Ɛzinzalɛ Arane YINTANƐTE ZO MBULUKUZIELƐLEKA
Ɛzinzalɛ Arane
YINTANƐTE ZO MBULUKUZIELƐLEKA
Nzema
@
  • ɛ
  • ɔ
  • Ɛ
  • Ɔ
  • BAEBOLO
  • MBULUKU
  • DEBIEZUKOALƐ
  • w20 October m. 1-32
  • Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛfɛta Ɛzɔnenlɛ​—Foa Ko

Vidio biala ɛnle foa ɛhye

Mmafa ɛya vidio ne angola ambuke

  • Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛfɛta Ɛzɔnenlɛ​—Foa Ko
  • Ɛzinzalɛ Arane Ɔbɔ Gyihova Belemgbunlililɛ Nolo (Debiezukoalɛ Ɛdeɛ)—2020
  • Edwɛkɛtile Ngyikyi
  • Edwɛkɛ Mɔɔ Nee Ye Le Ko
  • BƐZUKOA DEBIE DAPƐNE BIALA
  • DIMOA SIEZIE Ɛ NWO
  • KILEHILE YE MAA Ɔ NEE GYIHOVA ƐDENDƐ DAHUU
  • BOA YE MAA Ɔ NEE GYIHOVA ƐNYIA AGƆNWOLƐVALƐ
  • MAA YE ANWOSESEBƐ KƐ ƆRƐLA DEBIEZUKOALƐ
  • Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛfɛta Ɛzɔnenlɛ​—Foa Nwiɔ
    Ɛzinzalɛ Arane Ɔbɔ Gyihova Belemgbunlililɛ Nolo (Debiezukoalɛ Ɛdeɛ)—2020
  • Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛzɔne Bɛ
    Ɛzinzalɛ Arane Ɔbɔ Gyihova Belemgbunlililɛ Nolo (Debiezukoalɛ Ɛdeɛ)—2021
  • Kɛzi Asafo Ne Baboa Baebolo Sukoavoma Bɛamaa Bɛafɛta Ɛzɔnenlɛ La
    Ɛzinzalɛ Arane Ɔbɔ Gyihova Belemgbunlililɛ Nolo (Debiezukoalɛ Ɛdeɛ)—2021
  • “Yemɔti, Bɛhɔ, Bɛyɛ . . . Menli Me Ɛdoavolɛma”
    Ɛzinzalɛ Arane Ɔbɔ Gyihova Belemgbunlililɛ Nolo (Debiezukoalɛ Ɛdeɛ)—2020
Nea Dɔɔnwo
Ɛzinzalɛ Arane Ɔbɔ Gyihova Belemgbunlililɛ Nolo (Debiezukoalɛ Ɛdeɛ)—2020
w20 October m. 1-32

EDWƐKƐ 41

Boa Wɔ Baebolo Sukoavoma Maa Bɛfɛta Ɛzɔnenlɛ​—Foa Ko

“Bɛle Kelaese kɛlata mɔɔ yɛhɛlɛ kɛ azonvolɛ a.”—2 KƆL. 3:3.

EDWƐNE 78 “Kilehile Nyamenle Edwɛkɛ Ne”

MƆƆ YƐBAZUKOAa

Bɛlɛsɔne bɛlɛra bie.

Mɔɔ maa asafo bie anye die la a le kɛ bɛkɛnwu kɛ bɛlɛsɔne Baebolo sukoavo bie mɔɔ bɛhilehilele ye wɔ asafo ne anu la. (Nea ɛdendɛkpunli 1)

1. Kɛzi 2 Kɔlentema 3:1-3 boa yɛ maa yɛnwu nwolɛ adenle mɔɔ yɛlɛ kɛ yɛbaboa Baebolo sukoavo bie yeamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ la ɛ? (Nea ɔ nyunlu nvoninli ne.)

SAA ɛnwu kɛ bɛlɛsɔne Baebolo sukoavo bie mɔɔ wɔ wɔ asafo ne azɛlɛsinli ne anu la a, kɛzi ɛte nganeɛ ɛ? Ɔmaa ɛ nye die kpalɛ. (Mat. 28:19) Na saa ɛdawɔ a ɛ nee ahenle zukoale debie a, yemɔ bɛnga! (1 Tɛs. 2:19, 20) Ɛdoavolɛma fofolɛ mɔɔ bɛzɔne bɛ la le “nganvolɛ ngɛlata” ngɛnlɛma maa menli mɔɔ bɛ nee bɛ zukoale la nee asafo ne amuala.​—Kenga 2 Kɔlentema 3:1-3.

