17-23 OUT 2026
KANTIK 90 Ankouraz Sakenn Parmi Nou
Kouma Nou Kapav Gard enn Bon Lamitie ar Nou Bann Frer ek Ser?
“Abiy zotmem ar lafeksion ranpli avek tandres ek konpasion, zantiyes, limilite, douser, ek pasians.”—KOL. 3:12.
PWIN PRINSIPAL
Dan sa lartik-la, nou pou gete kouma nou kapav sirmont bann difikilte ki kapav gat nou lamitie ar nou bann frer ek ser.
1. Kotsa nou kapav gagn bann vre kamarad?
AKOZ nou pe viv dan bann dernie zour, nou lavi kapav bien difisil. Selman, li ti pou pli difisil si nou pa ti ena bann vre kamarad. Zeova konn sa, ek se akoz sa ki Li donn nou bann vre kamarad parmi so bann serviter. Se enn zoli benediksion, pa vre! (Ps. 119:63) Wi, nou form parti enn fami ki kontan Zeova ek ki kontan sakenn so kamarad.
2. Ki kalite kamarad nou anvi ete pou nou bann frer ek ser?
2 Li pa ase ki nou zis konn nou bann frer ek ser inpe. Nou bizin vinn pros ar zot ek vinn zot bann bon kamarad. Nou form parti enn fami ki kontan Zeova ek Zezi, ek se parski nou kontan zot ki ena linite ant nou. (Zan 13:35) Selman, pou nou kapav vinn pros ar nou bann frer ek ser, nou bizin fer bann zefor. Sa pa arive enn kout koumsa! Anplis, akoz nou inparfe, li kapav arive ki nou gagn bann ti biz-biz ar zot, ek lerla nou kapav gagn difikilte pou res pros ar zot.
3. Kifer nou kapav trouv sa difisil pou res pros ar lezot?
3 Li vre ki nou kapav pli pros ar sertin dan lasanble ki ar lezot. Kifer? Parski kitfwa nou kontan bann mem kitsoz, ouswa nou pans ek azir parey kouma zot. Parkont, li kapav arive ki nou gagn difikilte pou res bon kamarad ar lezot dan lasanble. Kitfwa akoz bann dezakor ki nou’nn gagne ar sertin, li difisil pou nou res pros ar zot. Ouswa, nou personalite telman diferan ar sertin, ki nou pa anvi pas letan ar zot. Li kapav arive osi ki nou gagn difikilte pou res bon kamarad ar sertin ki ena enn maladi grav, ki deprime, ouswa ki abat moralman. Dan sa lartik-la, nou pou gete kouma lexanp Zezi kapav ed nou pou kontign ena enn bon lamitie ar nou bann frer ek ser, mem si parfwa nou gagn difikilte pou fer sa. Me pou koumanse, anou gete kouma nou kapav devlop bann zoli kalite ki pou ed nou pou ena enn bon lamitie ar lezot.
BANN KALITE KI POU ED NOU POU ENA ENN BON LAMITIE AR LEZOT
4. Kouma nou kapav vinn pli pros ar lezot?
4 Pou ki nou kapav vinn pli pros ar nou bann frer ek ser, nou bizin fer zefor pou trouv zot bann zoli kalite. Ek enn kitsoz ki kapav ed nou pou fer sa, se kan nou pas letan avek zot. Lapot Pol ti bien anvi pas letan ar so bann frer ek ser. Kan li ti ekrir bann frer ek ser lasanble Tesalonik, li ti dir zot: “Nou ti bien anvi zwenn zot.” (1 Tes. 2:17) Boukou frer ek ser dir ki meyer fason pou vinn pli pros ar lezot se kan nou pas letan avek zot ek ki nou koz ar zot fas-a-fas. Par exanp, nou kapav fer sa kan nou prese, ouswa kan nou asiste bann renion ek bann lasanble ansam ar nou bann frer ek ser. Selman, kan nou gagn enn ti biz-biz ar enn kikenn, kitfwa li pa pou ase ki nou zis pas letan avek sa dimounn-la pou ki sitiasion-la ameliore.
