Duzu A Bado Ɛzonlenlɛ A?—Mɔɔ Baebolo Ne Ka La
Ɛzonlenlɛ ɛmaa ɛ rɛle ɛbɔ anzɛɛ yemaa wɔva ɛya bɔbɔ ɔ? Ɛzonlenlɛ ɛyɛ ninyɛne mgbalɛ ɛmaa menli nee azua bie mɔ ɛdeɛ, noko eza yeva ngyegyelɛ dɔɔnwo yera. Encyclopedia of Religion and War ne ka kɛ, “Ɛzonlenlɛ nu diedi ngakyile a ɛmaa bɛho konle mgbole wɔ ewiade ɛhye anu a.” Ɛzonlenlɛ nu mgbanyima ta ka maanyɛlɛ nwo edwɛkɛ na bɛmboa bɛ menli ne bɛmmaa bɛnzonle Nyamenle. Eza ɛzonlenlɛ nu mgbanyima bie mɔ ɛheda menli mɔɔ bɛ nee bɛ ɛla la anwo edwɛkɛ zo anzɛɛ bɛnga ezukoa mɔɔ bɛ mgbanyima ɛli la anwo edwɛkɛ.
Saa ɛzonlenlɛ ɛmaa ɛ rɛle ɛbɔ a, bie a ɛbadwenle kɛzi Nyamenle bu ye la anwo. Baebolo ne ka kɛ Nyamenle ɛnlie ɛzonlenlɛ dɔɔnwo ɛndo nu ɔlua mɔɔ bɛyɛ la ati. Eza ɔka mɔɔ Nyamenle bayɛ ɛzonlenlɛ la anwo ngapezo dɔɔnwo. Baebolo ne dua sɛkɛlɛneɛ adenle zo ka mɔɔ ɔnrɛhyɛ Nyamenle bava ayɛ ɛzonlenlɛ mɔɔ wɔ ewiade amuala la kile yɛ.
Duzu a Baebolo ne ka kɛ ɔbado ɛzonlenlɛ kenle bie a?
Ngapezo: Yekile buluku ne ka tuutuunli bie mɔɔ bɛfɛlɛ ye Babelɔn Kpole ne la anwo edwɛkɛ. Tuutuunli ɛhye de nane kɔkɔlɛ anwo ɛzulolɛ bie anwo zo. Noko nzinlii, nane ne bahɔ ɔ nwo zo na yeahu ye.—Yekile 17:3, 5, 16.
Mɔɔ ɔkile: Tuutuunli ne, mɔɔ le Babelɔn Kpole ne la gyi ɛkɛ maa adalɛ ɛzonlenlɛ kɔsɔɔti—ɛhye kile ɛzonlenlɛ mɔɔ Nyamenle ɛnlie ɛndo nu la.a Nane kɔkɔlɛ anwo ɛzulolɛ ne gyi ɛkɛ ne maa Maamgbole Koyɛlɛ anzɛɛ United Nations (UN),b yɛɛ nane ne mɔɔ lɛ mɛne bulu ne la gyi ɛkɛ ne maa maanyɛlɛ ngyehyɛleɛ mɔɔ wɔ ewiade amuala la.c Tuutuunli ne mɔɔ de nane kɔkɔlɛ anwo ɛzulolɛ ne azo la kile kɛ adalɛ ɛzonlenlɛ ɛbɔ mɔdenle kɛ ɔbanyia UN ne anwo zo tumi na yeahile ye mɔɔ ɔkulo kɛ ɔyɛ la. Nane ne mɔ mɔɔ bɛhunle tuutuunli ne la kile kɛ UN ne nee maanle ngakyile mɔɔ gyi ɔ nzi la bahɔ adalɛ ɛzonlenlɛ kɔsɔɔti mɔɔ wɔ ewiade ɛhye anu la anwo zo na bɛazɛkye bɛ. Edwɛkɛ ɛhye bie ɛtɛsile ɛlɛ na ɔkile kɛ bɛbazɛkye ye bɔkɔɔ.
Kɛzi bɛbazɛkye adalɛ ɛzonlenlɛ ɛ?
Ngapezo: ‘Mɛne bulu ne mɔɔ ɛnwunle bɛ nee nane anwo ɛzulolɛ ne bakpɔ tuutuunli ne na bɛalie ɔ nwo ninyɛne na bɛava senle bayela ye bɔkɔɔ. Ɔluakɛ Nyamenle ɛva ɛwula bɛ [ewiade mgbanyima] ahonle nu kɛ bɛmaa ye nzuzulɛ ɛrɛla nu, ɛhɛe, kɛ bɛyɛ adwenle ko na bɛva bɛ belemgbunlililɛ ne bɛmaa nane anwo ɛzulolɛ ne. Ye ngyegyelɛ bara kenle ko demua, ewule nee nyane nee ɛhɔne, na bɛbava senle bayela ye bɔkɔɔ, ɔluakɛ Gyihovad Nyamenle mɔɔ buale ye ndɛne la anwo yɛ se.’—Yekile 17:16, 17; 18:8.
