Jeova El Sir God Lun Mwoleaung
“Nga fwa oru sie mwoleung sasu yurin loom sel Israel, a yurin loom sel Juda.”—JEREMAIA 31:31.
KE fong in Nisan 14, 33 C.E., Jisus el akfulatye Kofwen Alukela wikin met sap 12 lal. Meyen el etu la pa inge mongo in eku safla lal yurin met tumal lutlut a el apkurun in mise ke paon met lokwalok lal, paenang Jisus el eis pal mwo inge in in aketeye nu sin met sap ma saok puspis.—Jon 13:1–17:26.
2 Ke pal inge, tukun el sapkin nu sel Judas Iscariot in som, Jisus el oakiye me akfulat siefwunnu ke alu ke yiu nu kemwa su sapkinyuk nu sin met Kristian—Me Esmakin ke mise lal. Ma simusla el fwak: “A ke elos mongo, Jisus el eis bred, a pre, a kunsalik, a el sang nu sin met tumal lutlut, a fwak: ‘Eis, mongo. Ma inge monuk.’ A el eis sie kup, a sang kulo, a sang nu selos, a fwak: ‘Komwos nu kemwa nim ka; tu pa inge “srak lun mwoleung,” su ukweyukla nu sin met puspis in ela ma koluk.’ ” (Mattu 26:26-28) Met tumal lutlut lal Jisus elos enenu in esmakin mise lal ke sie inkanek fwal, a mutal. A Jisus el sramsram ke sie mwoleung su el kapsreni nu ke mise lal. Ke me sramsram in Luk, ma inge pangonyuk “mwoleaung sasu.”—Luk 22:20.
3 Mea se inge mwoleaung sasu? El fwin mwoleaung sasu ya kalmen ma inge pa oasr mwoleaung matu? Ya oasr kutupa mwoleaung su weang nu ke mwoleung sasu se inge? Kusensiyuk inge arulanu yok sripe meyen Jisus el fwak la sran mwoleung inge ukweyukla nu sin met puspis in “ela ma koluk.” Kut nu kemwa arulanu enenu kain in ela se inge ke ma koluk.—Rom 3:23.
Sie Mwoleung Nu Sel Ebream
4 Tu in kalem nu ke mwoleung sasu se inge, kut enenu in folokla nu ke pal 2,000 yiu meet liki pal in orekma lun forfor lal Jisus fwin fwalu, ke pal se ma Terah a sou lal—wekunang Abram (su tok enel ekla nu ke Ebream) a mutan kiel, Serai (su tok enel ekla nu ke Serah)—elos illa liki an kasrup lun Ur lun met Chaldea a som nu ke an Haran lun an Eir lun Mesopotamia. Elos muta we nu ke Terah el mise. Tukun ma inge, ke ma sap lun Jeova, Ebream su yiu 75 matwe el sasla nu ke Infwal Euphrates a fwafwasryesr nu an southwestward lun an Kenan in muta we ke loom nuknuk oanu sie met fwasfwasryesr. (Genesis 11:31–12:1, 4, 5; Orekma 7:2-5) Ma inge sikyuk ke yiu 1943 B.C.E. Ke pal se ma Ebream el srakna muta fwin an Haran, Jeova el fwak nu sel: “A Nga fwa ore kom sie mutanfwal lulap, a Nga fwa akinsemwomwoye kom, a akpengpengye em; a kom fwa me insemwomwo. A Nga fwa akinsemwomwoyelos su akinsemwomwoye kom, a el su selngawi kom, Nga fwa selngawel, a in kom sou nu kemwa fwin fwalu fwa insemwomwo.” Tia pat toko, tokin Ebream el sasla nu ke fwal Kenan, Jeova el fwak: “Nga fwa sot fwal se inge nu sin fute lom.”—Genesis 12:2, 3, 7.