2. (a) Kpuya mɔɔ anwo hyia la boni a ɔwɔ kɛ yɛsuzu nwo a, na duzu ati ɔ? (b) Duzu a le Baebolo ɛzukoalɛ? (Nea ɔbodwɛkɛ ne.)

2 Ɔyɛ anyelielɛ kɛ wɔ ɛvolɛ nna mɔɔ ɛpɛ nu la, yeanyɛ boɛ fee la yɛ nee menli kɛyɛ 10,000,000 zukoale Baebolo neb siane biala wɔ ewiade amuala. Na wɔ ɛvolɛ zɔhane mɔ anu, yeanyɛ boɛ fee la bɛzɔnenle menli mɔɔ bo 280,000 kɛ Gyihova Alasevolɛ nee Gyisɛse Kelaese ɛdoavolɛma fofolɛ ɛvolɛ biala. Kɛ ɔkɛyɛ na yɛaboa Baebolo sukoavoma ɛhye mɔ anu dɔɔnwo yɛamaa bɛazɔne bɛ ɛ? Kɛmɔ Gyihova ɛnyia abotane na ɔlɛmaa menli adenle yeamaa bayɛ Kelaese ɛdoavolɛma la ati, yɛkulo kɛ yɛyɛ mɔɔ yɛbahola biala la yɛboa bɛ yɛmaa bɛnyia anyuhɔlɛ na bɛsɔne bɛ ndɛndɛ. Mekɛ ɛnle ɛkɛ!​—1 Kɔl. 7:29a; 1 Pita 4:7.

3. Kɛzi bɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ la anwo debie boni a yɛbazukoa ye wɔ edwɛkɛ ɛhye anu a?

3 Kɛmɔ ɔhyia kpalɛ kɛ yɛyɛ menli ɛdoavolɛma ɛnɛ la ati, Neazo Eku ne bizale Bɛtɛle ngakyile ne mɔ mɔɔ yɛbahola yɛayɛ amaa yɛaboa yɛ Baebolo sukoavoma dɔɔnwo yɛamaa bɛafɛta ɛzɔnenlɛ la. Wɔ edwɛkɛ ɛhye nee mɔɔ doa zo la anu, yɛbanwu mɔɔ yɛbahola yɛazukoa yɛavi adekpakyelɛma, edwɛkpatɛvolɛma nee maangyebakyi zo neavolɛma mɔɔ lɛ anwubielɛ la ɛkɛ ne la.c (Mrɛ. 11:14; 15:22) Bɛhanle ninyɛne mɔɔ Baebolo kilehilevolɛma nee sukoavoma bahola ayɛ amaa Baebolo ɛzukoalɛ bie anyia anyuhɔlɛ la. Wɔ edwɛkɛ ɛhye anu, yɛbazuzu ninyɛne nnu mɔɔ ɔwɔ kɛ Baebolo sukoavo biala yɛ amaa yeanyia anyuhɔlɛ ndɛndɛ na yeafɛta ɛzɔnenlɛ la anwo.

BƐZUKOA DEBIE DAPƐNE BIALA

Nvoninli: 1. Adiema raalɛ bie nee raalɛ bie ɛlɛsukoa Baebolo ne wɔ mekɛ mɔɔ bɛgyi ye anlenkɛ ne anloa la. 2. Mekɛ gyɛne mɔɔ adiema raalɛ ne hɔle ɛkɛ la, raalɛ ne hanle kɛ ɔradɛnla aze ɔmaa bɛzukoa debie.

Biza sukoavo ne saa bɛbahola bɛadɛnla ɛleka bie bɛazukoa Baebolo ne a (Nea ɛdendɛkpunli 4-6)

4. Duzu a ɔwɔ kɛ yɛnwu ye wɔ Baebolo ɛzukoalɛ mɔɔ bɛgyinla ɛkɛ ne ala bɛyɛ la anwo a?

4 Yɛ mediema dɔɔnwo nee suamenlema sukoa Baebolo ne wɔ mekɛ mɔɔ bɛ nee bɛ gyi bɛ anlenkɛ ne anloa anzɛɛ bɛ nee bɛ gyi ɛleka bie la. Ɔwɔ nuhua kɛ ɛhye maa bɛ nye die Baebolo ne anwo ɛdeɛ, noko bɛ nee bɛ ɛnzukoa ɛngyɛ yɛɛ bie a bɛnrɛyɛ ye dapɛne biala. Amaa anyelielɛ mɔɔ ahenle ɛnyia ye wɔ Baebolo ne anwo la ayɛ kpole la, mediema bie mɔ die ye fonu nɔma amaa bɛavɛlɛ ye anzɛɛ bɛava Baebolo ne anu edwɛkɛ bie bɛanwa ye wɔ fonu zo. Bie a bɛbabɔ adawu ngyikyi ngyikyi zɛhae mekɛ tendenle noko ɔnyɛ Baebolo ɛzukoalɛ mɔɔ ɛnyia anyuhɔlɛ. Saa sukoavo bie fa mekɛ ekyi ɛhye ala sukoa Nyamenle Edwɛkɛ ne a asoo ɔbamaa yeayila ɔ nwo zo na yeafɛta ɛzɔnenlɛ ɔ? Kyɛkyɛ.

