Yɛyɛ Wɔ Akoaba Yɛara Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu Ne Anu
DAPƐNE biala, sukoavoma mgbe dɔɔnwo nyia Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu ne azo nvasoɛ wɔ azɛlɛ mɔɔ bo 200 la azo wɔ ewiade amuala. Bie mɔ le fofolɛ. Yɛɛ bie mɔ vale bɛ nwo wulale sukulu ne anu la ɛhyɛ. Bɛyɛ sukulu ne wɔ asafo mɔ bo apenle ɛya ko la anu. Ɛbanyia ngyehyɛleɛ ko ne ala mɔɔ bɛfa bɛtete menli la bie wɔ ɛleka biala mɔɔ ɛwɔ la. Menli mɔɔ asolo bɛ ɛvolɛ, bɛ amaamuo, nee bɛ nwomazukoalɛ la ɛlɛnyia teokelase ndetelɛ ɛhye azo nvasoɛ mɔɔ bɛndua ɛhwee.
Bɛbɔle sukulu ɛhye abo wɔ Gyihova Alasevolɛ asafo ne mɔ anu wɔ ɛvolɛ 1943 la, bɛhanle bodane mɔɔ ɔgyi zo la anwo edwɛkɛ kɛ: “Bɛyɛ ye kɛ bɛfa bɛaziezie ‘diedima’ amuala, menli mɔɔ ɛde Nyamenle Edwɛkɛ ne na bɛnyia nuhua diedi la, amaa ‘bɛahola bɛahilehile awie mɔ’ . . . bɛamaa awie biala . . . afɛta bɔkɔɔ kɛ ɔbala ye anyelazo ne ali wɔ bagua nu.” (Course in Theocratic Ministry, m. 4) Badwu ɛnɛ, sukulu ne bodane ɛtɛkakyile.
Debie kpalɛ boni a yɛ nuhua ko biala bahola ava ɛdendɛlɛ ahyɛlɛdeɛ mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa yɛ la ayɛ a? Baebolo ne bua kɛ: ‘Debie biala mɔɔ die ɛnwomenle la ɛye Gyihova ayɛlɛ!’ (Edw. 150:6) Saa yɛyɛ ye zɔ a, yɛmaa yɛ anwuma Selɛ ne anye die. Yɛda ye ali kɛ, yɛ nye sɔ ye kpalɛyɛlɛ nee ye ɛlɔlɛ ne. Ɔnyɛ nwanwane kɛ bɛmaa Keleseɛnema anwosesebɛ dahuu kɛ ‘bɛva ayɛlɛyelɛ bɛmaa Nyamenle. Ɛhye a le afɔlebɔlɛ kpalɛ mɔɔ ɛnloanlɛ mɔɔ bɔ ye duma wɔ bagua nu la kola bɔ a’! (Hib. 13:15) Amaa yɛaboa wɔ yɛamaa wɔanyia anyuhɔlɛ wɔ ahyɛlɛdeɛ mɔɔ Nyamenle ɛva ɛmaa wɔ la anu na wɔaye Gyihova ayɛlɛ la, yɛyɛ wɔ akoaba yɛara Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu ne anu.