5 Mwolela lal nu sel Ebream, Jeova el kapsreni nu ke siepa mwolela. Paye, ma inge orala Ebream in oanu met se meet ke me sramsram lun metu, sie inkanek ke akpayeye lun kas palu se meet su simusyukla. Tokin Edam a If elos oru ma koluk ke imae lun Eden, Jeova el oru nununku lal nu selos, a ke pal senpanu inge, el sramsram nu sel Setan, su keapela If, el fwak: “A Nga fwa filiye srunga in maslom a mutan se inge, a in maslon fute lom a fute lal. El fwa kunausla sifwom, a kom fwa kunausla kapiniel.” (Genesis 3:15) Mwoleung lun Jeova nu sel Ebream akkalemye la Fute se su e fwa kunausla orekma nu kemwa lal Setan, e fwa tuku sin met patriarch ku papa matu se inge lun met puspis.
6 Ke sripen mwolela lun Jeova pa ke fute se, paenang enenu in oasr mwen nutul Ebream su Fute se inge e fwa tuku. Tusruktu Ebream a Serah elos matuo tari a wangin tulik nutulos. Ke saflaiye, Jeova el akinsemwomwoyelos, el oru menmen in sifwil akkeye ku lalos in orala fwako, a Serah el isusla sie mwen, Isaak, ke ma inge mwolela ke sie fute onnu. (Genesis 17:15-17; 21:1-7) Tukun yiu ekasr, tukun srifweyukla lalalfongi lal Ebream—ke insemwomwo lal in kisekin fwinne mwen kulu nutul, Isaak—Jeova el sulpa kalweni mwolela lal nu sel Ebream: “Tu in akinsemwomwoye Nga fwa akinsemwomwoye kom, a in akyokye Nga fwa akyokye fute lom oanu itu in kosrao, a oanu puk su on mweanu; a mutunoaoa lun met lokwalok lal a fwa ma lun fute lom. A in fute lom mutanfwal nu kemwa fwin fwalu fwa insemwomwo meyen kom akos pusrek.” (Genesis 22:15-18) Mwolela akluo inge pal nu kemwa pangonyuk mwoleung lal Ebream, a mwoleung sasu toko arulanu futoto nu ka.
7 Tokin sie pal, oasr tulik fak nutul Isaak, Esau a Jekob. Jeova el sulela Jekob in ekla papa matu lun Fute se inge su Mwoleyukla. (Genesis 28:10-15; Rom 9:10-13) Oasr tulik 12 lal Jekob. Arulanu kalem la, pa inge mutamweyen pal in puseni lun fute lal Ebream. Ke pal se ma tulik nutul Jekob elos matu tari, a oasr tari sou lalos sifwanu, sie sral upa moklelos in som nu in an Ijipt, su ke inkanek lun God, mwen nutul Jekob pangpang Josef el akola inkanek lalos. (Genesis 45:5-13; 46:26, 27) Tokin yia ekasr somla, sral fwin an Kenan el tui. Tusruktu sou lal Jekob elos muta na fwin an Ijipt—ke mutamwauk, elos oanu met muteta na, tusruktu tok elos ekla met kos. Tia orek nu ke yiu 1513 B.C.E., 430 yia tukun Ebream el sasla ke infwal Eufrates, na Moses el kol tulik nutul Jekob nu kemwa ke pal in som lalos liki an Ijipt nu ke sukosok. (Exodus 1:8-14; 12:40, 41; Galetia 3:16, 17) Jeova el ku in loang yok ke pal inge ke mwoleaung lal nu sel Ebream.—Exodus 2:24; 6:2-5.
“Mwoleung Matu”
8 Ke pal se ma Jekob a tulik nutul elos som nu fwin an Ijipt elos oanu sie sou lulap, tusruktu ke pal se ma tulik nutulos nu kemwa elos som liki Ijipt elos ekla sie u lulap lun sruf puspis. (Exodus 1:5-7; 12:37, 38) Meet liki Jeova el wiselosla nu ke an Kenan, el kololos nu ke an Epang ke eol soko inge pangpang Horeb (ku, Sainai) fwin an Arabia. Ke an se inge, el orala mwoleung nu selos. Mwoleung se inge pangonyuk “mwoleung matu,” kut fwin srikeye nu ke “mwoleung sasu.” (2 Korint 3:14) Ke inkanek lun mwoleung matu, Jeova el oru ke sie me pupulyuk akpayeyen mwoleung lal nu sel Ebream.