5. Edwɛkɛ boni a Gyisɛse hanle ye wɔ Luku 14:27-33 mɔɔ baboa yɛ wɔ ɛdoavolɛyɛlɛ gyima ne anu a?

5 Mekɛ bie Gyisɛse vale ndonwo hilehilele mɔɔ ɔwɔ kɛ awie yɛ kolaa na yeayɛ ye ɛdoavolɛ la anu. Ɔhanle awie mɔɔ ɔkulo kɛ ɔsi tawa nee belemgbunli bie mɔɔ ɔkulo kɛ ɔkɔ konle la anwo edwɛkɛ. Gyisɛse hanle kɛ ɔwɔ kɛ ahenle mɔɔ kulo kɛ ɔsi tawa ne la ‘dimoa tɛnla aze sese ye bolɛ ne’ nea kɛ saa ɔlɛ dɔɔnwo mɔɔ ɔbava yeawie a. Yɛɛ ɔwɔ kɛ belemgbunli noko ‘dimoa tɛnla aze na ɔ nee menli dimoa suzu nwo’ na ɔnwu ye kɛ saa ɔlɛ sogyama dɔɔnwo mɔɔ ɔbahola yeava bɛ yeahɔ konle ne a. (Kenga Luku 14:27-33.) Zɔhane ala a Gyisɛse noko ze ye kɛ ɔwɔ kɛ awie suzu mɔɔ ɔhyia kɛ ɔyɛ kolaa na yeayɛ ye ɛdoavolɛ la anwo kpalɛ a. Ɛhye ati ɔwɔ kɛ yɛmaa Baebolo sukoavoma anwosesebɛ kɛ bɛmaa yɛ nee bɛ ɛzukoa debie dapɛne biala. Kɛzi yɛbahola yɛayɛ ɛhye ɛ?

6. Duzu a yɛbahola yɛayɛ amaa yɛ Baebolo sukoavoma anyia anyuhɔlɛ a?

6 Mɔɔ limoa la maa mekɛ mɔɔ bɛfa bɛgyinla ɛkɛ ne ala bɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ ne la ɛwa ekyi. Saa ɛkɔ ye ɛkɛ ne biala a bɛsuzu Ngɛlɛlera ko ala anwo a, bɛbahola bɛazuzu ko noko anwo bɛaboka nwo. Saa ɛkyɛ ekyi a ɔngyegye suamenle ne a, akee ɛbahola wɔabiza ye saa bɛbahola bɛadɛnla ɛleka bie na bɛadoa bɛ debiezukoalɛ ne azo a. Mɔɔ suamenle ne baha la bahile kɛzi ɔ nye ɛbolo kɛ ɔkulo kɛ ɔsukoa Baebolo ne la. Amaa wɔboa sukoavo ne wɔamaa yeanyia anyuhɔlɛ ndɛndɛ la, ɛbahola wɔabiza ye saa ɔkulo kɛ bɛsukoa debie fane nwiɔ dapɛne biala a. Noko eza ninyɛne dɔɔnwo wɔ ɛkɛ mɔɔ ɔwɔ kɛ bɛyɛ bɛboka nwo a.

DIMOA SIEZIE Ɛ NWO

Nvoninli: 1. Adiema raalɛ ne ɛlɛdimoa aziezie ɔ nwo amaa debiezukoalɛ ne. 2. Nzinlii, adiema raalɛ ne ɛlɛboa raalɛ ne yeamaa yeayɛ edwɛkɛ titili mɔɔ wɔ debiezukoalɛ ne anu la nzonlɛ wɔ ye buluku ne anu.

