6-12 ZILIET 2026
KANTIK 98 Bann Lekritir—Inspire par Bondie
Bann Prinsip Labib—Kifer Zot Inportan?
“Ofer zot lekor kouma . . . enn servis sakre avek zot kapasite pou reflesi.”—ROM. 12:1.
PWIN PRINSIPAL
Dan sa lartik-la, nou pou gete ki ete bann prinsip ek osi kouma nou kapav trouv zot kan nou lir Labib.
1-2. (a) Kan eski finn ekrir Labib? (b) Kifer Labib ankor itil azordi?
LABIB se enn vie liv. Bann premie liv ki ena dan Labib, inn ekrir inn gagn apepre 3,500 an, ek dernie liv Labib inn ekrir inn gagn apepre 2,000 an. Selman, mem si Labib li enn vie liv, li “parol Bondie,” ek bann konsey ki ena ladan ankor bien itil pou nou azordi. (Ebre 4:12; 2 Tim. 3:16, 17) Bann milyon dimounn azordi pe swiv bann konsey ki ena dan Labib, ek gras-a sa, zot pe reisi pran bann bon desizion ek zot ere.
2 Me kifer enn vie liv koumsa ankor itil azordi? Anou get de rezon prinsipal. Premierman, mesaz ki ena dan Labib, li sorti kot “Bondie vivan,” nou Kreater ki ena boukou sazes. (1 Tim. 4:10; Rom. 16:26, 27) Ek deziemman, dan Labib ena bann prinsip ki itil ek ki pa sanze zame. Sa bann prinsip-la inn ed bann dimounn dan lepase ek zot ankor pe ed bann dimounn azordi.
3. Ki kestion nou pou reponn dan sa lartik-la?
3 Ki ete bann prinsip Labib? Kifer zot bien inportan pou nou azordi? Kouma nou kapav trouv bann prinsip kan nou lir Labib? Dan sa lartik-la, nou pou reponn sa bann kestion-la, ek nou pou gete osi kouma Zezi inn ed bann dimounn pou konpran bann prinsip ki ena dan Labib.
KI ETE BANN PRINSIP LABIB?
4. Ki ete bann prinsip Labib?
4 Bann prinsip Labib se bann leson ek bann lansegnman inportan ki ena deryer sak lalwa Bondie. Dan Labib, ena bann lansegnman inportan ki ed nou pou konpran fason panse Zeova, ek parfwa, sertin parmi sa bann lansegnman-la vinn bann lalwa. (Mat. 22:37) Ena bann lalwa osi ki ti zis pou enn sertenn letan ouswa ki ti aplike zis dan sertin sitiasion. Selman, rezon pou kifer Zeova ti donn sa bann lalwa-la ed nou pou konpran seki Li panse ek seki inportan pou Li, ek bann prinsip ki ena deryer sa bann lalwa-la, zot pa sanze zame. (Ps. 119:111) Alor, mem si bann lalwa zot sanze, ouswa si pena okenn lalwa ki aplike dan sertin sitiasion, nou ankor kapav kone seki Zeova panse lor la.—Iza. 40:8.
5. Servi enn lexanp pou montre diferans ki ena ant enn lalwa ek enn prinsip. (Get zimaz osi.)
5 Anou get enn lexanp ki pou ed nou pou konpran pli bien diferans ki ena ant enn lalwa ek enn prinsip. Enn mama ki pe kwi manze, dir so zanfan, ‘Pa tous sa kasrol-la.’ Se enn lord ki li’nn donn so zanfan, alor nou kapav dir ki se enn lalwa. Me rezon ouswa prinsip ki ena deryer sa lalwa-la se: Pa tous sa parski li so, sinon to pou brile. Sa prinsip-la, li pa aplik zis ar sa kasrol-la, me li aplik osi ar tou bann kitsoz ki so ek ki kapav bril zanfan-la, ki li dan lakaz ouswa andeor lakaz, kouma par exanp enn karo ouswa enn laparey griyad. Biensir, kan zanfan-la pou vinn gran, li pou servi sa bann kitsoz-la. Selman, li pou servi li dan enn fason pou ki li pa brile. Sa lexanp-la montre ki, mem si sa garson-la nepli bizin swiv lord so mama, li pou touletan swiv prinsip ouswa rezon pou kifer so mama ti donn li sa lord-la. Alor, enn lalwa kapav sanze, me prinsip ki ena deryer sa lalwa-la, li pa sanze.
