Ɛzinzalɛ Arane YINTANƐTE ZO MBULUKUZIELƐLEKA
Ɛzinzalɛ Arane
YINTANƐTE ZO MBULUKUZIELƐLEKA
Nzema
@
  • ɛ
  • ɔ
  • Ɛ
  • Ɔ
  • BAEBOLO
  • MBULUKU
  • DEBIEZUKOALƐ
  • mrt edwɛkɛ 111
  • Duzu A Baebolo Ne Ka Ye Wɔ Nukelea Konle Nwo A?

Vidio biala ɛnle foa ɛhye

Mmafa ɛya vidio ne angola ambuke

  • Duzu A Baebolo Ne Ka Ye Wɔ Nukelea Konle Nwo A?
  • Edwɛkɛtile Ngakyile
  • Edwɛkɛtile Ngyikyi
  • Edwɛkɛ Mɔɔ Nee Ye Le Ko
  • Asoo Baebolo ne ka kɛ nukelea konle bazi ɔ?
  • Asoo Nyamenle bamaa nukelea konle ara ɔ?
  • Asoo azɛlɛ ne bazɛkye?
  • Kɛ ɔkɛyɛ na wɔagyinla nukelea konle nwo adwenleadwenle nloa ɛ?
  • Asoo Baebolo ne ka kɛ Amagɛdɔn bayɛ nukelea konle ɔ?
  • Duzu a Baebolo ne ka kɛ ɔbamaa bɛagyakyi konle a?
  • Maanyɛlɛma Bɔ Kɔkɔ Kɛ Ɔnrɛhyɛ Na Amagɛdɔn Ara​—Duzu A Baebolo Ne Ka A?
    Edwɛkɛtile Ngakyile
Edwɛkɛtile Ngakyile
mrt edwɛkɛ 111
Nukelea akodeɛ mɔɔ bɛdo la ɛyɛ senle nee esike wɔ anwuma.

Duzu A Baebolo Ne Ka Ye Wɔ Nukelea Konle Nwo A?

Menli sulo kɛ bɛbalua nukelea akodeɛ zo bazɛkye ewiade ne ɔluakɛ ewiade tumivolɛma ɛyɛ nukelea akodeɛ dɔɔnwo yɛɛ bɛlɛyɛ bie bɛaboka nwo. Ɔgyegye menli kɛ saa akodeɛ ɛhye mɔ so a, ɔnrɛyɛ se kɛ nukelea konle bazi. Menli sulo kɛ saa bɛfa nukelea bɔmbo ekyi bie bɛdi gyima bɔbɔ a ɔbamaa konle kpole azi na bɛazɛkye ewiade. Bulletin of the Atomic Scientists ne ka kɛ, “yɛde mekɛ mɔɔ ɔnyɛ se kɛ nukelea konle bahola azi la anu.”

Asoo nukelea konle bahola azi ɔ? Saa ɔsi a, azɛlɛ ne bazɛkye ɔ? Kɛ ɔkɛyɛ na yɛagyinla nukelea konle nwo adwenleadwenle nloa ɛ? Duzu a Baebolo ne ka a?

Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu

  • Asoo Baebolo ne ka kɛ nukelea konle bazi ɔ?

  • Asoo Nyamenle bamaa nukelea konle ara ɔ?

  • Asoo azɛlɛ ne bazɛkye?

  • Kɛ ɔkɛyɛ na wɔagyinla nukelea konle nwo adwenleadwenle nloa ɛ?

  • Asoo Baebolo ne ka kɛ Amagɛdɔn bayɛ nukelea konle ɔ?

  • Duzu a Baebolo ne ka kɛ ɔbamaa bɛagyakyi konle a?

  • Asoo Yekile buluku ne ka nukelea konle nwo edwɛkɛ ɔ?

Asoo Baebolo ne ka kɛ nukelea konle bazi ɔ?

