Duzu A Baebolo Ne Ka Ye Wɔ Nukelea Konle Nwo A?
Menli sulo kɛ bɛbalua nukelea akodeɛ zo bazɛkye ewiade ne ɔluakɛ ewiade tumivolɛma ɛyɛ nukelea akodeɛ dɔɔnwo yɛɛ bɛlɛyɛ bie bɛaboka nwo. Ɔgyegye menli kɛ saa akodeɛ ɛhye mɔ so a, ɔnrɛyɛ se kɛ nukelea konle bazi. Menli sulo kɛ saa bɛfa nukelea bɔmbo ekyi bie bɛdi gyima bɔbɔ a ɔbamaa konle kpole azi na bɛazɛkye ewiade. Bulletin of the Atomic Scientists ne ka kɛ, “yɛde mekɛ mɔɔ ɔnyɛ se kɛ nukelea konle bahola azi la anu.”
Asoo nukelea konle bahola azi ɔ? Saa ɔsi a, azɛlɛ ne bazɛkye ɔ? Kɛ ɔkɛyɛ na yɛagyinla nukelea konle nwo adwenleadwenle nloa ɛ? Duzu a Baebolo ne ka a?
Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu
Asoo Baebolo ne ka kɛ nukelea konle bazi ɔ?
Baebolo ne ɛnga nukelea konle nwo edwɛkɛ. Noko subane nee ninyɛne bie mɔ mɔɔ Baebolo ne hanle kɛ ɔbasisi mɔɔ ɛlɛkɔ zo ɛnɛ la a maa menli sulo kɛ nukelea konle bahola azi a.
Fa mɔɔ Baebolo ngyehyɛnu ɛhye mɔ ka la toto ninyɛne mɔɔ ɛlɛsisi wɔ ewiade la anwo:
Baebolo ngyehyɛnu: Gyisɛse ɛdoavolɛma bizale ye kɛ: “Mekɛ boni a ninyɛne ɛhye mɔ bazi a, na sɛkɛlɛneɛ boni a bahile kɛ wɔra na mekɛ ɛhye ɛlɛkɔ awieleɛ a?” Gyisɛse buale kɛ: “Maanle badwazo atia maanle yɛɛ belemgbunlililɛ badwazo atia belemgbunlililɛ.”—Mateyu 24:3, 7.
Mɔɔ ɛlɛsisi ewiade: Maanle ngakyile, bɔbɔ bɛdabɛ mɔɔ bɛlɛ nukelea akodeɛ la ta kɔ konle.
“Basabasayɛlɛ dɔɔnwo ɛlɛkɔ zo wɔ ewiade kenlensa ye: konle ɛlɛkɔ zo wɔ ɛleka dɔɔnwo.”—The Armed Conflict Location & Event Data Project.
Baebolo ngyɛnu: “Wɔ mekɛ mɔɔ li awieleɛ la anu, nyiakɛ belemgbunli ne bahɔzuhuzuhu [sɔlɔ belemgbunli ne].”—Daneɛle 11:40.
Mɔɔ ɛlɛsisi ewiade: Maanle ngakyile nee maanle mɔɔ bɛgyi bɛ nzi la ɛlɛsuhuzuhu bɛ nwo anzɛɛ ɛlɛpele tumililɛ nwo kɛ mɔɔ Baebolo ne hanle la. Ɔwɔ nuhua kɛ maanle mɔɔ bɛlɛ nukelea akodeɛ la nee bɛ nwo ɛngo ɛdeɛ, noko bɛlɛyɛ nukelea akodeɛ mɔɔ anwo yɛ ɛzulolɛ kpalɛ la dɔɔnwo.
“Wɔ ɛvolɛ bulu mɔɔ ɛze la anu, konle ɛhɔ zo wɔ maanle dɔɔnwo avinli, na maanle mɔɔ lɛ tumi kpalɛ la bie mɔ ɛgyinla bɛ nzi.”—The Uppsala Conflict Data Program.
Baebolo ngyehyɛnu: ‘Wɔ mekɛ mɔɔ li awieleɛ la anu, mekɛ mɔɔ anu yɛ se la bara. Ɔluakɛ menli bayɛ menli mɔɔ bɛ nee bɛ ɛnyɛ ngyehyɛleɛ, dumasɛkyevoma, menli mɔɔ ɛngomo bɛ nwo zo, menli mɔɔ anwo yɛ ɛzulolɛ.’—2 Timote 3:1-3.