Enn lalwa kapav sanze, me prinsip ki ena deryer sa lalwa-la, li pa sanze (Get paragraf 5)
KIFER BANN PRINSIP LABIB ZOT INPORTAN?
6. (a) Dan so Parol Labib, ki kitsoz Zeova inn donn nou? (b) Kouma Zeova montre ki Li fer nou konfians?
6 Zeova bien kontan nou. Akoz sa, Li donn nou bann lalwa, ek kan nou obeir sa bann lalwa-la, nou evit fer nou-mem ek lezot osi ditor. (Zak 2:11) Selman, Li osi ed nou pou konpran bann prinsip ek bann rezon kifer Li’nn donn sa bann lalwa-la. Zeova pa’nn donn nou bann lalwa ki nou bizin swiv dan sak sitiasion. Olie sa, Li’nn donn nou bann bon konsey dan so Parol Labib, ki kapav ed nou pou pran bann bon desizion ek pou fer seki bon, mem dan bann sitiasion kot pena okenn lalwa pou dir nou seki nou bizin fer ouswa pa fer. Avredir, kan Zeova donn nou bann prinsip pou swiv, sa montre ki Li fer nou konfians. Li’nn donn nou liberte pou swazir ek pou pran nou prop desizion, pou ki nou kapav montre Li ki nou kontan Li ek ki nou anvi obeir Li.—Gal. 5:13.
7. Servi enn lexanp pou montre kouma bann prinsip Labib kapav ed nou. (Get zimaz osi.)
7 Anou get enn lexanp ki pou ed nou pou konpran kouma bann prinsip Labib kapav ed nou. Dan boukou pei, ena bann pano lor sime. An zeneral, ena de kalite pano. Premierman, ena bann pano ki nou oblize swiv, kouma par exanp pano limit vites ek pano stop. Si enn sofer pa respekte sa bann pano-la, li pe dezobeir lalwa, ek li riske pey enn lamann. Deziemman, ena bann pano ki averti nou lor bann danze ki kapav ena devan, kouma par exanp pano ki montre ki sime glisan. Kan enn sofer trouv sa bann pano-la, li pou fer atansion kan li roule. Li pou fer plis atansion ankor si ena lapli ouswa brouyar. Dan mem fason, Labib koz lor bann kitsoz ki Zeova kondane, ek nou pa pou fer sa bann kitsoz-la. Si nou dezobeir sa bann lalwa-la, nou pou gagn bann konsekans. Selman, Labib koz osi lor bann panse ek bann aksion ki kapav pous nou pou fer bann kitsoz ki Zeova kondane, ek nou fer bien atansion pou rezet sa bann kitsoz-la osi. Alor, pou ki nou kapav pran bann bon desizion, nou bizin konpran fason panse Zeova.