5. Ki kitsoz kapav ed nou pou kontign ena enn bon lamitie ar lezot mem si parfwa sa difisil? Servi enn lexanp pou explike. (Kolosien 3:12)
5 Pou ki nou kapav kontign ena enn bon lamitie ar lezot, mem si parfwa li difisil, nou bizin devlop bann zoli kalite. (Lir Kolosien 3:12.) Kan nou fer zefor pou devlop bann kalite kouma limilite, pasians, zantiyes, ek konpasion, sa kapav ed nou pou res pros ar lezot ek pou sirmont bann difikilte ki nou gagne avek zot. Parey kouma moter enn loto ki bizin delwil pou ki li fonksionn bien, nou bizin devlop bann zoli kalite pou ki nou kapav gard enn bon lamitie ar lezot. Aster-la, anou get trwa sitiasion ki kapav gat nou lamitie ar lezot. Pou sak sitiasion, nou pou trouve kouma kan nou imit bann kalite ki Zezi ena, kouma par exanp limilite, pasians, bonte, ek konpasion, sa kapav ed nou pou kontign ena enn bon lamitie ar lezot.
KAN TO PA DAKOR AR LEZOT
6. Kan de dimounn pa dakor lor enn kitsoz, kouma sa kapav gat zot lamitie?
6 Difikilte. Kan de dimounn pa dakor lor enn kitsoz, sakenn kapav panse ki so lopinion pli bon ki so kamarad. Anou pran enn lexanp. Fer koumadir de frer ki dan mem group predikasion pa dakor lor fason ki bizin organiz predikasion dan zot teritwar. Sakenn panse ki li ena rezon ek ki lot-la ena tor. Ek olie ki zot fer zefor pou res bon kamarad, zot plis anvi montre ki zot ena rezon. Sa sitiasion-la kapav fer enn tipti dezakor vinn enn gro problem, ek sa kapav gat lamitie ki ena ant sa de frer-la. Si zot pa koze ant zot pou tom dakor lor enn solision, kitfwa zot pou gard zot kamarad dan leker. Ek plis letan pase, kitfwa zot kapav mem koumans inior zot kamarad. Tousala kapav arive akoz enn ti dezakor!
7. Kouma Zezi ti ansegn so bann disip ki zot ti bizin ena limilite pou ki zot kapav regle bann dezakor?
7 Tir leson ar Zezi so limilite. Zezi ti ansegn so bann disip ki zot ti bizin ena limilite pou ki zot kapav regle bann dezakor. Sa fer inpe letan ki so bann disip ti pe diskite ant zot pou kone kisann-la ti pli inportan. Ek pou ki zot reisi rezet sa fason panse-la, Zezi ti explik zot ki zot bizin konsider lezot kouma pli siperyer ki zot. (Mat. 20:25-28) Zezi ti pe ansegn zot ki zot bizin ena limilite. Lanwit avan so lamor osi, li ti “donn zot lexanp” kan li ti lav zot lipie. Avek limilite, li ti fer enn travay ki bann serviter abitie fer. (Zan 13:3-5, 12-16) Kan li ti fer sa, li ti ansegn zot kouma zot kapav kontign ena enn bon lamitie ar zot kamarad. Si zot ti konsider lezot kouma pli siperyer ki zot, li ti pou pli fasil pou zot aksepte lopinion lezot, mem kan zot pa dakor. Lerla, zot ti pou kapav kontign ena enn bon lamitie ar zot kamarad.
8. Kan to pa dakor ar enn kikenn, kouma limilite kapav ed twa pou kontign ena enn bon lamitie avek li? (Kolosien 3:13) (Get zimaz osi.)