9 Jeova el aketeye nu sin mutanfwal Israel akmwuk lun mwoleung se inge: “Ke ma inge komwos fwin akos pusrek inge, a liaung mwoleung luk, na komwos fwa ma saok luk sin mutanfwal nu kemwa, tu fwalu nu fon ma luk. A komwos fwa sie togusrai lun met tol nu sik, a sie mutanfwal mutal. (Exodus 19:5, 6) Jeova el mwolela nu ke fute inge lal Ebream la elos fwa (1) ekla sie mutanfwal lulap, (2) el sang nu selos kutangla ke met lokwalok lalos, (3) usrui fwal Kenan, a (4) srupon me insemwomwo nu sin mutanfwal nu kemwa. Ke pal inge el akkalemye nu selos la elos fwa usrui me insemwomwo inge nu kemwa oanu met sulosola lal, an Israel, “sie togusrai lun met tol a mutanfwal mutal,” elos fwin akos ma sap lal. Ya met Israel nu kemwa elos insese ke mwoleung inge? Elos topuk oanu met siefwunnu: “Ma nu kemwa Jeova el fwak kut fwa oru.”—Exodus 19:8.
10 Ke ma inge, Jeova el orala met Israel oanu sie mutanfwal. El sang nu selos ma sap ke alu a ke moul lun met. El ouyepa sang nu selos sie loom nuknuk in tukeni ke alu (tok sie tempel fwin an Jerusalem) a met tol in oru orekma mutal ke loom nuknuk in tukeni ke alu. Kalmen orekma in liaung ke mwoleung inge pa, akos ma sap lun Jeova a, alu nu sel mukefwunnu. Ma sap se meet ke Ma Sap Siengoul su ku emeet ke ma sap inge nu kemwa pa: “Nga Jeova God lom, su wiskomme liki fwal Ijipt, liki loom sin met kos. Nik kom eis siena God sayuk.”—Exodus 20:2, 3.
Me Insemwomwo Su Tuku ke Ma Sap lun Mwoleung
11 Ya mwolela puspis ke Ma Sap lun Mwoleaung akpayeye nu sin met Israel? Ya met Israel elos ekla sie “mutanfwal mutal”? Oanu tulik nutul Edam, met Israel nu kemwa elos sesumwos. (Rom 5:12) Tusruktu, ke akmwuk lun Ma Sap, me kise ku in orek in afwunye ma koluk lalos. Fwin ke me kise puspis su kisekinyuk ke Len in Orek Iumwe ke yiu nu kemwa, Jeova el fwak: “Tu in len se inge a fwa orek iumwe keyumwos, in aknasnasye komwos. Komwos fwa nasnas liki ma koluk lomwos nu kemwa ye mutun Jeova.” (Livitikus 16:30) Ke ma inge, ke pal se ma elos akos, mutanfwal Israel elos sie mutanfwal mutal, aknasnasyeyuk tu in fwal nu ke orekma lun Jeova. Tusruktu moul nasnas lalos inge oakiyuki nu ke akos lalos ke Ma Sap a ke orekma lalos in orala me kise pal nu kemwa.