Mɔɔ ɛlɛsisi ewiade: Maanle mgbanyima adwenle ɛnda ɛnyia kɛ mɔɔ ɔde wɔ menli dɔɔnwo afoa nu la. Kɛ anrɛɛ bɛbaziezie edwɛkɛ anzodwolɛ nu la, bɛdua ɛnwunlonwunlanlɛ anzɛɛ tumi zo a bɛdi nwolɛ gyima a. Subane zɛhae ɛnrɛmaa ɔnrɛyɛ se kɛ nukelea konle bazi.
“Saa menli anga bɛ nwo ambɔ nu anli ninyɛne nwo gyima a, ɔbava akɛsakɛsa kpole yeara.”—S. Saran nee J. Harman, World Economic Forum.
Asoo Nyamenle bamaa nukelea konle ara ɔ?
Baebolo ne ɛnga. Noko ɔka kɛ “ninyɛne ɛzulolɛ,” anzɛɛ edwɛkɛ ɛzulolɛ basisi yɛ mekɛ ye. (Luku 21:11) Nwolɛ neazo a le nukelea bɔmbo mɔɔ bɛdole ye wɔ Ewiade Konle II anu la. Baebolo ne kilehile deɛmɔti Nyamenle maa konle nwo adenle la anu. Amaa wɔanwu nwolɛ edwɛkɛ dɔɔnwo la, nea Duzu Ati A Nyamenle Maa Amaneɛnwunlɛ Nwo Adenle A? vidio ne.
Asoo azɛlɛ ne bazɛkye?
Kyɛkyɛ. Saa bɛto nukelea bɔmbo bieko bɔbɔ a, Nyamenle ɛnrɛmaa ɔnrɛzɛkye ewiade amuala. Baebolo ne ka kɛ bɛnrɛzɛkye azɛlɛ ne, emomu alesama badɛnla zolɛ dahuu.
Bie mɔ ɛva bɛ adwenle ɛbu kɛ kenle bie nukelea konle bazi na ɔbamaa menli ekyi bie ala a aha azɛlɛ ne azo a na bɛ nwo bahyele bɛ ɔluakɛ konle ne bazɛkye ninyɛne mɔɔ wɔ azɛlɛ ne azo la. Noko Baebolo ne ka kɛ bɛbaziezie debie biala mɔɔ konle ɛmaa yezɛkye la boɛ wɔ azɛlɛ ne azo.
Nyamenle kulo kɛ yɛtɛnla azɛlɛ kɛnlɛma zo na yɛ nye die
Yɛ Bɔvolɛ ne bɔle azɛlɛ ne mɔɔ ɔkola ɔsiezie ninyɛne mɔɔ ɛzɛkye wɔ zo la boɛ a. Yɛze noko kɛ Nyamenle bava ye tumi ne aziezie azɛlɛ ne; na alesama badɛnla zo dahuu.—Edwɛne 37:11, 29; Yekile 21:5.
Kɛ ɔkɛyɛ na wɔagyinla nukelea konle nwo adwenleadwenle nloa ɛ?
Bie mɔ sulo kɛ kenle ko dedee nukelea konle bazi na yeazɛkye ninyɛne dɔɔnwo. Ɛwɔkɛ nee folɛdulɛ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la bahola aboa menli ɛhye mɔ yeamaa bɛ adwenleadwenle zo ade. Adenle boni azo?
Baebolo ne maa yɛnwu anyelazo kɛnlɛma mɔɔ wɔ ɛkɛ ne maa menli mɔɔ badɛnla azɛlɛ ne azo nee azɛlɛ ne la. Saa yɛsukoa anyelazo ɛhye anwo debie a, ɔbayɛ kɛ ‘sɛkɛ yeamaa yɛ ngoane’ amaa yɛ adwenleadwenle zo ade. (Hibuluma 6:19, ɔbodwɛkɛ) Eza saa yɛanva ɛhyema anwo adwenleadwenle yeamboka ɛnɛ ɛdeɛ ne anwo na yɛye yɛ adwenle yɛfi ninyɛne mɔɔ ɛnle kpalɛ mɔɔ bahola azi la azo a, ɔbaboa kpalɛ. Kɛ mɔɔ Gyisɛse hanle la, “kenle biala anu ngyegyelɛ zonle maa kenle ne.”—Mateyu 6:34.