Lor sime, ena boukou pano ki averti bann sofer lor bann danze ki kapav ena devan zot. Dan mem fason, bann prinsip Labib kapav ed nou pou rezet bann panse ek bann aksion ki kapav pous nou pou fer bann kitsoz ki Zeova kondane (Get paragraf 7)
8. Kan nou lir Labib, ki zefor nou bizin fer, ek ki bienfe nou gagne kan nou fer sa? (Romin 12:1, 2)
8 Nou gagn bann lezot bienfe osi kan nou fer zefor pou rod bann prinsip Labib, pou konpran zot, ek pou swiv zot. Par exanp, sa ed nou pou konpran seki Zeova panse dan diferan sitiasion. Kan nou lir Labib, nou fer zefor pou rod bann leson ar seki nou lir. Par exanp, nou demann nou-mem kifer Zeova inn fer ekrir sa bann zistwar-la dan Labib, ek ki bienfe nou kapav gagne ar zot. Kan nou fer sa, nou aprann pou servi Zeova avek nou “kapasite pou reflesi,” ek pou verifie par nou-mem ki “volonte Bondie, li bon, akseptab, ek parfe.”—Lir Romin 12:1, 2.a
9. Ki bienfe ankor nou gagne kan nou swiv bann prinsip Labib? (Ebre 5:13, 14)
9 Kan nou fer zefor pou swiv bann prinsip Labib, sa ed nou pou vinn bann Kretien ki ena matirite. Kan nou swiv bann prinsip Labib, nou lamitie ar Zeova vinn pli for. (Lir Ebre 5:13, 14.) Bann zanfan kitfwa bizin enn long lalis bann lalwa ek bann reg pou ki zot kapav kone seki zot bizin fer dan sak sitiasion. Ek kitfwa zot obeir sa bann lalwa-la parski zot pa anvi ki zot paran pini zot. Selman, se pa koumsa ki nou Papa Zeova azir anver nou. Li pa tret nou kouma bann zanfan, me kouma bann adilt. Li ena konfians ki nou pou pran bann desizion ki an-akor ar so volonte, ek kan nou fer sa, sa fer Li plezir.—Ps. 147:11; Prov. 23:15, 26; 27:11.
KOUMA NOU KAPAV TROUV BANN PRINSIP KI ENA DAN LABIB?
10. Kouma nou kapav trouv bann prinsip ki ena dan Labib?
10 Kan nou lir Labib ek ki nou tir bann leson ar seki nou lir, nou trouv bann prinsip ki ed nou pou konpran seki Zeova panse ek seki inportan pou Li. Nou kapav osi trouv bann prinsip kan nou esey konpran rezon pou kifer Zeova inn donn sertin lalwa. Plis nou konpran sa bann rezon-la, plis nou pou konpran Zeova. Selman, pou ki nou reisi konpran fason panse Zeova, nou bizin priye Li ek demann Li so led, ek nou bizin osi devlop nou kapasite pou reflesi. (Prov. 2:10-12) Pou nou fer sa, nou kapav poz nou-mem bann kestion kouma: ‘Kifer Zeova inn donn sa lalwa-la? Si Zeova inn donn lord pou pa fer sertin kitsoz, ki Li pou resanti si mo fer bann kitsoz ki inpe parey kouma sa bann kitsoz-la? Ki leson mo’nn aprann ar sa zistwar Biblik la, ek kouma mo kapav met li an pratik dan mo lavi?’ Kan nou konpran bann rezon pou kifer Zeova inn donn sertin lalwa, ek kan nou tir bann leson ar bann zistwar ki ena dan Labib, sa kapav ed nou pou pran bann desizion ki fer Li plezir.
11. Dan so Sermon lor Montagn, kouma Zezi inn ed nou pou trouv bann prinsip ki ena dan Labib? (Get zimaz osi.)
11 Dan so Sermon lor Montagn, Zezi inn montre nou kouma nou kapav trouv bann prinsip ki ena dan Labib. Anou get trwa lexanp. Dan sak lexanp, pou koumanse, Zezi koz lor enn lalwa. Me apre, li koz lor prinsip ki ena deryer sa lalwa-la. Kan nou reflesi lor sa bann prinsip-la, nou pou trouve kouma zot kapav ed nou pou pran bann bon desizion dan nou lavi toulezour.