Ɔwɔ nuhua kɛ sukulu ne twe adwenle sie bagua nu ɛgengalɛ, ɛdendɛlɛ nee ɛhilehilelɛ zo mekɛ dɔɔnwo ɛdeɛ, noko tɛ nvasoɛ mɔɔ yɛnyia ye wɔ Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu ndetelɛ ne anu la amuala ala ɛne. Saa ɛfa ɛ nwo ɛwula nu a, ɔbaboa wɔ yeamaa wɔanyia bɛtianwo ɛgengalɛ, edwɛkɛ ɛdielɛ nee ye ɛhakyelɛ, debie ɛzukoalɛ, neɛnleanuyɛlɛ, edwɛkɛ nwo ɛzuzulɛ nee ye ɛhyehyɛlɛ, adawubɔlɛ, mualɛ ɛmanlɛ yɛɛ kɛlɛtokɛyɛlɛ nwo adwenle. Bɛbagyinla Baebolo ne nee yɛ mbuluku ne mɔ azo a bɛayɛ sukulu gyimalilɛ ne mɔ a. Saa ɛmaa nɔhalɛ ne mɔɔ wɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne anu la tɛnla wɔ adwenle nu a, ɛbahola wɔanyia Nyamenle adwenle ne bie. Nea kɛzi ɛhye azo bara nvasoɛ wɔ wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu a! Mɔɔ fane nvasoɛ mɔɔ wɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne azo anwo la, ɛvoya 20 yunivɛsiti kilehilevolɛ William Lyon Phelps hɛlɛle kɛ: “Bɛkola bɛfɛlɛ awie biala mɔɔ ɛzukoa Baebolo ne kpalɛ la kɛ ɔze nwoma . . . . Medie medi kɛ Baebolo nwo nrɛlɛbɛ mɔɔ kɔlegyi nwoma ɛmboka nwo la sonle bolɛ kpole tɛla kɔlegyi nwoma mɔɔ Baebolo nwo nrɛlɛbɛ ɛmboka nwo la.”
Kɛzi Ɛbanyia Zolɛ Nvasoɛ Kpalɛ La
Nɔhalɛ nu, amaa wɔanyia Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu ndetelɛ ne azo nvasoɛ kpalɛ la, ɔwɔ kɛ ɛdawɔ sukoavo mumua ne ɛbɔ mɔdenle. Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo manle ɔ gɔnwo Keleseɛnenli Temɔte anwosesebɛ kɛ: “Dwenledwenle ɛhye mɔ anwo; fa wɔ ahonle muala di ɔ nzi, amaa wɔ anyuhɔlɛ ala ali wɔ menli kɔsɔɔti anyunlu.” (1 Tem. 4:15, NW) Kɛzi ɛbava ɛhye wɔali gyima ɛ?
Bɔ mɔdenle kɔ Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu ne dapɛne biala. Fa Nyia Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu Ndetelɛ Zo Nvasoɛ buluku ɛhye di gyima nrɛlɛbɛ nu. Kɛlɛ wɔ duma wɔ ɛleka mɔɔ bɛyɛ kɛ ɛhɛlɛ ye la wɔ edwɛkɛtile mukelɛ ne. Ɛlɛba sukulu ne biala a, fa buluku ne bɛla. Eza ɛbahola wɔahɛlɛ debie wɔ buluku ɛhye anu. Saa ɛkenga ninyɛne titile bie wɔ nu mɔɔ ɔbaboa wɔ a, pɛ ɔ bo. Bɛgyakyi adenle kpole wɔ buluku ne anloa mɔɔ saa bɛlɛsuzu ninyɛne nwo wɔ sukulu ne anu a, ɛbahola wɔahɛlɛ ninyɛne titile mɔɔ ɛyɛle bɛ nzonlɛ la wɔ ɛkɛ a.
Ɛlɛsiezie ɛ nwo wɔamaa dapɛne dapɛne sukulu ne a, kakye kɛ Baebolo ne a bɛfa bɛdi gyima titile a. Ɔhyia kɛ ɛbagenga Baebolo foa ne mɔɔ bɛhyehyɛ bɛmaa dapɛne ne la. Saa ɛbahola wɔagenga foa ngakyile ne mɔ mɔɔ wɔ ngyehyɛleɛ ne azo la anwo edwɛkɛ kolaa na wɔahɔ sukulu ne a, anrɛɛ ɛhye noko baboa wɔ.
Bɛlɛyɛ sukulu ne a, tievolɛma banyia adenle ava bɛ nwo awula nu. Mmamaa ɛhye mɔ kpa ɛ ti. Ɛ nwo mɔɔ ɛbava wɔawula adawubɔlɛ ɛhye anu la hyia amaa wɔahakye mɔɔ ɛdele la na wɔahola wɔava wɔali gyima.
