Watchtower EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Akaleberyo k'Omuteya
EKIBIKIRO KY'EBITABU EKIRI OKO ENTERNETE
Kinande
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • MIHINDANO
  • lfb esomo 63 kapapuro 150-kapapuro 151 fu. 1
  • Ebinywa oko luhimbo

Sihali evideo yosi-yosi oko syo ulyasombola.

Muhakabya ebiteghendeka omuwulu w'erikimya evideo.

  • Ebinywa oko luhimbo
  • Ebyo twangigha omo Biblia
Ebyo twangigha omo Biblia
lfb esomo 63 kapapuro 150-kapapuro 151 fu. 1
Ebyala binemuhandika oko luhimbo

ESOMO 63

Ebihandiko oko luhimbo

Oko mughulu ono, Belshaza yo wabya mwami we Babiloni. Kiro kighuma, mwakokya abakulu-kulu 1 000 oko fete. Mwabwira abaghombe biwe ati balete ebikombe by’ehoro ebyo Nebukadneza alusaya omo hekalu ya Yehova. Belshaza n’abagheni biwe mubanywira omo bikombe ebyo n’eripipa emiungu yabo. Kitsumbukirania, mubalangira ebyala by’omundu bikahandika ebinywa ebitasibwe oko luhimbo lw’ekyumba ky’eriliramo.

Belshaza mwakwa obuba. Mwabirikira abakumu biwe n’eribalagha ati: ‘Hamabanika oyukanikumbulira ebinywa ebi, ingendimuyira mo mutabali w’akasatu omo Babiloni.’ Mubanasondekania erikumbulabyo, aliwe muhatabya n’omughuma oyo watoka. Omughole mwasa n’eribugha ati: ‘Hane omulume oyukahulawa mo Danieli oyo wabya akakumbulira Nebukadneza y’emyatsi. Naghu anganakukumbulira ebinywa ebi.’

Danieli mwaletwa eyiri omwami. Belshaza mwabugha naye ati: ‘Wamabisoma n’erikumbula ebihandiko ebi, ingendikuha eshenete y’ehoro n’erikuyira mo mutabali w’akasatu omo Babiloni.’ Danieli mwabugha ati: ‘Sinilaghire oko bihembo byaghu, aliwe ngendikubwira ebinywa ebi ngabikamaanisayaki. Tata waghu Nebukadneza iniakayiheka, neryo Yehova mwamukehya. Unasi ebyosi ebyamuhikira, aliwe sighutasikya Yehova omw’inywira obwabu omo bikombe by’ehoro ebyalusibawa omo hekalu Yiwe. Neryo oMungu mwakahandika ebinywa ebi: Mene, mene, Tekeli, na Parsini. Ebinywa ebi bikamaanisaya ngoko Abamedi n’Abaperesi bakendikinda e Babiloni, kandi siwendisyasyabya mwami.’

Abasuda ba Koreshi banemusoka olusi n’erihetukira ahali emilango ye Babiloni

Ikikabya nga sihali oyukendisyakinda e Babiloni. Omuyi oyu abya akongotere. Abya atimbireko esyombimbo n’olusi lunene. Aliwe omo kiro ekyo, Abamedi n’Abaperse mubahambagho. Omwami we Persia, ye Koreshi, mwalabya amaghetse w’olusi omo yindi nzira abasuda batoke erihika oko milango y’omuyi. Babere bahika kuyo, emilango yabya iyinakingulire! Abasuda mubingira omo muyi, bamahambagho n’eriita omwami. Neryo Koreshi mwabya mwami we Babiloni.

Omwaka mughuma isyalyahwa, Koreshi mwabugha ati: ‘Yehova abirinyibwira ati nihimbe ehekalu yiwe e Yerusalema. Owosi-wosi oyo wanzire eriwatikya ali bwiranda eriyayo.’ Ngoko Yehova abya iniabirilagha, Abayahudi bangyi mubasuba ewabo enyuma w’emyaka 70 e Yerusalema iyabiritoghotibwa. Omwami Koreshi mwasubulya ebikombe ebyakokotibawa omo horo n’efeza ebyo Nebukadneza abya iniabiriheka omo hekalu. Wanamalangira Yehova ngoko akolesaya Koreshi eriwatikya abandu biwe?

“Babiloni Mukulu abiritera, kandi abiribya obwikalo bw’esyombinga.”​—Eribisulirwa 18:2

Amabulyo: Ebinywa ebyahandikawa oko luhimbo mubyamaanisayaki? Yehova mwabwira Koreshi ati akoleki?

Ezra 1:1-11; Danieli 5:1-30; Isaya 44:27–45:2; Yeremia 25:11, 12

    Ebichapo bye Kinande (1999-2026)
    Ulwako
    Ingira
    • Kinande
    • Ghaba
    • Ebyo wanzire
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Eby'erighenderako eby'erikolesya
    • Eribika esiri
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Ingira
    Ghaba