Baebolo ne ɛnga nukelea konle nwo edwɛkɛ. Noko subane nee ninyɛne bie mɔ mɔɔ Baebolo ne hanle kɛ ɔbasisi mɔɔ ɛlɛkɔ zo ɛnɛ la a maa menli sulo kɛ nukelea konle bahola azi a.

Fa mɔɔ Baebolo ngyehyɛnu ɛhye mɔ ka la toto ninyɛne mɔɔ ɛlɛsisi wɔ ewiade la anwo:

Baebolo ngyehyɛnu: Gyisɛse ɛdoavolɛma bizale ye kɛ: “Mekɛ boni a ninyɛne ɛhye mɔ bazi a, na sɛkɛlɛneɛ boni a bahile kɛ wɔra na mekɛ ɛhye ɛlɛkɔ awieleɛ a?” Gyisɛse buale kɛ: “Maanle badwazo atia maanle yɛɛ belemgbunlililɛ badwazo atia belemgbunlililɛ.”​—Mateyu 24:3, 7.

Mɔɔ ɛlɛsisi ewiade: Maanle ngakyile, bɔbɔ bɛdabɛ mɔɔ bɛlɛ nukelea akodeɛ la ta kɔ konle.

“Basabasayɛlɛ dɔɔnwo ɛlɛkɔ zo wɔ ewiade kenlensa ye: konle ɛlɛkɔ zo wɔ ɛleka dɔɔnwo.”​—The Armed Conflict Location & Event Data Project.

Baebolo ngyɛnu: “Wɔ mekɛ mɔɔ li awieleɛ la anu, nyiakɛ belemgbunli ne bahɔzuhuzuhu [sɔlɔ belemgbunli ne].”​—Daneɛle 11:40.

Mɔɔ ɛlɛsisi ewiade: Maanle ngakyile nee maanle mɔɔ bɛgyi bɛ nzi la ɛlɛsuhuzuhu bɛ nwo anzɛɛ ɛlɛpele tumililɛ nwo kɛ mɔɔ Baebolo ne hanle la. Ɔwɔ nuhua kɛ maanle mɔɔ bɛlɛ nukelea akodeɛ la nee bɛ nwo ɛngo ɛdeɛ, noko bɛlɛyɛ nukelea akodeɛ mɔɔ anwo yɛ ɛzulolɛ kpalɛ la dɔɔnwo.

“Wɔ ɛvolɛ bulu mɔɔ ɛze la anu, konle ɛhɔ zo wɔ maanle dɔɔnwo avinli, na maanle mɔɔ lɛ tumi kpalɛ la bie mɔ ɛgyinla bɛ nzi.”​—The Uppsala Conflict Data Program.

Baebolo ngyehyɛnu: ‘Wɔ mekɛ mɔɔ li awieleɛ la anu, mekɛ mɔɔ anu yɛ se la bara. Ɔluakɛ menli bayɛ menli mɔɔ bɛ nee bɛ ɛnyɛ ngyehyɛleɛ, dumasɛkyevoma, menli mɔɔ ɛngomo bɛ nwo zo, menli mɔɔ anwo yɛ ɛzulolɛ.’​—2 Timote 3:1-3.

Mɔɔ ɛlɛsisi ewiade: Maanle mgbanyima adwenle ɛnda ɛnyia kɛ mɔɔ ɔde wɔ menli dɔɔnwo afoa nu la. Kɛ anrɛɛ bɛbaziezie edwɛkɛ anzodwolɛ nu la, bɛdua ɛnwunlonwunlanlɛ anzɛɛ tumi zo a bɛdi nwolɛ gyima a. Subane zɛhae ɛnrɛmaa ɔnrɛyɛ se kɛ nukelea konle bazi.

“Saa menli anga bɛ nwo ambɔ nu anli ninyɛne nwo gyima a, ɔbava akɛsakɛsa kpole yeara.”​—S. Saran nee J. Harman, World Economic Forum.

Asoo Nyamenle bamaa nukelea konle ara ɔ?

