HELP FOR FAMILI | PARENTING
Story lo Pikinini blo Iu Abaotem Racism
Taem pikinini blo iu smol, maet hem luksavve samfala pipol ting lo skin kala or nationality olsem excuse for treatim difren lo olketa narawan. Hao nao iu savve helpem pikinini blo iu for avoidim influence saed lo racial prejudice? Wat nao iu savve duim if pikinini blo iu hem victim blo racial bias?
Lo disfala article
Hao for story lo pikinini blo iu abaotem race
Wat iu savve storyim. Hem naes for lukim olketa difren kaen man lo world wea garem olketa difren kaen culture and kastom. Diswan mekem samfala pipol treatim nogud lo pipol base lo hao olketa luk or wat olketa duim.
Bat, Bible teachim dat evri human kam from sem ancestor nomoa. Iumi savve sei, iumi evriwan relate lo each other.
“[God] wakem olketa man from evri nation aot lo wanfala man nomoa.”—Acts 17:26.
“Mitufala faendaot dat taem olketa pikinini blo mitufala associate witim pipol wea garem difren race or baekgraon, datwan helpem olketa for luksavve hem important for showim love and respect lo each person.”—Karen.
Hao for explainim racism lo pikinini blo iu
Enitaem nomoa pikinini blo iu bae herem nius report abaotem olketa heit crime or olketa nara incident abaotem racial bias. Hao nao bae iu explainim samting wea happen? Datwan hem bae depend lo age blo pikinini blo iu.
Pikinini wea 3-5 years old. Parents magasin quotem disfala toktok blo Dr. Allison Briscoe-Smith: “Olketa smol pikinini savve kwiktaem tumas for herem samting wea fair and wea no fair. Datwan hem gud chance for story witim olketa abaotem datwan.”
“God hem no fevarem eniwan, bat lo evri nation, man wea fraet lo hem and duim samting wea stret bae God acceptim hem.”—Acts 10:34, 35.
Pikinini wea 6-12 years old. Olketa pikinini wea age blo olketa between 6 and 12 years olketa curious tumas, and samtaems olketa savve askem olketa difficult kwestin. Traem best for ansarem gud olketa kwestin hia. Story lo pikinini blo iu abaotem wat hem lukim lo skul and lo media, and iusim olketa chance hia for explainim dat racial prejudice hem rong.
“Garem wan mind, sorre witim olketa wea safa, lovem evriwan lo iufala, tingim and kaen lo narawan, and hambol.”—1 Peter 3:8.
Teenager. Olketa young pipol olketa insaed lo wanfala stage wea olketa laek for lane abaotem olketa issue wea moa complex. So taem pikinini blo iu hem teenager, datwan hem best chance for iufala discussim olketa nius report abaot racial bias.
“Pipol wea mature . . . iusim evritaem tingting blo olketa for luksavve lo samting, wea datwan trainim olketa for luksavve lo wanem hem stret and wanem hem no stret.”—Hebrews 5:14.
“Mitufala storyim lo olketa pikinini abaotem racism bikos olketa bae experiencem datwan enitaem, nomata wea nao olketa stap. If olketa no herem story abaotem disfala topic lo haos, hem bae isi for olketa garem sem tingting olsem olketa narawan. Pipol bae storyim staka false information lo pikinini blo iumi and talem olketa dat olketa information hia hem tru.”—Tanya.
Hao for showim example
Pikinini savve lane from example, so hem important for iu parent for ting raonem toktok and akson blo iu. For example:
Hao, iu mekfani lo pipol from difren race or insultim olketa? American Academy of Child and Adolescent Psychiatry sei: “Pikinini savve watchim and lisin lo iu and then olketa imitatim datwan.”
Hao, iu enjoy for spendem taem witim pipol from olketa difren ples lo world? Pediatrician Alanna Nzoma sei: “If iu laekem olketa pikinini blo iu for . . . fren [gud] witim pipol from difren baekgraon, then iu nao shud showim example for olketa.”
“Honorim evri difren kaen man.”—1 Peter 2:17.
“Lo olketa year wea go pas, famili blo mifala hostim olketa guest from staka difren ples lo world. Mifala teistim kaikai blo olketa, lisin lo music blo olketa, and even werem traditional kaleko blo olketa. Mitufala story lo pikinini blo mitufala abaotem pipol, no abaotem race. And mitufala avoidim wei for haem culture blo mifala.”—Katarina.
If pikinini blo iu hem victim blo prejudice
Nomata staka pipol story abaot equality, racism hem still gohed lo world. Diswan minim dat maet olketa narawan bae no treatim gud pikinini blo iu, especially if hem kam from wanfala grup wea staka pipol ting daonem. If datwan happen . . .
Faendaot wat nao really happen. Hao, datfala person hem min for duim datwan or hem just no tingting gud nomoa? (James 3:2) Hao, samwan need for story lo hem abaotem datwan, or iu savve forgetim nomoa?
Hem important for reasonable. Bible storyim disfala wise advaes: “No kwiktaem for feel nogud lo narawan.” (Ecclesiastes 7:9) Racism hem wanfala serious problem, bat datwan no minim evritaem samwan insultim iu or treatim iu unfair hem bikos hem heitim race blo iu.
Tru samting nao, each situation hem difren, so faendaot wat nao really happen bifor iu disaed for tek akson.
“Samwan wea ansa bifor hem herem tru story, hem karangge and hem bae kasem shame.”—Proverbs 18:13.
Afta iu faendaot wat nao really happen, ting raonem olketa kwestin hia:
‘Hao, pikinini blo mi bae benefit if hem assume dat evri person prejudice and evritaem samwan insultim hem datwan hem bikos lo race blo hem?’
‘Hao, pikinini blo mi bae benefit if hem followim disfala advaes lo Bible: “Iu no warim evri toktok wea pipol talem”?’—Ecclesiastes 7:21.
“Showimaot lo evriwan dat iufala willing for acceptim tingting blo narawan.”—Philippians 4:5.
Wat if samwan min for offendim pikinini blo iu? Helpem pikinini blo iu for luksavve tings savve beta or worse depend lo hao hem respond. Samtaems person wea tok spoelem, bullyim, or insultim nara person hem bikos hem laek for lukim reaction blo hem nomoa. Lo taem olsem, best ting for duim hem for no respond.
“Taem no eni firewood, fire hem dae.”—Proverbs 26:20.
Bat maet pikinini blo iu savve story witim samwan wea offendim hem, if hem sef for duim datwan. Maet pikinini blo iu savve sei (lo peaceful wei), “Mi ting wat iu talem (or duim) hem no kaen.”
Wat if iu laek for reportim datfala incident? If laef blo pikinini blo iu hem lo danger or iu feel dat iu no savve forgetim samting wea happen, then feel free for story witim olketa skul official or even police if iu need for duim datwan.