12 Ya met Israel elos ekla “sie togusrai lun met tol”? Ke mutamwauk me, elos ekla tari togusrai se, Jeova pa Togusra lalos in kosrao. (Isaia 33:22) Sayen ma inge, Ma Sap lun Mwoleung el toeni sie akmwuk tu in oasr yurolos sie togusra, paenang tia pat toko, togusra puspis fwin an Jerusalem su kol elos aoliyen Jeova. (Duteronomi 17:14-18) Tusruktu ya met Israel elos ekla sie togusrai lun met tol? Aok, oasr met tol su oru orekma mutal ke Loom nuknuk in alu. Loom nuknuk in alu (tok, tempel) elos inge nu kemwa center lun alu nasnas lun met Israel a ouyepa nu sin met saye. A mutanfwal se inge mukena pa srupon ma paye su akkalemyeyuk nu sin metu. (2 Kronikel 6:32, 33; Rom 3:1, 2) Met Israel oaru nu kemwa, tia met Livai mukena su wi met tol, elos inge “met Lo” lun Jeova. Mutanfwal Israel nu kemwa, elos inge met “kulansap” lun Jeova, el lumala nu sel sifwanu tu “elos fwa ku in fwakak kaksak lal.’ (Isaia 43:10, 21) Met saye puspis su fwokpap elos liye ku lun Jeova in kasru met kulansap lal a elos inge mokleyuk in akkalemye pwar ke alu nasnas. Elos inge met proselyte. (Josua 2:9-13) Tusruktu sruf siefwunnu pa oru orekma na paye oanu met tol su akmusrala.
Met Proselyte Fwin An Israel
13 Fuka moul lun met proselyte inge? Ke pal se ma Jeova el orala mwoleung lal, el oru ou inge nu sin met Israel mukena; a “un met sa” su wilulos, elos fwinne oasr, tusruktu Jeova el tia sang nu selos mwoleung se inge. (Exodus 12:38; 19:3, 7, 8) Tulik se meet nutulos elos tia wi ke pal se ma elos srikeye lupan molo ke lango su elos oru. (Oekyuk 3:44-51) Tokin yiu puspis, ke pal se ma fwal Kenan elos kitelik nu sin sruf puspis lun Israel, wangin an su pakiyuki sin met ngie su lalalfongi. (Genesis 12:7; Josua 13:1-14) Efu? Meyen Ma Sap lun Mwoleung tia etukyung nu sin met proselyte ku met lalalfongi su tia met Ju. Tusruktu mokul proselyte nu kemwa elos eis kosroila in akos nu ke Ma Sap. Elos loang nu ke akmwuk lun Ma Sap, a elos eis ma lane yok su tuku nu ka. Met proselytes ouyepa met Israel elos kemwanu muta ye koko lun Ma Sap lun Mwoleung.—Exodus 12:48, 49; Oekyuk 15:14-16; Rom 3:19.
14 Ke sie me pupulyuk, fwin sie met proselyte el uniye sie met ke accident, oanu met Israel, el ku in ouyepa kaeng ke siti lun nien molela. (Oekyuk 35:15, 22-25; Josua 20:9) Ke len in Orek Iumwe sie me kise kisekinyuk ke “un met Israel nu kemwa.” Oanu ipen congregation, met proselyte elos wi ke akfulat a elos inge eis ma lane su tuku ke me kise. (Livitikus 16:7-10, 15, 17, 29; Duteronomi 23:7, 8) Arulanu futoto na paye asrouki lun met proselyte nu sin met Israel ye koko lun Ma Sap paenang ke pal in Pentekost ke yiu 33 C.E. ke pal se ma ‘key se meet lun togusrai’ orekmakinyuk nu sin met Ju, met proselyte elos ouyepa eis ma lane su tuku nu ka. Ke sripe se inge, “Nikolas sie met Antiok su forla,” el ekla sie met Kristian a sie sin “met itkosr su peng mwo” su pakiyuki in kurunganang ma enenu lun congregation fwin an Jerusalem—Mattu 16:19; Orekma 2:5-10; 6:3-6; 8:26-39.