Nɔhalɛ nu, sukoavoma amuala banyia adenle amaa ɛdendɛlɛ anzɛɛ ayɛ yɛkile wɔ asafo ne anu. Fa nwolɛ adenle ɛhye mɔ biala mɔɔ ɛbanyia la di gyima kpalɛ. Bɔ mɔdenle wɔ ɛdendɛlɛ subane biala mɔɔ bɛhile kɛ ɛli nwolɛ gyima la anu. Bɛbadu wɔ folɛ mɔɔ bamaa wɔahɔ zo wɔanyia anyuhɔlɛ la. Die moalɛ zɔhane to nu. Kɛlɛ nzuzulɛ mɔɔ ɛbava wɔali gyima amaa wɔanyia anyuhɔlɛ la wɔ wɔ buluku ne anu. Kɛmɔ ɔyɛ se kɛ awie banwu ɔ nwo kɛmɔ awie mɔ nwu ye la, nzuzulɛ nee folɛdulɛ mɔɔ ɛlɔlɛ wɔ nu mɔɔ ɔgyi Baebolo ne azo la baboa kpole wɔ wɔ anyuhɔlɛ nu. Saa ɛvale ɛ nwo ɛwulale sukulu ne anu la ɛhyɛ bɔbɔ a, ɔbaboa wɔ.—Mrɛ. 1:5.
Ɛkulo kɛ ɛnyia anyuhɔlɛ ndɛndɛ ɔ? Saa ɛdumua ɛyɛ ninyɛne bie mɔ a, ɔbaboa wɔ. Dumua sukoa sukoavo biala gyimalilɛ mɔɔ ɔbayɛ la kolaa na wɔahɔ. Saa bɛkpondɛ awie bamaa yeagyinla tendɛvolɛ bie agyakɛ anu a, ɛbahola wɔadu ɛ nwo wɔamaa, na ɛhye bamaa wɔanyia anwubielɛ dɔɔnwo. Saa awie mɔ ɛlɛmaa ɛdendɛlɛ a, tie kɛzi bɛlɛmaa ye la boɛ. Awie biala sukoa debie fi ɔ gɔnwo ɛkɛ.
Bieko, saa wɔ tɛnlabelɛ bamaa wɔ adenle a, ɛbahola wɔalumua wɔazukoa buluku ɛhye amaa wɔanyia anyuhɔlɛ ndɛndɛ. Saa ɛsukoa adile 15 ne mɔɔ doa zo la ɛwie a, toa zo wɔ “Ngyehyɛleɛ Mɔɔ Bamaa Wɔanyia Anyuhɔlɛ Kɛ Tendɛvolɛ Nee Kilehilevolɛ” mɔɔ bɔ ɔ bo wɔ mukelɛ 78 la. Mɔɔ lumua, sukoa ɛzukoalɛdeɛ ko biala na yɛ gyimalilɛ mɔɔ wɔ nu la. Fa mɔɔ ɛlɛsukoa la di gyima wɔ daselɛlilɛ nu. Ɛhye bahola amaa wɔanyia anyuhɔlɛ kpole kɛ tendɛvolɛ nee Nyamenle Edwɛkɛ ne kilehilevolɛ.
Teokelase Ɛzonlenlɛ Sukulu ndetelɛ ne baboa na yeaziezie wɔ yeamaa debie mɔɔ hyia kpole wɔ ɛbɛlabɔlɛ nu la. Kɛmɔ Nyamenle ɛhulolɛdeɛ ti a yɛde aze la ati, saa yɛye ye ayɛlɛ a, ɛnee ɔkile kɛ yɛze bodane titile mɔɔ ɔti yɛde aze a. Gyihova Nyamenle fɛta ayɛlɛyelɛ kpole kpalɛ. (Yek. 4:11) Ndetelɛ ne mɔɔ yɛnyia ye wɔ sukulu ne anu la le adenle mɔɔ yɛdua zo yɛyɛ ɛhye a, amaa yɛadwenle kpalɛ, yɛayɛ yɛ ninyɛne nrɛlɛbɛ nu na yɛaha nɔhalɛ ne mɔɔ wɔ Nyamenle Edwɛkɛ ne mɔɔ vi sunsum nu la anwo edwɛkɛ kpalɛ.