien, Jéhovah amû na e mbeni ndia ape. Me na yâ ti aye so ndia ayeke dä ape, e bezoin ti gbu li na ndö ti aversê ti Bible nde nde nga ti sara kua na aye ti manda so ayeke na yâ ni ti aidé e ti mû nzoni desizion. E peut ti sara kua na hingango ndo ti e wala na ngangu ti gbungo li ti e ti aidé e ti mû anzoni desizion so azia ngia na bê ti Jéhovah nga so lo peut ti sara tufa dä. A yeke ye so mingi ti akozo Chrétien adoit lani ti manda ndali ti so kozo ti tene ala ga aChrétien, ala yeke sara gï ye lani alingbi na andia so akota zo ti nzapa azia na sese.