Jeova El Akinsemwomwoye Futen Ebream
15 Tulik nutul Ebream nu kemwa elos muta ke u siefwunnu oanu sie mutanfwal su muta ye koko lun Ma Sap, Jeova el akinsemwomwoyelos fwal nu ke mwolela lal nu sin papa matu tumalos. In yiu 1473 B.C.E. Josua el aolul Moses, a el kol met Israel ke fwafwasyesr lalos som nu ke an Kenan. Kitakatelik lun an’u inmaslon sruf puspis akpayeyen mwolela lun Jeova in sang an se inge nu sin fute lal Ebream. Ke pal se ma met Israel elos oaru, Jeova el akpayeye mwolela lal nu selos ke kutangla lain met lokwalok lalos. Ma inge arulanu paye, yokna ke lusen pal in kolyuk lal Togusra Devid. Ke pal lun tulik nutul Devid pangpang Solomon, ip se aktulo ke Mwoleung lal Ebream akpayeyuk. “Met Juda a met Israel elos pus oanu puk mweanu ke pus, a elos mongo a nim a engun.”—1 Togusra 4:20.
16 Tusruktu, fuka mutanfwal nu kemwa akinsemwomwoyelos sifwanu ke inkanek lun Israel, su futen Ebream? Oanu ma akkalemyeyuk tari, Israel el sie mutanfwal sulosola sin God, elos met tutafpo lal nu sin mutanfwal nu kemwa. Tia pat meet liki met Israel elos som nu ke fwal Kenan, Moses el fwak: “Engunak, O komwos mutanfwalu, wi met sral.” (Duteronomi 32:43) Met saye elos loang nu ka. “A un metsa puspis” elos fwasr tukun met Israel tokin elos illa liki an Ijipt, elos liye ku lun Jeova ke yen mwesis, a porongo me solsol lal Moses nu selos in engun. (Exodus 12:37, 38) Tok, mutan Moab inge pangpang Ruth el payuk nu sin mokul Israel inge pangpang Boaz a ekla nine matu lun Messaia. (Rut 4:13-22) Met Kenite inge pangpang Jehonadab a sou lal a met Ethiopia inge pangpang Ebed-melech elos akkalemyelos sifwanu oanu sie met su fwasr tukun ma sumwos ke pal se ma met Israel puspis elos akkalemye suaro. (2 Togusra 10:15-17; Jeremaia 35:1-19; 38:7-13) Ye koko lun guferment lun Persia, metsa puspis elos ekla met proselyte a sang kasru nu sin met Israel lain met lokwalok lalos.—Ester 8:17, footnote.
Sie Mwoleung Sasu Eneneyuk
17 Tusruktu, elos fwin lungse in eis nu fon akpayeyen mwolela lun God, mutanfwal sulosola lun God enenu in akkalemye oaru. Tusruktu elos tia ou inge. Paye, oasr kutu sin met Israel su arulanu mwo lalalfongi lalos. (Hibru 11:32–12:1) Fwinne ou inge, pal puspis mutanfwal se inge el alu nu ke god puspis lun met Pegan, a elos fwinsrak ke ma lane ke me kasrup. (Jeremaia 34:8-16; 44:15-18) Met puspis elos orekmakin Ma Sap ke inkanek sesumwos ku pilesru ma inge. (Niemaia 5:1-5; Isaia 59:2-8; Malakai 1:12-14) Tokin mise lal Solomon, Israel el kitakatelik nu ke togusrai fwin an Eir a togusrai fwin an Epang. Ke pal se ma togusrai fwin an Eir el akkalemye la el lain na paye God, Jeova el fwak: “Meyen kom srungesr etauk, Nga srungesr pa keyum, tu kom fwa tia met tol nu sik.” (Hosia 4:6) Togusrai fwin an Epang el eis pa kai upa meyen el kunausla mwoleung lal. (Jeremaia 5:29-31) Ke pal se ma met Ju elos tia esel Jisus oanu sie Messaia, Jeova el ouyepa srungelosla. (Orekma 3:13-15; Rom 9:31–10:4) Ke saflaiye, Jeova el orala sie akmwuk sasu in akpayeye nu fon Mwoleung lal Ebream.—Rom 3:20.