Baebolo ne ɛnga. Noko ɔka kɛ “ninyɛne ɛzulolɛ,” anzɛɛ edwɛkɛ ɛzulolɛ basisi yɛ mekɛ ye. (Luku 21:11) Nwolɛ neazo a le nukelea bɔmbo mɔɔ bɛdole ye wɔ Ewiade Konle II anu la. Baebolo ne kilehile deɛmɔti Nyamenle maa konle nwo adenle la anu. Amaa wɔanwu nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo la, nea Duzu Ati A Nyamenle Maa Amaneɛnwunlɛ Nwo Adenle A? vidio ne.

Asoo azɛlɛ ne bazɛkye?

Kyɛkyɛ. Saa bɛto nukelea bɔmbo bieko bɔbɔ a, Nyamenle ɛnrɛmaa ɔnrɛzɛkye ewiade amuala. Baebolo ne ka kɛ bɛnrɛzɛkye azɛlɛ ne, emomu alesama badɛnla zolɛ dahuu.

“Azɛlɛ ne wɔ ɛkɛ ne dahuu.”​—Nolobɔvo 1:4.

‘Nyamenle ne mɔɔ nwonle azɛlɛ ne la, yeambɔ ye mgbane, emomu ɔbɔle kɛ bɛdɛnla zo.’​—Ayezaya 45:18.

Bie mɔ ɛva bɛ adwenle ɛbu kɛ kenle bie nukelea konle bazi na ɔbamaa menli ekyi bie ala a aha azɛlɛ ne azo a na bɛ nwo bahyele bɛ ɔluakɛ konle ne bazɛkye ninyɛne mɔɔ wɔ azɛlɛ ne azo la. Noko Baebolo ne ka kɛ bɛbaziezie debie biala mɔɔ konle ɛmaa yezɛkye la boɛ wɔ azɛlɛ ne azo.

“Fienemgbole nee azɛlɛ resee anye balie, yɛɛ ɛsɛlɛ bali fɛlɛko na zolɛ ayɛ felawɔse ngome.”​—Ayezaya 35:1.

Menli ɛbɔ nu ɛlɛyɛ gyima anyelielɛ nu wɔ Paladaese.

Nyamenle kulo kɛ yɛtɛnla azɛlɛ kɛnlɛma zo na yɛ nye die

Yɛ Bɔvolɛ ne bɔle azɛlɛ ne mɔɔ ɔkola ɔsiezie ninyɛne mɔɔ ɛzɛkye wɔ zo la boɛ a. Yɛze noko kɛ Nyamenle bava ye tumi ne aziezie azɛlɛ ne; na alesama badɛnla zo dahuu.​—Edwɛne 37:11, 29; Yekile 21:5.

Kɛ ɔkɛyɛ na wɔagyinla nukelea konle nwo adwenleadwenle nloa ɛ?

Bie mɔ sulo kɛ kenle ko dedee nukelea konle bazi na yeazɛkye ninyɛne dɔɔnwo. Ɛwɔkɛ nee folɛdulɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la bahola aboa menli ɛhye mɔ yeamaa bɛ adwenleadwenle zo ade. Adenle boni azo?

Baebolo ne maa yɛnwu anyelazo kɛnlɛma mɔɔ wɔ ɛkɛ ne maa menli mɔɔ badɛnla azɛlɛ ne azo nee azɛlɛ ne la. Saa yɛsukoa anyelazo ɛhye anwo debie a, ɔbayɛ kɛ ‘sɛkɛ yeamaa yɛ ngoane’ amaa yɛ adwenleadwenle zo ade. (Hibuluma 6:19, ɔbodwɛkɛ) Eza saa yɛanva ɛhyema anwo adwenleadwenle yeamboka ɛnɛ ɛdeɛ ne anwo na yɛye yɛ adwenle yɛfi ninyɛne mɔɔ ɛnle kpalɛ mɔɔ bahola azi la azo a, ɔbaboa kpalɛ. Kɛ mɔɔ Gyisɛse hanle la, “kenle biala anu ngyegyelɛ zonle maa kenle ne.”​—Mateyu 6:34.

