Mo dabe mo na ni?
Dikongo anuméro ti Tour ti Ba Ndo so asigigi ade ti ninga pëpe anzere na mo mingi? Tongaso, bâ wala mo lingbi ti kiri tënë na ahundango tënë so ge:
• Ye nyen afa so Jésus ayeke lani na aita ti koli nga na ti wali?
Na Matthieu 13:55, 56 nga na Marc 6:3, Bible afa so Jésus ayeke na aita ti koli nga na ti wali. Tënë ti yanga ti Grec (adelphos) so awara na yâ ti aversê so aye “ti sala tënë ti mbeni songo so ayeke na yâ ti sewa, a ye gi ti sala tënë ti aita ti babâ oko na mama oko, wala aita na mbage ti babâ wala mama.” (The Catholic Biblical Quarterly, janvier 1992).—15/12, lembeti 3.
• Na lege wa a bâ so salango bira aga nde, na aye wa ayeke na gunda ni?
Mingi ni, abira ti laso ayeke na popo ti azo ti kodoro oko so amä tele pëpe. A yeke kengo tele na popo ti akete mara, akangbi na yâ alege ti vorongo, ye so ayeke mbilimbili pëpe nga wuluwulu na lege ti poroso si ayeke na gunda ni. Mbeni ye ni nde ayeke salango bê ti ngangu ti komande nga na bê ti nginza.—1/1, alembeti 3-4.
• Ye nyen afa so Jésus aye pëpe si aChrétien atene tâ gi peko ti tënë oko oko kue ti sambela so lo mû tongana tapande?
Jésus amû tapande ti sambela so na yâ Fango ye ti lo na ndo ti Hoto. Nze 18 tongaso na pekoni, Jésus akiri afa peko ti angbongboro tënë ti yâ ti kozo wango-tene ti lo na ndo sambela (Matthieu 6:9-13; Luc 11:1-4). Me bâ so Jésus akiri atene pëpe tâ gi peko ti tënë oko oko kue ti sambela ni. Na lege so, lo fa so a yeke pëpe mbeni sambela so a lingbi zo abata ni kue na li ti lo, si lo tene gi peko ti atënë ni.—1/2, lembeti 8.
• Na peko ti Kota Moa, bungu ni awara mbeni kugbe ti keke ti olive na ndo wa si lo ga na ni na yâ arche?
Zo ahinga pëpe tongana nyen ngu ti moa ni ayeke ingo, ayeke wâ wala dê. Ye oko, akeke ti olive alingbi ti kiri ti maï atâa ala ade na sese. Tongaso ambeni keke ni angbâ peut-être na fini, ye so amû lege na ala ti sigigi na afini kugbe tongana ngu ti moa ni akiri na gbe ni.—15/2, lembeti 31.
• Na ngoi ti bira ti Biafra, tongana nyen aTémoin ti Jéhovah ti kodoro ni awara lani kobe ti yingo?
A zia mbeni zo ti kua ti letäa na ndo mbeni mbata ti kua na Poto nga mbeni nde na aéroport ti Biafra. Ala use kue ayeke aTémoin. Ala yeda na bê ti ala kue ti lï na kobe ti yingo na Biafra, atâa so a lingbi lani ti ga na kuâ na ala. Ala ngbâ ti sala kota ye so teti aita juska na hunzingo ti bira ni na ngu 1970.—1/3, lembeti 27.
• Kusala wa Mbeti ti Siriri ti Westphalie asala ni, na tongana nyen si a ndu tënë ti alege ti vorongo?
Kota gbiango ye ti alege ti vorongo asala si yâ ti Kodoro-togbia ti nzoni-kue ti Rome akangbi na popo ti alege ti vorongo ota: ti aCatholique, ti azo ti Luther na ti azo ti Calvin. Bungbi ti Union évangélique (ti aProtestant) na Sainte Ligue (ti aCatholique) abâ gigi na tongo nda ti siècle 17. Na pekoni, mbeni tiri ti alege ti vorongo ato nda ni na Bohême na agbian juska ti ga kota bira na popo ti amara so agi ti komande na ndo ti amba ti ala. Amokonzi so ayeke ti lege ti vorongo ti aCatholique na ala ti aProtestant agbugburu tele ti wara akota ndo ti poroso nga ti wara faïda na lege ti dengo buze. Na nda ni, na kodoro-komanda ti Westphalie, na Zamani, a sala lisoro ti mä tele si siriri aga. Ngu oku tongaso na pekoni, na ngu 1648, a sû maboko na gbe ti Mbeti ti Siriri ti Westphalie, ye so amû lege ti kaï Bira ti Angu Bale-ota na amû lege na Poto ti laso ti bâ gigi tongana ndo so kodoro oko oko ayeke na liberté ti sala ye lo oko, na ti yôro yanga ti lo pëpe na yâ tënë ti amba ti lo.—15/3, alembeti 20-23.
• Marque wala iri ti nyama ti ngonda ni, 666, aye ti tene nyen?
A sala tënë ti marque so na mbeti ti Apocalypse 13:16-18. Nyama ni aduti fä ti ayanga-ti-komande ti azo, na “nombre ti zo” so nyama ni ayeke na ni afa so ayanga-ti-komande ti azo afa na gigi dutingo ti siokpari so azo ti mitele ayeke na ni. Teti so a sû 6, a zia na ndo ni 60, na a kiri a zia na ndo ni 600, a fa so yanga-ti-komande ti azo alingbi oko pëpe na lê ti Nzapa. Azo so ayeke na marque so na tele ti ala ayeke mû vorongo na yekiango ndo na abungbi ti poroso, wala ala yeke ku ti wara salut na mbage ti ala.—1/4, alembeti 4-7.