8 Kouma to kapav kontign ena enn bon lamitie ar lezot? Si to ena limilite, li pou pli fasil pou to pas lor bann ti dezakor ek pou to pardonn lezot ar tou to leker. (Lir Kolosien 3:13.) Si to ena limilite, to pa pou ankoler kan to pa dakor ar enn kikenn, ek lerla zot pou kapav res bon kamarad. (Ps. 4:4) Ek mem si zot inn dir bann kitsoz ki’nn ofans zot kamarad, pa bliye ki nou tou nou dir bann kitsoz ki nou regrete apre. (Ekle. 7:21, 22) Alor, li bon ki to demann tomem, ‘Ki pli inportan pou mwa: Ki mo ena rezon ouswa ki mo kontign ena enn bon lamitie ar sa dimounn-la?’ Pou to gard enn bon lamitie avek li, kitfwa to kapav sede ek aksepte so lopinion. Anplis, si to aret pans lor zot dezakor ek ki to pa rekoz lor la ankor, to pou santi twa anpe.
Limilite kapav ed twa pou pas lor bann ti dezakor ek pou pardonn lezot ar tou to leker (Get paragraf 8)a
9. Kan to ena limilite, kouma sa kapav ed twa kan enn sitiasion pa pe ameliore? (Proverb 17:9)
9 Kan to ena limilite, sa kapav ed twa pou regle bann dezakor mem si sitiasion-la pa pe ameliore. Pou koumanse, fode pa ki to persiste ar to kamarad pou esey montre ki to ena rezon. (Lir Proverb 17:9; 1 Kor. 6:7) Pa bliye ki to lobzektif se pou res bon kamarad avek li. Boukou frer ek ser inn reisi regle bann dezakor parski zot inn koz avek bonte ar zot kamarad ek zot inn esey rod bann solision ansam. (Ps. 34:14) Par exanp, to kapav dir dimounn-la: ‘Sa fer inpe letan ki nou konn nou kamarad. Eski nou kapav koz lor seki’nn arive?’ Kan zot pe koze, dir li ki to aksepte to tor, ki to rekonet ki to’nn bles li, ek demann li pardon. Ek si li osi li demann twa pardon, montre limilite ek pardonn li. (Lik 17:3, 4) Pa bliye ki to lobzektif, se pa pou kone kisann-la ena tor ouswa rezon, me se pou regle dezakor-la ek pou kontign ena enn bon lamitie ar to kamarad.—Prov. 18:24.
PARSKI ZOT PERSONALITE TELMAN DIFERAN
10. Kifer nou kapav trouv sa difisil pou res pros ar sertin?
10 Difikilte. Nou kapav trouv sa difisil pou res pros ar sertin frer ek ser parski zot personalite bien diferan avek nou. Sertin kitfwa ena bann manier ouswa bann labitid ki agas nou. Ena sertin ki’nn fer bann move lexperyans dan lepase, ouswa kitfwa zot inn grandi dan bann kiltir kot bann dimounn koz boukou, ouswa kot bann dimounn pa montre zot santiman, ek akoz sa, kitfwa zot azir dan enn fason ki nou nou trouv bizar. Ouswa, kitfwa zot personalite li lekontrer nou personalite.
11. Kouma Zezi ti reisi res pros ar bann dimounn ki ti ena enn personalite bien diferan avek li?
11 Tir leson ar Zezi so pasians. Zezi ti res bon kamarad ar bann dimounn ki ti ena enn personalite bien diferan avek li. Par exanp, kan Zak ek Zan ti demann li si zot ti kapav gagn enn gran pozision dan so Rwayom, sa ti montre ki zot ti ena lanbision. (Mark 10:35-37) Parkont, Zezi li, li ti ena limilite parski li ti kit gran pozision ek bann responsabilite inportan ki li ti ena dan lesiel, pou vinn lor later. (Fil. 2:5-8) Zezi ti bien diferan ar Zak ek Zan! Me kanmem sa, li ti ena pasians anver zot ek anver lezot osi.