Siezie ɛ nwo kpalɛ maa debiezukoalɛ ne, na kile sukoavo ne kɛzi ɔbaziezie ɔ nwo la (Nea ɛdendɛkpunli 7-9)

7. Kɛzi kilehilevolɛ ne bahola aziezie ɔ nwo kpalɛ amaa Baebolo ɛzukoalɛ biala ɛ?

7 Kɛ kilehilevolɛ la, ɔwɔ kɛ ɛziezie ɛ nwo kpalɛ ɛmaa Baebolo ɛzukoalɛ biala. Dimoa kenga edwɛkɛ ne na kenga ngɛlɛlera mɔɔ wɔ nu la. Nwu edwɛkɛ titili mɔɔ wɔ nuhua la kpalɛ. Dwenle edwɛkɛ tile ne, edwɛkɛtile ngyikyi ne mɔ, kpuya ne mɔ, ngɛlɛlera mɔɔ ɔwɔ kɛ ‘bɛkenga,’ nvoninli ne mɔ nee vidio ngakyile mɔɔ ɔbaboa yeamaa wɔahilehile edwɛkɛ ne anu kpalɛ la anwo. Akee dwenle wɔ Baebolo sukoavo ne nee kɛzi ɛbahilehile edwɛkɛ ne anu sikalɛ amaa yeade ɔ bo ndɛndɛ na yeava yeayɛ gyima la anwo.​—Nih. 8:8; Mrɛ. 15:28a.

8. Duzu a ɛzoanvolɛ Pɔɔlo edwɛkɛ mɔɔ wɔ Kɔlɔsaema 1:9, 10 la maa yɛnwu ye wɔ yɛ Baebolo sukoavoma mɔɔ yɛyɛ asɔne yɛamaa bɛ la anwo a?

8 Saa ɛlɛsiezie ɛ nwo a ka sukoavo ne nee ye ngyianlɛ nwo edwɛkɛ kile Gyihova wɔ asɔneyɛlɛ nu. Sɛlɛ Gyihova kɛ ɔboa wɔ ɔmaa ɛhilehile Baebolo ne anu wɔ adenle mɔɔ ɔbaha ahenle ahonle la azo. (Kenga Kɔlɔsaema 1:9, 10.) Bɔ mɔdenle kɛ ɛbanwu debie mɔɔ bie a ɔbayɛ se kɛ sukoavo ne bade ɔ bo anzɛɛ ɔbalie yeado nu la. Kakye kɛ wɔ bodane a le kɛ ɛboa ye wɔamaa yeanyia anyuhɔlɛ amaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ.

9. Kɛ ɔkɛyɛ na kilehilevolɛ ne aboa sukoavo ne yeamaa yeaziezie ɔ nwo yeamaa ye debiezukoalɛ ne ɛ? Kilehile nu.

9 Yɛlɛ anyelazo kɛ saa yɛ nee sukoavo ne sukoa Baebolo ne dahuu a, ɔbaboa ye yeamaa yeahile mɔɔ Gyihova nee Gyisɛse ɛyɛ ɛmaa ye la anwo anyezɔlɛ na yeanyia ɛhulolɛ kɛ ɔbazukoa ninyɛne dɔɔnwo. (Mat. 5:3, 6) Amaa sukoavo ne anyia mɔɔ ɔlɛsukoa la azo nvasoɛ kpalɛ la, ɔwɔ kɛ ɔfa ye adwenle ɔsie zo. Amaa wɔaboa ye wɔamaa yeayɛ ɛhye la, ɔwɔ kɛ ɛmaa ɔnwu kɛ ɔhyia kɛ ɔkenga edwɛkɛ ne na ɔdwenle kɛzi ɔbava yeali gyima la anwo kolaa na wɔara. Kɛzi kilehilevolɛ ne bayɛ ye ɛ? Ɔwɔ kɛ ɔ nee sukoavo ne bɔ nu yɛ ko amaa yeanwu kɛzi bɛyɛ ye la.d Maa ɔnwu kɛzi ɔbanwu kpuya ne mɔ mualɛ fɔɔnwo ne mɔ la, na maa ɔnwu ye kɛ saa ɔpepɛ edwɛkɛ titili ne mɔ ala abo a, ɔbaboa ye yeamaa yeahakye mualɛ ne. Akee maa ɔva ɔdaye mumua ne ye edwɛkɛ ɔbua kpuya ne. Saa ɔyɛ ye zɔhane a ɔbamaa wɔanwu ye saa yede edwɛkɛ ne abo kpalɛ a. Noko debie bieko wɔ ɛkɛ mɔɔ ɛbahola wɔamaa wɔ sukoavo ne anwosesebɛ wɔamaa yeayɛ a.

KILEHILE YE MAA Ɔ NEE GYIHOVA ƐDENDƐ DAHUU

Nvoninli: 1. Adiema raalɛ ne ɛlɛyɛ asɔne kolaa na bɛabɔ debiezukoalɛ ne abo. 2. Nzinlii, Baebolo sukoavo ne angomekye yɛ asɔne.