Dan so Sermon lor Montagn, Zezi inn montre nou kouma nou kapav trouv bann prinsip ki ena deryer bann lalwa Zeova (Get paragraf 11)
12. Sit enn prinsip ki ena deryer lalwa ki trouv dan Matie 5:21, 22. (Get zimaz osi.)
12 Lir Matie 5:21, 22. “Fode pa to fer krim.” Ki prinsip ena deryer sa lalwa-la? Zeova pa anvi ki nou ena laenn pou lezot, ki li par nou bann parol, nou bann aksion, ek nou bann panse. Zezi ti explike ki li pa neseser ki enn kikenn fer enn krim pou ki li dezobeir sa lalwa-la. Si sa dimounn-la ti “kontign ankoler ar so frer” ouswa si li ti maltret li, li ti pou dezobeir prinsip ki ena deryer sa lalwa-la. Kifer? Parski sa kalite latitid-la ek sa bann aksion-la ti kapav fer li fer enn krim.—1 Zan 3:15.
13. Kouma nou kapav swiv prinsip ki ena dan Matie 5:21, 22? (Get zimaz osi.)
13 Azordi, kouma nou kapav swiv prinsip ki ena dan Matie 5:21, 22? Fode pa ki nou kontign res ankoler ar enn kikenn ek fode pa ki nou gard li dan leker. (Lev. 19:18; Zob 36:13) Kifer? Parski sa bann santiman-la kapav fer nou ena laenn pou li, ek sa kapav pous nou pou dir ouswa pou fer bann kitsoz ki pou fer li ek nou osi ditor. (Prov. 10:12) Fode pa osi ki nou fer palab ek ki nou koz manti pou gat repitasion lezot. (Prov. 20:19; 25:23) Kan Zezi ti koz lor sa prinsip-la, bann telefonn portab, bann rezo sosio, Internet, ek computer pa ti existe. Selman, sa prinsip-la montre nou ki fode pa nou servi nou bann laparey elektronik pou dir bann move kitsoz lor lezot. Parey kouma nou pa pou fer enn krim, nou bizin pa dir ek ekrir nanye lor enn kikenn, ki kapav fer lezot nepli ena respe pou li.
(Get paragraf 12-13)
14. Ki prinsip ena deryer lalwa ki trouv dan Matie 5:27, 28? (Get zimaz osi.)
14 Lir Matie 5:27, 28. “Fode pa to komet ladilter.” Ki prinsip ena deryer sa lalwa-la? Zeova pa zis deteste limoralite, me Li osi deteste bann panse ki kapav fer enn kikenn komet limoralite. Zezi ti explike ki si enn zom marye kontign get enn fam (ki pa so madam) ziska ki li ena bann dezir pou li, li’nn fer enn pese. Alor, si enn kikenn ena bann dezir ouswa bann panse imoral, li bizin fer tou seki li kapav pou rezet sa. (Mat. 5:29, 30) Sa prinsip-la aplik osi ar bann Kretien ki selibater.
15. Kouma prinsip ki ena dan Matie 5:27, 28 kapav ed nou azordi? (Get zimaz osi.)
15 Azordi, kouma nou kapav swiv prinsip ki ena dan Matie 5:27, 28? Fode pa ki nou kontign pans bann kitsoz ki imoral. (2 Sam. 11:2-4; Zob 31:1-3) Nou bizin rezet tou seki ena enn lien ar pornografi. Fode pa nou panse ki pena nanye demal pou get bann zimaz ouswa bann video ki imoral, tanki nou pa fer enn kitsoz ki imoral. Dan lemond azordi, boukou dimounn panse ki ena enn kalite pornografi ki korek ek ki zis enn divertisman. Selman, fode pa ki nou ena mem fason panse ki sa bann dimounn-la. Kan Zezi ti koz lor sa prinsip-la, pa ti ena bann laparey elektronik, bann foto, ek bann fim. Me sa prinsip-la ansegn nou seki Zeova panse lor bann kitsoz ki nou poste lor nou bann laparey elektronik. Sa prinsip-la fer nou konpran ki Zeova deteste bann kitsoz kouma avoy bann mesaz, bann zimaz, ek bann video ki imoral depi nou telefonn, ouswa gagn bann konversasion ek zwe bann zwe ki imoral lor Internet. Sa prinsip-la ed enn kikenn ki marye pou konpran ki fode pa li fer nanye ki kapav fer li “trayir” so konzwin. (Mal. 2:15) Sa prinsip-la ed nou tou, ki nou marye ouswa nou, pou konpran ki nou bizin rezet tou seki kapav fer nou tom dan piez limoralite sexiel.—Prov. 5:3-14.