Nɔhalɛ nu, ɔhyia kɛ yɛ muala yɛnea yɛ kpɔkɛdelɛ zo boɛ amaa yɛahola yɛadwenle kpalɛ na yɛazie yɛ nwo dii. Yɛbahola yɛayɛ zɔ a, ɔwɔ kɛ yɛnea boɛ wɔ edwɛkɛ mɔɔ kola maa adwenleadwenle tɔ yɛ nwo la anwo, le kɛ nukelea konle nee akodeɛ fofolɛ mɔɔ bɛyɛ la anwo amaneɛbɔlɛ. Ɛhye ɛngile kɛ yɛle menli mɔɔ ɛhwee ɛnvale yɛ nwo. Emomu, ɔkile kɛ yɛlɛbɔ mɔdenle kɛ yɛnrɛdwenledwenle ninyɛne mɔɔ yɛnlɛ zolɛ tumi na bie a bɛnrɛzi ɛlɛ la anwo somaa.
Ye wɔ adwenle fi amaneɛbɔlɛ ɛtane zo na fa wɔ adwenle sie ninyɛne mgbalɛ mɔɔ ɛlɛkɔ zo wɔ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la azo.
Baebolo ne ka kenle bie nwo anyelazo mɔɔ le nɔhalɛ la anwo edwɛkɛ
Ɛsukoa Nyamenle ɛwɔkɛ ne mɔ anwo edwɛkɛ dɔɔnwo a, ɛbanyia anyelazo, anyelielɛ nee anzodwolɛ.
Asoo Baebolo ne ka kɛ Amagɛdɔn bayɛ nukelea konle ɔ?
Bie mɔ suzu kɛ Amagɛdɔn le konle mɔɔ bɛbatoto nukelea bɔmbo wɔ ewiade amuala a. Ɔti bɛfa bɛ adwenle bɛbu kɛzi ninyɛne bazɛkye bɔkɔɔ wɔ zɔhane mekɛ ne la.
Noko akee, edwɛkɛkpɔkɛ “Amagɛdɔn” mɔɔ wɔ Baebolo ne anu la gyi ɛkɛ maa konle mɔɔ Nyamenle nee “arelemgbunli mɔɔ wɔ azɛlɛ ye azo amuala” anzɛɛ alesama arane ngakyile baho la.a (Yekile 16:14, 16) Amagɛdɔn konle ne ɛnrɛzɛkye menli nee ninyɛne kɔsɔɔti kɛ mɔɔ bɛto bɔmbo a ɔyɛ la. Emomu wɔ Amagɛdɔn, Nyamenle bazɛkye amumuyɛma ala, ɛhye bava nɔhalɛ anzodwolɛ nee banebɔlɛ ara.—Edwɛne 37:9, 10; Ayezaya 32:17, 18; Mateyu 6:10.
Duzu a Baebolo ne ka kɛ ɔbamaa bɛagyakyi konle a?
Gyihovab Nyamenle bamaa maanle maanle mɔɔ ko la agyakyi konle na yeazɛkye bɛ konle ninyɛne ne mɔ yeava yeahile kɛ ɔlɛ bɛ nwo zo tumi. Ɔbalua ye Belemgbunlililɛ ne, ye arane ne mɔɔ wɔ anwuma mɔɔ ɔbali tumi wɔ azɛlɛ ye kɔsɔɔti azo la azo a yeayɛ ɛhye a.—Daneɛle 2:44.
Nyamenle Belemgbunlililɛ ne bahilehile menli kɛzi bɛbadɛnla anzodwolɛ nee koyɛlɛ nu la. Kɛmɔ arane kokye a bali tumi wɔ ewiade amuala la ati, maanle maanle avinli akɛsakɛsa bavi ɛkɛ; menli ɛnrɛzukoa konle ɛhonlɛ bieko! (Maeka 4:1-3) Duzu a bavi nu ara a? “Bɛ nuhua ko biala badɛnla ye vanye nee ye feege baka bo, na awie biala ɛnrɛha bɛ ɛzulolɛ.”—Maeka 4:4.
a Nea edwɛkɛ “Duzu A Le Amagɛdɔn Konle Ne?”
b Nyamenle duma a le Gyihova. (Edwɛne 83:18) Nea edwɛkɛ “Gyihova A Le Nwane?”