Kilehile wɔ Baebolo sukoavo ne kɛzi ɔ nee Gyihova badendɛ la (Nea ɛdendɛkpunli 10-11)

10. Duzu ati a ɔhyia kɛ sukoavo bie kenga Baebolo ne dahuu a, na duzu a ɔwɔ kɛ ɔyɛ amaa yeanyia zolɛ nvasoɛ kpalɛ a?

10 Saa sukoavo ne nee ye kilehilevolɛ ne sukoa debie dapɛne biala a, ɔbaboa ye ɛdeɛ, noko saa ɔdaye mumua ne ɔyɛ ninyɛne bie mɔ dahuu a ɔbaboa ye kpalɛ. Ɔhyia kɛ ɔ nee Gyihova di adwelie. Adenle boni azo? Ɔwɔ kɛ ɔtie Gyihova na ɔ nee ye tendɛ. Ɔdua Baebolo ne mɔɔ ɔbagenga ye dahuu la azo ɔtie Nyamenle. (Dwɔh. 1:8; Edw. 1:1-3) Boa ye maa ɔnwu kɛzi bɛfa “Baebolo Ɛgengalɛ Ngyehyɛleɛ” mɔɔ wɔ jw.org azoe bɛdi gyima la. Nɔhalɛ nu, amaa wɔaboa ye wɔamaa yeanyia ye Baebolo ɛgengalɛ ne azo nvasoɛ kpalɛ la, ɔwɔ kɛ ɛmaa ye anwosesebɛ ɛmaa ɔdwenledwenle mɔɔ Baebolo ne ɛlɛkilehile ye wɔ Gyihova anwo nee kɛzi ɔbava mɔɔ ɔlɛsukoa la yeabɔ ye ɛbɛla la anwo.​—Gyi. 17:11; Gye. 1:25.

11. Kɛ ɔkɛyɛ na sukoavo bie ahola ayɛ asɔne kpalɛ ɛ, na duzu ati a ɔhyia kɛ ɔsɛlɛ Gyihova dahuu ɛ?

11 Maa wɔ sukoavo ne anwosesebɛ kɛ ɔlua asɔneyɛlɛ zo ɔ nee Gyihova ɛdendɛ dahuu. Fi ahonle nu ɛ nee wɔ sukoavo ne ɛyɛ asɔne wɔ debiezukoalɛ ne mɔlebɛbo nee ye awieleɛ na bɔ ye duma wɔ asɔneyɛlɛ ne anu. Mekɛ mɔɔ ɔlɛtie wɔ asɔneyɛlɛ ne la ɔbazukoa kɛzi ɔbavi ye ahonle nu yealua Gyisɛse Kelaese anwo zo yeava ye asɔneyɛlɛ yeado Gyihova anyunlu la. (Mat. 6:9; Dwɔn 15:16) Nea kɛzi Baebolo ne mɔɔ wɔ sukoavo ne bagenga ye dahuu (Gyihova mɔɔ ɔbadie ye) nee asɔneyɛlɛ (Gyihova mɔɔ ɔ nee ye badendɛ) la baboa ye yeamaa yeabikye Nyamenle kpalɛ a! (Gye. 4:8) Saa wɔ sukoavo ne maa ɛhye yɛ ye subane a, ɔbanyia debie bieko mɔɔ ɔbaboa ye yeamaa yeayila ɔ nwo zo na bɛazɔne ye la.

BOA YE MAA Ɔ NEE GYIHOVA ƐNYIA AGƆNWOLƐVALƐ

12. Kɛ ɔkɛyɛ na kilehilevolɛ aboa ye sukoavo bie yeamaa ɔ nee Gyihova anyia agɔnwolɛvalɛ ɛ?

12 Ɔnle kɛ mɔɔ sukoavo bie sukoavo la ka ye adwenle nu ala, emomu ɔwɔ kɛ ɔka ye ahonle noko. Duzu ati ɔ? Ɔluakɛ saa ɔka ye ahonle a, ɔbamaa yeava yeabɔ ye ɛbɛla. Gyisɛse nee menli zuzule edwɛkɛ nwo maanle bɛdele ɔ bo. Noko menli doale ye ɔluakɛ ye ngilehilelɛ ne hanle bɛ ahonle. (Luku 24:15, 27, 32) Ɔwɔ kɛ wɔ sukoavo ne nwu Gyihova kɛ ɔle Awie mɔɔ ɔwɔ kɛ, awie mɔɔ ɔbahola ɔ nee ye ava agɔnwolɛ na ɔnwu Ye kɛ ɔbahola yeayɛ ɔ Ze, ye Nyamenle nee ɔ Gɔnwo. (Edw. 25:4, 5) Saa bɛlɛsukoa Baebolo ne a maa wɔ sukoavo ne ɛnwu yɛ Nyamenle ne subane ngɛnlɛma ne mɔ. (Ɛzɛ. 34:5, 6; 1 Pita 5:6, 7) Saa bɛlɛsuzu edwɛkɛtile biala anwo a, twe adwenle kɔ Sonla holɛ ko mɔɔ Gyihova de la azo. Boa sukoavo ne maa ɔde Gyihova subane ngɛnlɛma ne mɔ abo​—ye ɛlɔlɛ, ye atiakunlukɛnlɛma nee ye anwunvɔnezelɛ ne. Gyisɛse hanle kɛ “mɛla kpole kpalɛ nee mɔɔ limoa” la a le kɛ ‘ɛbahulo Gyihova wɔ Nyamenle ne.’ (Mat. 22:37, 38) Bɔ mɔdenle boa wɔ sukoavo ne maa ɔnyia Gyihova anwo ɛlɔlɛ kpole.