12. Ki kitsoz ti ed Zezi pou montre pasians anver so bann kamarad?
12 Zezi ti realist; li ti kone ki so bann kamarad pa ti pou touletan ena enn bon latitid. Li ti kone ki, parey kouma Zak ek Zan, boukou parmi so bann disip ti anvi ki lezot konsider zot kouma bann dimounn ki inportan. (Mark 9:34) Dan kiltir Zwif sa lepok-la, bann dimounn ti konsider pozision ki enn kikenn ena kouma enn kitsoz ki bien inportan. Zezi ti konpran so bann disip parski li osi li ti grandi dan sa kiltir-la. Se akoz sa ki li ti montre pasians anver zot. Li pa ti atann ki zot sanze deswit, me li ti donn zot letan pou tir lorgey ek lanbision ki ti dan zot personalite depi bien lontan.—Mark 10:42-45.
13. Kan nou ena pasians, kouma sa kapav ed nou pou res kamarad ar lezot? (Efezien 4:2)
13 Kouma to kapav kontign ena enn bon lamitie ar lezot? Fer zefor pou ena plis pasians anver lezot ek pou aksepte bann manier ek bann labitid ki zot ena, mem si parfwa sa agas twa. (Prov. 14:29) Nou tou nou ena nou bann manier ek nou bann labitid ki pa forseman move; zot zis form parti nou personalite. Nou bien kontan kan lezot fer zefor pou aksepte nou bann manier, pa vre! (Lir Efezien 4:2.) Nou bizin realist osi ek aksepte ki lezot, zot kouma zot ete. Par exanp, si to konn enn kikenn ki kontan koz boukou ek ki bien alez avek lezot, ek ki sa agas twa, montre pasians anver li. Ouswa, si to konn enn kikenn ki timid me ki fer boukou zefor pou pas letan ar lezot ek pou koz avek zot, met twa dan so plas ek esey mazine ki kantite sa difisil pou li. Avredir, nou pa kapav bon kamarad ar tou dimounn. Selman, mem si nou pou pli pros ar sertin ki ar lezot, nou bizin rapel ki mem bann Kretien ki ena bann personalite bien diferan, kapav vinn kamarad ek servi Zeova ansam.
14. Si nou ena pasians, lor ki kitsoz nou pou res konsantre?
14 Kan nou ena pasians, sa pou ed nou pou res konsantre lor bann zoli kalite ki nou bann frer ek ser ena. Ek kan nou trouv bann zoli kalite ki lezot ena, nou pou fer kamarad avek zot mem si zot personalite bien diferan ar nou. Par exanp, mem si Zak ek Zan ti rod enn gran pozision dan Rwayom Bondie, seki zot ti demann Zezi ti montre ki zot ti krwar dan sa Rwayom-la. Sa ti montre ki zot ti ena lafwa, ek Zezi ti trouv sa. Dan mem fason, kan nou fer zefor pou trouv bann zoli kalite ki nou bann kamarad ena, nou imit Zezi ek so Papa Zeova.
15. Kisann-la kapav ed nou pou res kamarad ar bann dimounn ki ena enn personalite bien diferan ar nou?
15 Me pli inportan, nou bizin priye Zeova ek demann Li pou ed nou pou res kamarad ar bann dimounn ki ena enn personalite bien diferan ar nou. Reflesi alavans lor bann sitiasion ki kapav agas twa ek demann Zeova pou ed twa pou res kalm. Pa bliye ki nou Kreater Zeova, Li kone ki nou tou nou diferan. Alor, kan to priye Li, fer Li konfians parski Li kone ki kitsoz to bizin pou ki to kapav kontign andire. Ek kan to santi ki to nepli ena pasians, demann Li so lespri sin pou ki to kapav kontrol fason ki to reazir.—Lik 11:13; Gal. 5:22, 23.
KAN NOU BANN FRER EK SER PE SOUFER
16. Ki kitsoz kapav arive kan nou bann frer ek ser pe soufer?
16 Difikilte. Sertin frer ek ser ki malad, ki deprime, ouswa ki abat moralman, kapav azir dan enn fason ki agas nou ouswa ki fer nou ankoler. Par exanp, kitfwa zot pou res dan zot kwin, zot pou ofanse vit, ouswa zot pou azir dan enn fason ki kapav sok nou. Kitfwa zot pou dir ouswa fer bann kitsoz ki kapav bles nou. (Zob 6:2, 3) Sa bann frer ek ser-la kitfwa pe pas par bann sitiasion difisil ki nou pa kone, ek se kitfwa akoz sa ki zot pe reazir dan enn fason ki nou pa atann.
