Teti nyen azo mingi adë kite so aÉglise alingbi ti bungbi azo oko?
“MO NDOYE zo so ayeke ndulu na mo.” (Matthieu 22:39). Alege ti vorongo Nzapa wala aÉglise mingi ayeke gonda kpengba-ndia ti lege ti tambela so. Tongana mara ti aÉglise tongaso afa nzoni na amembre ti ala ti ndoye amba ti ala, ka amembre ni alingbi ti ga ndulu na tele ti mba na ti duti beoko. Ye oko, a yeke ye so mo bâ ni biani? A-Église ayeke mbeni ngangu so alingbi ti bungbi azo kue oko? Ade ti ninga pëpe, mbeni gingo nda ti ye so a sala ni na Zamani ahunda tënë so: “A-Église ayeke bungbi azo kue oko wala mingi ni ala yeke kangbi yâ ti azo?” Na popo ti azo 100 so a hunda ala, azo 22 atene so aÉglise ayeke bungbi azo kue oko; nde na ala, azo 52 atene ti ala so aÉglise ayeke bi kangbi na popo ti azo. Peut-être azo ti kodoro ti mo ayeke bi bê ti ala nga tongaso.
Ngbanga ti nyen azo mingi ayeke na kite so aÉglise alingbi ti bungbi azo? Peut-être a yeke ndali ti aye so asi na yâ mbaï na so ala hinga tënë ni. Ahon ti tene ala bungbi azo kue oko, fani mingi aÉglise ayeke bi kangbi na popo ti azo. Na yâ ti ambeni tapande, a sala aye ti sioni mingi na azo na iri ti aÉglise si azo abâ mbilimbili pëpe ye so asi. Bâ ambeni tapande gi na yâ ti ngu 100 so ahon awe.
Na iri ti église
Na ngoi ti Use Bira so Amû Sese Kue, Église Catholique ti Rome ti aCroate nga na Église Orthodoxe ti aSerbe na akodoro ti Balkan ayeke tiri na popo ti ala. Ala use kue atene so ala yeke mû peko ti Jésus so afa lani na adisciple ti lo ti ndoye amba ti ala. Ye oko, mbeni wagingo nda ti aye atene so tiri so ayeke lani na popo ti ala aga na “mbeni oko ti asioni tukungo mênë ti asenge zo, so azo ahinga tënë ni na yâ mbaï.” Kota vundu amû azo ti sese kue ti bâ so akoli na awali nga na amolenge ahon 500 000 awara lani kuâ.
Na ngu 1947, kodoro ti Inde ayeke lani na azo ndulu na kutu 400. Na popo ti azo kue ti sese, tongana a mû azo 100, azo ndulu na 20 alango lani na kodoro ti Inde: mingi ti ala ayeke aHindou, aMusulman nga na aSikh. Tongana yâ ti Inde akangbi lani, kodoro ti aMusulman ti Pakistan abâ gigi. Na ngoi ni so, a sala ye ti ngangu na azo saki mingi so akpe akodoro use so, a zö ambeni na wâ, a pika, a sala sana nga a fâ ambeni na ngombe na yâ mbeni molongo ti afango zo so a sala ni na iri ti Église.
Mo bâ mo tene atapande so ayeke na nduzu ge ade ti lingbi pëpe, na ndo ni ngbele ye na ngu 2000 kpale ti aterroriste ato nda ti mû ndo kue. Laso, salango ye ti aterroriste asala si azo kue aduti gi na hange, na mingi ti aterroriste atene so ala yeke sala kusala maboko na maboko na mbeni bungbi ti vorongo. A bâ aÉglise wala alege ti vorongo Nzapa mbeni pëpe tongana ye so amaï dutingo beoko. Nde na so, fani mingi a bungbi Église legeoko na salango ngangu nga na ye so aga na kangbi. Ni la, a yeke ye ti dongo bê pëpe so FOCUS, mbeni mbeti-sango ti Zamani, ahaka akota Église tongana Bouddhisme, aÉglise so atene ala ayeke aChrétien, Confucianisme, Hindouisme, Islam, Judaïsme nga na Taoïsme na mbeni ye so ayeke ndulu ti sungba.
Apapa so alondo même na yâ ti aÉglise ni mveni
Na ngoi so ambeni Église ayeke tiri na popo ti ala, apapa asala si wusuwusu ayeke londo même na yâ ti aÉglise ni mveni. Na tapande, na yâ ti angu so ahon ade ti ninga pëpe, yâ ti aÉglise so atene ala yeke Chrétien akangbi ndali ti apikango patara so atambela lakue na ndo atënë ti mabe. Amokonzi-nzapa legeoko na amembre ti yâ ti aÉglise ni ayeke hunda tele ti ala: A zi lege na zo ti kanga lege na dungo molenge? Ti tukungo ngo ayeke tongana nyen? A lingbi a hiri awali ti ga aprêtre? A lingbi Église abâ bungbingo koli na koli tongana nyen? A lingbi Église ayeda na salango bira? Na bango akangbi tongaso, azo mingi ayeke hunda tele ti ala, ‘Tongana nyen mbeni Église alingbi ti sala si azo kue aduti oko tongana lo mveni alingbi pëpe ti bungbi amembre ti lo ti duti oko?’
Biani, mingi ti aÉglise awara lege pëpe ti duti mbeni ngangu so ayeke bungbi azo oko. Me, a yeke aÉglise kue si kangbi ayeke na yâ ni? Mbeni lege ti vorongo ayeke dä so ayeke nde na atanga ni, na so lo lingbi ti bungbi azo kue oko?
[Foto na lembeti 3]
Aturugu ti lapolice awara kä na ngoi ti tiri na popo ti amembre ti aÉglise na Inde, na ngu 1947
[Lingu ti foto ni]
Foto so Keystone/Getty Images asala