13. Maa kɛzi yɛbahola yɛaboa sukoavo bie yeamaa yeazukoa Gyihova subane ngɛnlɛma ne mɔ anwo debie la anwo neazo.

13 Saa ɛ nee wɔ sukoavo ne ɛlɛdi adwelie a ka kɛzi ɛkulo Gyihova la anwo edwɛkɛ kile ye. Ɛhye baboa wɔ sukoavo ne yeamaa yeanwu ye kɛ ɔwɔ kɛ ɔdaye noko ɔ nee Gyihova nyia agɔnwolɛvalɛ kyengye na ɔkulo ye. (Edw. 73:28) Kɛ neazo la, asoo edwɛkɛ bie wɔ buluku ne mɔɔ bɛlɛsukoa anzɛɛ ngɛlɛlera ne anu mɔɔ ka Gyihova ɛlɔlɛ, ye nrɛlɛbɛ, ye pɛlepɛlelilɛ, anzɛɛ ye tumi ne anwo edwɛkɛ wɔ adenle mɔɔ ka wɔ ahonle la azo ɔ? Ka nwolɛ edwɛkɛ kile wɔ sukoavo ne na maa ɔnwu ye kɛ ɛhye le debie titili ko mɔɔ ɔti ɛkulo yɛ anwuma Selɛ ne la. Debie bieko wɔ ɛkɛ mɔɔ ɔwɔ kɛ Baebolo sukoavo biala yɛ amaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ a.

MAA YE ANWOSESEBƐ KƐ ƆRƐLA DEBIEZUKOALƐ

Nvoninli: 1. Adiema raalɛ ne ɛlɛdua ‘Ɛzinzalɛ Arane,’ vidio nee debiezukoalɛ ɛsalɛdolɛ kɛlata ne azo aboa sukoavo ne yeamaa yeanwu kɛzi yɛyɛ yɛ debiezukoalɛ ne mɔ la. 2. Adiema raalɛ ne ɛlɛmaa mualɛ wɔ Ɛzinzalɛ Arane Debiezukoalɛ bo. Ye sukoavo ne de ye foa ko na ɔlɛnea ye kpalɛ.

Maa wɔ sukoavo ne anwosesebɛ kɛ ɔbɔ ɔ bo ɔrɛla debiezukoalɛ! (Nea ɛdendɛkpunli 14-15)

14. Duzu a Hibuluma 10:24, 25 ka ye wɔ debiezukoalɛ ɛhɔlɛ nwo mɔɔ bahola aboa Baebolo sukoavo bie yeamaa yeanyia anyuhɔlɛ a?

14 Yɛ muala yɛkulo kɛ yɛ Baebolo sukoavoma nyia anyuhɔlɛ na bɛsɔne bɛ. Adenle ko mɔɔ hyia mɔɔ yɛbahola yɛalua zo yɛaboa bɛ la a le kɛ yɛbamaa bɛ anwosesebɛ kɛ bɛrɛla debiezukoalɛ. Baebolo kilehilevolɛma mɔɔ bɔ mɔdenle la ka kɛ sukoavoma mɔɔ bɔ debiezukoalɛ ɛhɔlɛ bo ndɛ la nyia anyuhɔlɛ ndɛndɛ. (Edw. 111:1) Baebolo kilehilevolɛma bie mɔ kilehile nu kile bɛ sukoavoma ne kɛ saa bɛba debiezukoalɛ a, bɛbazukoa ninyɛne dɔɔnwo bɛadɛla mɔɔ bɛba bɛ ɛkɛ ne a bɛ nee bɛ sukoa la. Bɛgenga Hibuluma 10:24, 25, akee maa wɔ sukoavo ne ɛnwu nvasoɛ mɔɔ ɔba debiezukoalɛ a ɔbanyia la. Ye Duzu A Bɛyɛ Ye Wɔ Belemgbunlililɛ Asalo Ɛkɛ A? vidiof ne kile ye. Boa wɔ sukoavo ne maa ɔbɔ kpɔkɛ kɛ ɔbara debiezukoalɛ dapɛne biala.