17. Ki leson nou aprann ar fason ki Zezi ti azir ar Bartime?
17 Tir leson ar Zezi so bonte ek so konpasion. Zezi ti bon ek li ti ena konpasion anver bann ki ti pe soufer, mem anver bann dimounn ki li pa ti kone. Anou gete kouma li ti azir ar Bartime, enn zom ki ti aveg. Kan Bartime ti tann dir ki Zezi ti pe pase, li ti koumans kriye for-for pou ki Zezi remark li. Sertin dan lafoul ti dir Bartime res trankil. Selman, li ti kriye pli for parski li ti vremem anvi ki Zezi geri li. Sertin dan lafoul kitfwa ti ankoler. Kitfwa zot ti panse ki Bartime pena manier. Selman, Zezi “ti gagn pitie” Bartime, savedir ki li ti ena boukou konpasion pou li ek ki li ti anvi ed li. (Mat. 20:34; Mark 10:46-52) Lerla, li ti koz ar Bartime avek bonte, li ti felisit li pou so lafwa, ek li ti fer enn mirak pou geri li.
18. Kouma to bizin azir anver to bann kamarad ki pe soufer? (1 Tesalonisien 5:14)
18 Kouma to kapav kontign ena enn bon lamitie ar lezot? To bizin montre bonte ek konpasion anver lezot. Sa bann zoli kalite-la pou ed twa pou “koz dan enn fason ki pou konsol” to bann frer ek ser ki malad, ki deprime, ouswa ki abat moralman. (Lir 1 Tesalonisien 5:14.) Pa bliye ki enn bon kamarad li touletan pre pou ed lezot, sirtou kan zot pe pas par “bann moman difisil.” (Prov. 17:17) Enn kamarad koumsa, li pa zis partaz lapenn bann ki pe soufer, me li osi fer tou seki li kapav pou soutenir zot, pou ankouraz zot, ek pou ed zot.
19. Kouma to kapav montre bonte ek konpasion anver enn kamarad ki pe soufer? (Get zimaz osi.)
19 Kouma to kapav montre bonte ek konpasion anver enn kamarad ki pe soufer? Li vre ki to pa pou kapav tir so soufrans. Selman, to kapav esey konpran so santiman ek so sitiasion. (Mat. 7:12; 1 Pier 3:8) Kan li koz lor so santiman ek so sitiasion, ekout li bien. Ek si se bon moman pou fer li, esey dir enn kitsoz ki pou rekonfort li. (Prov. 12:25) Sirtou, fode pa to panse ki to’nn fini konpran net so sitiasion. (Prov. 18:13) Fer zefor pou montre pasians anver li. To bizin realist osi parski kitfwa li pou azir dan fason ki to pa atann.—Efe. 4:32.
Enn bon kamarad rekonfort so kamarad kan li montre bonte ek konpasion anver li (Get paragraf 19)
20. Ki kalite kamarad to anvi ete pou lezot?
20 Nou bien kontan bann kamarad ki nou ena dan lorganizasion Zeova! Selman, nou tou nou inparfe ek boukou parmi nou inn pas par bann sitiasion bien difisil dan zot lavi. Se akoz sa ki nou tou nou dir ek fer bann kitsoz ki kapav bles lezot. Selman, nou bien kontan kan lezot swazir pou res kamarad ar nou ek ki zot montre konpasion, bonte, limilite, ek pasians anver nou, pa vre! Alor, nou osi, nou bizin montre sa bann kalite-la anver lezot ek fer tou seki nou kapav pou vinn sa kalite kamarad-la pou zot!
KANTIK 124 Touzour Fidel
a DESKRIPSION ZIMAZ: Enn vie frer ek enn zenn frer pa dakor lor fason ki bizin organiz predikasion dan zot teritwar. Plitar, zot al prese ansam ek zot zwaye.