Mɔɔ ɔkile: Nyamenle balua maanle maanle mɔɔ wɔ ewiade ye anu la anwo zo yeamaa “ye nzuzulɛ” ara nu. Ɔbaha bɛ yeamaa bɛava “bɛ belemgbunlililɛ ne” anzɛɛ bɛ maanyɛlɛ tumi ne bɛamaa UN ne. Akee UN ne bava ye tumi ne mɔɔ maanle maanle ne mɔ bava amaa ye la azɛkye adalɛ ɛzonlenlɛ. Nwanwane deɛ ɛhye bazi “kenle ko demua”—ɔbayɛ arɛlevilɛ nu nee ndɛndɛ na ɔbazi menli dɔɔnwo anwo.—Yekile 18:21.
Duzu ati a bɛbazɛkye adalɛ ɛzonlenlɛ a?
Ngapezo: “Ye ɛtane ne anloa ɛboɔboa ɛhɔdwu anwuma, na Nyamenle ɛhakye ye amumuyɛ ne.”—Yekile 18:5.
Mɔɔ ɔkile: Adalɛ ɛzonlenlɛ ɛyɛ ninyɛndane wɔ ɛvolɛ dɔɔnwo anu. Nea “ye ɛtane” ne mɔɔ ɔti Nyamenle bazɛkye ye la bie mɔ:
Ɔfa ɔ nwo ɔwulowula maanyɛlɛ nu. Gyisɛse Kelaese hanle hilele ye ɛdoavolɛma kɛ bɛmmafa bɛ nwo bɛwulowula maanyɛlɛ nu, emomu bɛva bɛ nwo bɛdo Nyamenle Belemgbunlililɛ ne, anwuma arane mɔɔ bazɛkye sonla tumililɛ la anwo zo.e (Daneɛle 2:44; Mateyu 6:9, 10; Dwɔn 6:15; 18:36) Noko adalɛ ɛzonlenlɛ ɛmaa menli ɛva bɛ rɛle ɛwula sonla tumililɛ nu. Kɛmɔ Babelɔn Kpole ne ɛva ɔ nwo ɛwulowula maanyɛlɛ edwɛkɛ nu na ɔnli nɔhalɛ ɔmmaa Nyamenle la ati, ngapezo ne mɔɔ wɔ Yekile la ka ɔ nwo edwɛkɛ kɛ yebɔ “adwɔmane ɛbɛla” na ɔfɛlɛ ye “tuutuunli kpole ne.”—Yekile 17:1, 2; Gyemise 4:4.
Basabasayɛlɛ. Bɛha adalɛ ɛzonlenlɛ anwo edwɛkɛ kɛ ɔdi “bɛdabɛ mɔɔ bɛhunle bɛ wɔ azɛlɛ ye azo la amuala mogya” nwo ɛzonle. (Yekile 18:24) Ɛzonlenlɛ ngakyile dɔɔnwo ɛngilehile bɛ menli ne kɛ bɛhulo anzodwolɛ, bɛ nuhua bie mɔ bɔbɔ ɛmaa bɛ menli ne anwosesebɛ ɛmaa bɛhɔ konle yɛɛ bɛyɛ amumuyɛ dɔɔnwo.
Anyebolo. Adalɛ ɛzonlenlɛ ɛnyia ‘anwonyia dɔɔnwo mɔɔ ɔnze nwolɛ nyiane a.’ (Yekile 17:4; 18:7) Ɛzonlenlɛ dɔɔnwo ɛlua bɛ tumi nee agɔnwolɛvalɛ zo ɛnyia bɛ nwo kpole kpalɛ. Bɛ anyebolo ne ɛnzɔ Nyamenle anye.—Taetɛse 1:7.
Adalɛ. Adalɛ ɛzonlenlɛ kilehile menli maa bɛyɛ ninyɛne dɔɔnwo mɔɔ ɛngyi Baebolo ne azo la.f Kɛmɔ adalɛ ɛzonlenlɛ ngilehilelɛ dɔɔnwo ɛngyi Baebolo ne azo na ɔlua zo menli ɛnwula Nyamenle anyunlunyia la ati, ngapezo ne fɛlɛ ye “azɛlɛ ye azo kyibadeɛ bɛ nli.”—Yekile 17:5; 18:23.
Asoo bɛbazɛkye ɛzonlenlɛ kɔsɔɔti ɔ?