15. Kɛ ɔkɛyɛ na yɛamaa sukoavo bie anwosesebɛ yeamaa yeara debiezukoalɛ dahuu ɛ?

15 Saa wɔ sukoavo ne ɛtɛbale debiezukoalɛ ɛlɛ anzɛɛ ɔnda ɔmba debiezukoalɛ a, duzu a ɛbahola wɔayɛ a? Fa anyelielɛ ka mɔɔ ɛzukoalɛ ye wɔ debiezukoalɛ bie abo wɔ dapɛne ne anu la anwo edwɛkɛ kile ye. Saa ɔnwu kɛzi ɛ nye die debiezukoalɛ ne anwo la a, bie a ɔdaye noko ɔbanyia ɛhulolɛ kɛ ɔbara bie. Fa Ɛzinzalɛ Arane anzɛɛ Yɛ Ɛbɛlabɔlɛ Nee Yɛ Ɛzonlenlɛ Nyianu Buluku ne mɔɔ yɛlɛsukoa la bie maa ye. Kile ye mɔɔ yɛbazuzu nwo wɔ debiezukoalɛ bieko abo la na biza ye nuhua ne mɔɔ ɔ nye balie nwolɛ la. Mɔɔ wɔ sukoavo ne banwu ye anzɛɛ bade ye wɔ debiezukoalɛ mɔɔ ɔbalimoa yeara la abo la badɛla mɔɔ yenwu ye anzɛɛ yede wɔ asɔne gyɛne biala mɔɔ yehɔ anu la. (1 Kɔl. 14:24, 25) Ɔbayia menli gyɛne mɔɔ ɔbahola yeazukoa bɛ neazo ngɛnlɛma ne mɔ na bɛaboa ye bɛamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ la.

16. Kɛ ɔkɛyɛ na yɛaboa yɛ sukoavo bie yɛamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ ɛ, na duzu a yɛbazukoa wɔ edwɛkɛ mɔɔ doa zo la anu a?

16 Kɛ ɔkɛyɛ na yɛaboa yɛ Baebolo sukoavo bie yɛamaa yeafɛta ɛzɔnenlɛ ɛ? Yɛbahola yɛamaa ye anwosesebɛ kɛ ɔmaa yɛzukoa debie dapɛne biala na anrɛɛ ɔziezie ɔ nwo kolaa na yɛara. Ɛhye baboa ye yeamaa yeanwu kɛzi debiezukoalɛ ne hyia la. Eza ɔwɔ kɛ yɛmaa ye anwosesebɛ kɛ ɔ nee Gyihova ɛdendɛ dahuu na ɔva Ye agɔnwolɛ. Eza ɔwɔ kɛ yɛmaa ɔnyia ɛhulolɛ kɛ ɔbara debiezukoalɛ. (Nea ɛlɛka “Mɔɔ Ɔwɔ Kɛ Sukoavoma Yɛ Na Bɛafɛta Ɛzɔnenlɛ La” mɔɔ wɔ mukelɛ 12 la.) Noko edwɛkɛ mɔɔ doa zo la bamaa yɛanwu ninyɛne nnu bieko mɔɔ Baebolo kilehilevolɛma bahola ayɛ amaa sukoavoma afɛta ɛzɔnenlɛ la.

Adiema raalɛ bie nee ye Baebolo sukoavo mɔɔ ɔ nye ɛlie la ɛlɛsukoa debie.