Nɔhalɛ nu, ɔhyia kɛ yɛ muala yɛnea yɛ kpɔkɛdelɛ zo boɛ amaa yɛahola yɛadwenle kpalɛ na yɛazie yɛ nwo dii. Yɛbahola yɛayɛ zɔ a, ɔwɔ kɛ yɛnea boɛ wɔ edwɛkɛ mɔɔ kola maa adwenleadwenle tɔ yɛ nwo la anwo, le kɛ nukelea konle nee akodeɛ fofolɛ mɔɔ bɛyɛ la anwo amaneɛbɔlɛ. Ɛhye ɛngile kɛ yɛle menli mɔɔ ɛhwee ɛnvale yɛ nwo. Emomu, ɔkile kɛ yɛlɛbɔ mɔdenle kɛ yɛnrɛdwenledwenle ninyɛne mɔɔ yɛnlɛ zolɛ tumi na bie a bɛnrɛzi ɛlɛ la anwo somaa.

“Sonla ahonle nu adwenleadwenle maa ahonle ne yɛ bɛtɛɛ, noko edwɛkɛ kpalɛ maa ahonle ne di fɛlɛko.”​—Mrɛlɛbulɛ 12:25.

Ye wɔ adwenle fi amaneɛbɔlɛ ɛtane zo na fa wɔ adwenle sie ninyɛne mgbalɛ mɔɔ ɛlɛkɔ zo wɔ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la azo.

“Nyamenle ne mɔɔ maa anyelazo la ɛmaa anyelielɛ nee anzodwolɛ ɛyi bɛ tɛkɛɛ, kɛmɔ bɛva bɛ rɛle bɛwula ye nu la ati.”​—Wulomuma 15:13.

Nvoninli: Nrenyia bie ɛlɛfa anwodozo anlea kenle bie ade. 1. Ninyɛne ɛhye mɔ wɔ ɔ nzi ɛkɛ; sogyama alopile, nukelea akodeɛ yɛɛ esike. 2. Azɛlɛ mɔɔ anzodwolɛ wɔ zo, awoka, bɔnza, azudenle nee nloma wɔ ɔ nyunlu ɛkɛ.

Baebolo ne ka kenle bie nwo anyelazo mɔɔ le nɔhalɛ la anwo edwɛkɛ

Ɛsukoa Nyamenle ɛwɔkɛ ne mɔ anwo edwɛkɛ dɔɔnwo a, ɛbanyia anyelazo, anyelielɛ nee anzodwolɛ.

Asoo Baebolo ne ka kɛ Amagɛdɔn bayɛ nukelea konle ɔ?

Bie mɔ suzu kɛ Amagɛdɔn le konle mɔɔ bɛbatoto nukelea bɔmbo wɔ ewiade amuala a. Ɔti bɛfa bɛ adwenle bɛbu kɛzi ninyɛne bazɛkye bɔkɔɔ wɔ zɔhane mekɛ ne la.

Noko akee, edwɛkɛkpɔkɛ “Amagɛdɔn” mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la gyi ɛkɛ maa konle mɔɔ Nyamenle nee “arelemgbunli mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo amuala” anzɛɛ alesama arane ngakyile baho la.a (Yekile 16:14, 16) Amagɛdɔn konle ne ɛnrɛzɛkye menli nee ninyɛne kɔsɔɔti kɛ mɔɔ bɛto bɔmbo a ɔyɛ la. Emomu wɔ Amagɛdɔn, Nyamenle bazɛkye amumuyɛma ala, ɛhye bava nɔhalɛ anzodwolɛ nee banebɔlɛ ara.​—Edwɛne 37:9, 10; Ayezaya 32:17, 18; Mateyu 6:10.

Duzu a Baebolo ne ka kɛ ɔbamaa bɛagyakyi konle a?