Kyɛkyɛ. Yekile buluku ne ka “menli ekpunli kpole bie” mɔɔ bɛvi maanle ngakyile nu la anwo edwɛkɛ. (Yekile 7:9) Bɛha menli ekpunli kpole ɛhye anwo edwɛkɛ kɛ “bɛwula adɛladeɛ fufule ndendenle,” ɛhye kile kɛ bɛfa nɔhalɛlilɛ bɛsonle Nyamenle kɛ mɔɔ ɔkulo la. Menli ɛhye mɔ banyia bɛ ti wɔ “anwongyelelɛ kpole ne,” mɔɔ Baebolo ne ka kɛ nuhua a bɛbazɛkye adalɛ ɛzonlenlɛ nee Nyamenle agbɔvolɛ kɔsɔɔti la anu. (Yekile 7:13, 14; 19:11, 19-21) Menli ekpunli kpole ne mɔɔ bɛwula adɛladeɛ fufule ndendenle ne la a wɔ nɔhalɛ ɛzonlenlɛ ne mɔɔ badɛnla ɛkɛ ne dahuu la anu a.g
Menli ekpunli kpole mɔɔ sonle Nyamenle nɔhalɛ nu la banyia bɛ ti wɔ adalɛ ɛzonlenlɛ ɛzɛkyelɛ ne anu
Kɛzi adalɛ ɛzonlenlɛ mɔɔ bɛbazɛkye ye la baha wɔ ɛ?
Ɔbamaa wɔanwu kɛ Nyamenle ɛnlie ninyɛndane mɔɔ bɛyɛ wɔ ɛzonlenlɛ duma nu la ɛndo nu. Ɛbahola wɔanyia anyelazo kɛ ninyɛne bayɛ boɛ kenle bie, ɔluakɛ ɛze kɛ ɔnrɛhyɛ bɛbaye ɛzonlenlɛ kɔsɔɔti mɔɔ ɛnwula Nyamenle anyunlunyia na bɛmaa menli nwu amaneɛ la bɛavi ɛkɛ.
Eza ɛbahola wɔanwu kɛ yɛbahola yɛalua adenle kpalɛ zo yɛazonle Nyamenle. Baebolo ne ka kɛ ‘nɔhalɛ azonvolɛ bazonle Selɛ ne wɔ sunsum nu nee nɔhalɛ nu, ɔluakɛ Selɛ ne ɛlɛkpondɛ bɛdabɛ mɔɔ bɛle kɛ ɛhye mɔ la yeamaa bɛazonle ye.’ (Dwɔn 4:23) Ɔka ɔkile bɛ kɛ: ‘Bɛvi Babelɔn Kpole ne anu, me menli, saa bɛngulo kɛ bɛnyia ye ɛtane ne anu kyɛfoa na bɛnyia ye ngyegyelɛ ne bie a.’ (Yekile 18:4, 5) Nɔhalɛ nu, Nyamenle kulo kɛ yɛdua adenle kpalɛ zo yɛsonle ye. (1 Timote 2:3, 4) Yebɔ menli mɔɔ sonle ye nɔhalɛ nu la ɛwɔkɛ kɛ bɛbadɛnla aze dahuu.—1 Dwɔn 2:17.
a Amaa wɔanwu ninyɛne nna mɔɔ boa maa yɛnwu Babelɔn Kpole ne la, kenga edwɛkɛ “Duzu A Le Babelɔn Kpole Ne?”
b Amaa wɔanwu ninyɛne nsia mɔɔ boa maa yɛnwu nane ɛhye la, kenga edwɛkɛ “Nane Kɔkɔlɛ Anwo Ɛzulolɛ Ne Mɔɔ Wɔ Yekile Tile 17 La A Le Duzu?”
c Amaa wɔanwu nane ɛhye la, kenga edwɛkɛ “Duzu A Nane Ati Nsuu Ne Mɔɔ Wɔ Yekile Tile 13 La Gyi Ɛkɛ Ne Maa A?”
d Nyamenle duma a le Gyihova. (Edwɛne 83:18) Kenga edwɛkɛ “Gyihova A Le Nwane?”
e Saa ɛkulo kɛ ɛnwu dɔɔnwo a, nea Duzu A Le Nyamenle Belemgbunlililɛ Ne? vidio ne.
f Amaa wɔanwu nwolɛ neazo dɔɔnwo la, nea ɛlɛka “Asoo ‘Kilisiene’ Ɛzonlenlɛ Bie Mɔ Boka Babelɔn Kpole Ne Anwo Ɔ?”
g Amaa wɔanwu kɛzi Baebolo ne bahola aboa wɔ yeamaa wɔanwu nɔhalɛ ɛzonlenlɛ ne la, kenga edwɛkɛ “Kɛ Ɔkɛyɛ Na Meanwu Nɔhalɛ Ɛzonlenlɛ Ɛ?”