(Get paragraf 14-15)
16. Ki prinsip ena deryer lalwa ki trouv dan Matie 5:43, 44? (Get zimaz osi.)
16 Lir Matie 5:43, 44. “To bizin kontan to prosin.” Ki prinsip ena deryer sa lalwa-la? Zeova anvi ki nou konsider tou dimounn kouma nou prosin ek ki nou montre lamour anver zot. Dan lepok Zezi, bann Zwif ti mal konpran sa lalwa-la. Zot ti panse ki zot ti bizin kontan zis bann Zwif ek ki zot ti kapav ena laenn pou zot bann lennmi. Selman, Zezi ti kone ki se pa pou sa rezon-la ki Zeova ti donn sa lalwa-la. Li ti kone ki so Papa ki ena boukou lamour, anvi ki nou kontan tou dimounn, mem si zot sorti dan enn lot pei, enn lot kiltir, ouswa enn lot kominote.—Mat. 5:45-48.
17. Ki bienfe nou gagne kan nou swiv prinsip ki ena dan Matie 5:43, 44? (Get zimaz osi.)
17 Azordi, kouma nou kapav swiv prinsip ki ena dan Matie 5:43, 44? Parski nou kontan nou prosin, nou pa pou partisip dan okenn deba ek dan okenn lager. (Iza. 2:4; Mish. 4:3) Sa prinsip-la fer nou konpran ki nou bizin montre bonte anver bann dimounn ki sorti dan enn lot pei, enn lot kiltir, ouswa enn lot relizion. (Zist. 10:34, 35) Li ed nou osi pou pardonn bann ki’nn fer nou ditor, ouswa ki’nn fer ditor bann dimounn ki nou kontan.—Mat. 18:21, 22; Mark 11:25; Lik 17:3, 4.
(Get paragraf 16-17)
FER ZEFOR POU KONTIGN SWIV BANN PRINSIP KI ENA DAN LABIB
18. (a) Kan nou pran enn desizion, ki kitsoz li bien inportan ki nou fer? (b) Ki nou pou examine dan prosin lartik?
18 Nou bien kontan ki Zeova pa konsider nou kouma bann ti zanfan, pa vre! Li anvi ki nou swiv bann prinsip Labib pou ki nou kapav pran bann bon desizion. (1 Kor. 14:20) Alor, kan nou pran enn desizion, li bien inportan ki nou kontign fer zefor pou konpran seki Zeova panse lor la. (Efe. 5:17) Nou anvi pran bann bon desizion parski nou kontan Zeova ek nou anvi fer Li plezir, pa parski nou per tansion Li pini nou. Me ena enn lot kitsoz osi ki kapav ed nou pou pran bann desizion ki fer Zeova plezir. Se nou konsians. Nou pou koz lor la dan prosin lartik.
KANTIK 95 Lalimier Briye Pli For
a Ena boukou sitiasion kot Zeova pa’nn donn nou bann lalwa pou swiv. Akoz sa, nou bizin reflesi lor diferan prinsip Labib ek servi zot pou nou kapav pran bann bon desizion. Zeova inn donn nou kapasite pou reflesi, ek nou kapav servi sa kapasite-la pou pran bann desizion ki fer Li plezir ek ki pou fer nou gagn so benediksion. Se seki bann Kretien dan premie siek ti bizin aprann fer, parski avan ki zot vinn Kretien, zot ti pe zis swiv bann lalwa ki bann sef relizie ti mete.