Mɔɔ Ɔwɔ Kɛ Sukoavoma Yɛ Na Bɛafɛta Ɛzɔnenlɛ La

  1. 1. Bɛzukoa debie dapɛne biala

    • Nyia mekɛ na bɔ mɔdenle kɛ ɛ nee bɛ bɛazukoa debie dahuu

    • Saa ɔbayɛ boɛ a, ɛ nee bɛ ɛzukoa debie fane nwiɔ dapɛne biala

  2. 2. Siezie ɛ nwo maa debiezukoalɛ biala

    • Dimoa kenga edwɛkɛ ne anu kolaa na mekɛ ne adwu

    • Pepɛ edwɛkɛ agbɔkɛ mɔɔ bua debiezukoalɛ kpuya ne mɔ la abo

    • Dwenle kɛzi bɛbava mɔɔ bɛlɛsukoa la bɛali gyima la anwo

  3. 3. Ɛ nee Gyihova ɛdendɛ dahuu

    • Tie Gyihova ɔlua Baebolo ne mɔɔ ɛbagenga ye dahuu la azo

    • Dwenle mɔɔ Baebolo ne ɛlɛkilehile wɔ Gyihova anwo la anwo

    • Dua asɔneyɛlɛ zo ɛ nee Gyihova ɛdendɛ dahuu

  4. 4. Ɛ nee Gyihova ɛnyia agɔnwolɛvalɛ

    • Nwu Gyihova kɛ ɔle Awie mɔɔ wɔ ɛkɛ

    • Maa ɛ nye ɛlie Gyihova subane ngɛnlɛma ne mɔ anwo

    • Sukoa kɛ ɛbavi wɔ ahonle nu wɔahulo Gyihova

  5. 5. Kɔ asafo debiezukoalɛ

    • Ɔwɔ kɛ ɛte ɔ bo kɛ debiezukoalɛ ɛhɔlɛ bamaa wɔade Baebolo ne abo kpalɛ

    • Nwu nvasoɛ mɔɔ bɛba debiezukoalɛ a bɛbanyia la

    • Kpondɛ menli mɔɔ bɛbahola bɛazukoa bɛ neazo kpalɛ ne la

DUZU A WƆZUKOA A?

  • Kɛ ɔkɛyɛ na Baebolo ɛzukoalɛ mɔɔ yɛgyinla ɛkɛ ne ala yɛyɛ la anyia anyuhɔlɛ ɛ?

  • Kɛ ɔkɛyɛ na yɛahilehile sukoavoma yɛamaa bɛ nee Gyihova adendɛ dahuu ɛ, na duzu ati a ɛhye anwo hyia a?

  • Kɛ ɔkɛyɛ na yɛamaa sukoavoma anwosesebɛ yɛamaa bɛara debiezukoalɛ ɛ?

EDWƐNE 76 Kɛzi Ɛte Nganeɛ Ɛ?

a Awie mɔɔ ɛkilehile ye la kile kɛ ɛboa ye wɔamaa “yeadwenle, yeade nganeɛ, anzɛɛ yeayɛ ye ninyɛne wɔ adenle fofolɛ anzɛɛ ngakyile zo.” Yɛ 2020 ɛvolɛdwɛkɛ ne, Mateyu 28:19 ɛmaa yɛnwu kɛzi ɔhyia kɛ yɛ nee menli bazukoa Baebolo ne na yɛahilehile bɛ yɛamaa bɛayɛ Gyisɛse Kelaese ɛdoavolɛma mɔɔ bɛzɔne bɛ la. Edwɛkɛ ɛhye nee mɔɔ doa zo la bamaa yɛanwu kɛzi yɛbanyia anyuhɔlɛ wɔ gyima ɛhye mɔɔ anwo hyia la anu la.

b EDWƐKƐ MƆƆ BƐHILEHILE NU: Saa ɛta ɛyɛ ngyehyɛleɛ ɛnee awie suzu Baebolo ne anwo a, ɛnee ɛlɛyɛ Baebolo ɛzukoalɛ. Saa ɛkile sukoavo ne kɛzi bɛbayɛ debiezukoalɛ ne la na ɛnee ye sukoa debie fane nwiɔ na ɛdie ɛdi kɛ debiezukoalɛ ne bahɔ zo a ɛbahola wɔabu nwolɛ mgbonda.

c Nzuzulɛ mɔɔ wɔ edwɛkɛ “Conducting Progressive Bible Studies” mɔɔ rale July 2004 kɔdwu May 2005 Our Kingdom Ministry ne anu la bie wɔ edwɛkɛ ɛhye mɔ anu.

d Nea mitini nna vidio ne mɔɔ ɔ ti ne se Kilehile Wɔ Sukoavoma Maa Bɛziezie Bɛ Nwo la. Wɔ JW Library® azo, kɔ MEDIA > OUR MEETINGS AND MINISTRY > IMPROVING OUR SKILLS.

e Kɔ BAEBOLO NGILEHILELƐ > BAEBOLO ƐZUKOALƐ NINYƐNE.

f Wɔ JW Library® azo, kɔ MEDIA > OUR MEETINGS AND MINISTRY > TOOLS FOR THE MINISTRY.

    Nzema Mbuluku Ngakyile (1982-2026)
    Fi Nu
    Kɔ Nu
    • Nzema
    • Fa Nwa Awie
    • Mɔɔ ɛkulo
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Nwolɛ Mɛla
    • Fealeranu Edwɛkɛ
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Kɔ Nu
    Fa Nwa Awie