“Ɔmaa bɛgyakyi konle wɔ azɛlɛ ye kɔsɔɔti azo. Ɔbubu ɛda nu na ɔsɛkye atwɛ ne mɔ; ɔfa senle ɔyela konle ehwili ne mɔ.”​—Edwɛne 46:9.

Gyihovab Nyamenle bamaa maanle maanle mɔɔ ko la agyakyi konle na yeazɛkye bɛ konle ninyɛne ne mɔ yeava yeahile kɛ ɔlɛ bɛ nwo zo tumi. Ɔbalua ye Belemgbunlililɛ ne, ye arane ne mɔɔ wɔ anwuma mɔɔ ɔbali tumi wɔ azɛlɛ ye kɔsɔɔti azo la azo a yeayɛ ɛhye a.​—Daneɛle 2:44.

Nyamenle Belemgbunlililɛ ne bahilehile menli kɛzi bɛbadɛnla anzodwolɛ nee koyɛlɛ nu la. Kɛmɔ arane kokye a bali tumi wɔ ewiade amuala la ati, maanle maanle avinli akɛsakɛsa bavi ɛkɛ; menli ɛnrɛzukoa konle ɛhonlɛ bieko! (Maeka 4:1-3) Duzu a bavi nu ara a? “Bɛ nuhua ko biala badɛnla ye vanye nee ye feege baka bo, na awie biala ɛnrɛha bɛ ɛzulolɛ.”​—Maeka 4:4.

a Nea edwɛkɛ “Duzu A Le Amagɛdɔn Konle Ne?”

b Nyamenle duma a le Gyihova. (Edwɛne 83:18) Nea edwɛkɛ “Gyihova A Le Nwane?”

Asoo Yekile buluku ne ka nukelea konle nwo edwɛkɛ ɔ?

Bie mɔ te nganeɛ kɛ Yekile buluku ne ka nukelea konle mɔɔ ɔbazɛkye ninyɛne bɔkɔɔ la anwo edwɛkɛ. (Yekile 6:14; 8:7-12; 16:1-21) Kɛ neazo la, ɔka kɛ ‘senle bavi anwuma ara azɛlɛ ye azo.’ (Yekile 13:11-13) Gyihova Alasevolɛ ze kɛ edwɛkɛ ɛhye kile bɔmbo mɔɔ bɛtotole ye wɔ Ewiade Konle Mɔɔ Tɔ Zo Nwiɔ la anu na tɛ nukelea konle mɔɔ ɔbazɛkye ewiade amuala la.

Ɔwɔ nuhua kɛ Yekile buluku ne hanle mɔɔ hɔle zo la anwo edwɛkɛ ɛdeɛ, noko yeanga ninyɛne ɛzulolɛ mɔɔ sisile la amuala anwo edwɛkɛ. Saa ɛlɛkenga Yekile buluku ne a, kakye kɛ:

  • Bɛvale sɛkɛlɛneɛ dɔɔnwo bɛlile gyima wɔ buluku ne anu mɔɔ bɛgyi ɛkɛ ne bɛmaa debie gyɛne a.​—Yekile 1:1.

  • Bɛangɛlɛ buluku ne kɛ bɛfa bɛaha ye kengavolɛma ɛzulolɛ. Emomu, nuhua edwɛkɛ ne maa menli mɔɔ bɛte ɔ bo na bɛfa bɛdi gyima la anye die kpalɛ.​—Yekile 1:3.

Ɛkpondɛ nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo a kenga “Duzu Edwɛkɛ A Wɔ Yekile Buluku Ne Anu A?”

    Nzema Mbuluku Ngakyile (1982-2026)
    Fi Nu
    Kɔ Nu
    • Nzema
    • Fa Nwa Awie
    • Mɔɔ ɛkulo
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Nwolɛ Mɛla
    • Fealeranu Edwɛkɛ
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Kɔ Nu
    Fa Nwa Awie