18 Akmwuk sasu se inge pa Mwoleung Sasu. Jeova el palye tari ma inge ke pal se ma el fwak: “ ‘Liye! Len e fwa tuku,’ Jeova el fwak, ‘tu Nga fwa oru sie mwoleung sasu yurin loom sel Israel, a yurin loom sel Juda’ . . . ‘A pa inge mwoleung se su Nga fwa oru yurin loom sel Israel tokin len ingo,’ Jeova el fwak ‘Nga fwa filiye ma sap luk, a Nga fwa simusla insielos. A Nga fwa God lalos, a elos fwa met srak.’ ”—Jeremaia 31:31-33.
19 Pa inge mwoleung sasu se su Jisus el srumon ke Nisan 14 33 C.E. Ke pal inge, el akkalemye la mwoleung se inge su mwoleyukla apkurun in orek inmaslon met tumal lutlut lal a Jeova, a Jisus pa met iumwe ke ma se inge. (1 Korint 11:25; 1 Timote 2:5; Hibru 12:24) Ke inkanek lun mwoleung sasu se inge, mwolela lun Jeova nu sel Ebream e fwa orek ke sie inkanek mwolanu a in akpayeye ma patpat, oanu ma kut ku in liye ke me lutlut toko.
Ya Kom Ku in Aketeye?
◻ Mea Jeova el mwolela ke mwoleung lal Ebream?
◻ Fuka Jeova el oru orekma nu sin Israel in ikwe ke akpayeyen mwoleung lal Ebream?
◻ Fuka met proselyte elos eis ma lane su tuku ke mwoleung matu?
◻ Efu sie mwoleung sasu eneneyuk?
[Study Questions]
1, 2. (a) Kain in me akfulat fuka Jisus el oakiye ke fong in Nisan 14, 33 C.E.? (b) Kain in mwoleung fuka Jisus el sramsramkinyuk su el kapsreni nu ke mise lal?
3. Kain in kusensiyuk puspis fuka siyukyuk fwin ke mwoleung sasu?
4. Kain in mwolela fuka in pal meeta kasru kut in kalem nu ke mwoleung sasu?
5. Mwolela lun Jeova nu sel Ebream el kapsreni nu ke kain in kas palu fuka in pal meeta?
6. (a) Ke inkanek lun su paenang mwolela lun Jeova nu sel Ebream akpayeyuk? (b) Mea se inge mwoleung lal Ebream?
7. Fuka futen Ebream el mutamwauk in puseni, a kain in ma sikyuk fuka orelos in muta fwin an Ijipt?
8. Mwoleung fuka Jeova el oru nu sin tulik nutul Jekob fwin an Sainai, a mea ma inge el oru nu ke mwoleung lal Ebream?
9. (a) Kain in ma akosr fuka Jeova el mwolela ke inkanek lun mwoleung lal Ebream? (b) Kain in fwinsrak mwomwo fuka mwoleung lun Jeova nu sin met Israel el ekasla, tusruktu ke sie akmwuk fuka?
10. Fuka Jeova el orala met Israel nu ke sie mutanfwal, a mea el fwinsrak nu selos in oru.?
11, 12. Ke inkanek puspis fuka mwolela puspis ke mwoleung matu akpayeyuk nu sin met Israel?
13, 14. (a) Efu kut ku in fwak la met proselyte elos tia wi ke Ma Sap lun mwoleung? (b) Fuka met proselyte elos muta ye koko lun mwoleung lun Ma Sap?
15, 16. Fuka mwoleung lun Jeova nu sel Ebream akpayeyuk ye koko lun Ma Sap lun mwoleung?
17. (a) Efu Jeova el sisla togusrai lun Israel fwin an Eir a togusrai lun Israel fwin an Epang? (b) Mea ma inge su kol nu ke sisila safla lun met Ju?
18, 19. Kain in akmwuk sasu fuka Jeova el orala tu lan akpayeye mwoleung lun Ebream ke sie inkanek mwo?
[Picture on page 17]
Ke inkanek lun mwoleung lun Ma Sap, Jeova el oru sie inkanek pupulyuk in akpayeye mwoleung lal Ebream