Kako ilegalne droge utječu na vaš život
POPUT truleži koja nagriza drvene grede kuće, droga može izjesti čitavu strukturu društva. Da bi ljudsko društvo normalno funkcioniralo, mora imati stabilne obitelji, zdrave radnike, pouzdane vlade, poštenu policiju i građane koji poštuju zakon. Droga pogubno djeluje na svaki taj temeljni element.
Jedan razlog zbog kojeg su vlade zabranile nemedicinsko korištenje droge je to što ona šteti zdravlju njihovih državljana. Svake godine tisuće narkomana umre od predoziranja. Još ih više umre od AIDS-a. Ustvari, narkomani zaraženi inficiranim iglama čine oko 22 posto ukupnog broja HIV-pozitivnih osoba diljem svijeta. Nasser Bin Hamad Al-Khalifa iz Katara s dobrim je razlogom na nedavnoj konferenciji Ujedinjenih naroda upozorio da će “globalno selo zbog ilegalne trgovine drogom postati zajednički grob milijunima ljudi”.
No nije ugroženo zdravlje samo narkomana. Oko 10 posto svih beba rođenih u Sjedinjenim Državama izloženo je nekoj ilegalnoj drogi — u većini slučajeva kokainu — još dok su u majčinoj utrobi. Bolni apstinencijski simptomi nisu jedini problem s kojim se one suočavaju jer izlaganje drogi u utrobi majke može kod novorođenčeta izazvati i druge štetne posljedice — kako psihičke tako i fizičke.
Laka zarada na račun droge — neodoljiv mamac
Osjećate li se sigurno u svom susjedstvu kad padne mrak? Ako je odgovor niječan, možda su za to krivi raspačavači droge. Napadi i ulično nasilje idu ruku pod ruku s drogom. Narkomani često pribjegavaju kriminalu ili prostituciji da bi financirali svoju ovisnost, dok se suparničke bande bore i ubijaju da bi zadržale kontrolu nad raspačavanjem droge. Razumljivo je zašto policija u mnogim gradovima smatra da je droga razlog većine ubojstava koja istražuje.
U nekim su zemljama i pobunjenici shvatili prednosti nasilnog ubacivanja u unosnu trgovinu narkoticima. Jedan veliki gerilski odred iz Južne Amerike sada polovinu svog prihoda stječe štiteći trgovce drogom. “Neki od najokrutnijih vjerskih i etničkih sukoba koji se vode na svijetu financiraju se novcem zarađenim prodajom ilegalnih droga”, izvještava Međunarodni program Ujedinjenih naroda za suzbijanje droge.
Tragedije nastale pod utjecajem droge
Ulice su zbog narkomana postale nesigurne na još neke načine. “Voziti automobil pod utjecajem marihuane ili LSD-a može biti jednako opasno kao i voziti pod utjecajem alkohola”, kaže Michael Kronenwetter u svojoj knjizi Drugs in America. Ne iznenađuje ni to da su narkomani tri ili četiri puta više upleteni u nezgode na radnom mjestu nego ostali.
Međutim, droga vjerojatno najviše štete nanosi obitelji. “Nesređeni obiteljski život i drogiranje često su tijesno povezani”, kaže World Drug Report. Roditelji koji su zaokupljeni drogom svojoj djeci rijetko kad osiguraju stabilan obiteljski život. Čak se može zanemariti i povezanost dojenčeta i roditelja, a ona je od presudne važnosti u prvim tjednima djetetova života. Osim toga, roditelji koji su ovisnici često padaju u dug i možda počinju potkradati prijatelje i obitelj ili na kraju ostanu bez posla. Mnoga djeca koja odrastaju u takvom okruženju završe na ulici ili čak i sama posegnu za drogom.
Zloupotreba droge može dovesti i do fizičkog zlostavljanja — bračnog druga ili djece. Kokain, naročito kad ga se uzima u kombinaciji s alkoholom, može prouzročiti da se osoba, koja je možda inače sasvim blaga, počne ponašati nasilno. Prema jednoj kanadskoj anketi provedenoj među konzumentima kokaina, 17 posto ispitanika priznalo je da postanu agresivni nakon uzimanja droge. Slično tome, prema jednom izvještaju o zlostavljanju djece u New Yorku procijenjeno je da je 73 posto djece pretučene na smrt imalo roditelje koji su bili ovisnici o drogi.
Korupcija i zagađivanje
Ako droga može upropastiti obitelj, može i državne vlade. Samo što u tom slučaju sustav truje novac koji se zaradi na račun droge, a ne sama droga. “Drogom se podmićuje državne službenike, policiju i vojsku”, žalio se ambasador iz jedne južnoameričke države. On dodaje da je suma novca koja stoji pred nosom onima koji jedva preživljavaju od svoje plaće “jednostavno preveliko iskušenje”.
U jednoj zemlji za drugom suci, gradonačelnici, policajci, pa čak i inspektori iz odjela za droge, hvataju se u mrežu korupcije. Političari čije su izbore možda financirali narkobaruni oglušuju se na molbe da poduzmu nešto u vezi s trgovinom drogom. Na mnoge poštene državne službenike koji su hrabro vodili kampanju protiv droge izvršen je atentat.
Globalna pošast droge šteti čak i tlu, šumama te biljnim i životinjskim vrstama koje se tamo nalaze. Veliki postotak proizvodnje opijuma i kokaina odvija se u dvjema regijama koje su naročito osjetljive na zagađivanje okoliša: kišnim šumama zapadne Amazone i jugoistočne Azije. Ta su područja veoma opustošena. Zbog upotrebe toksičnih herbicida ozbiljnu štetu uzrokuju čak i pohvalna nastojanja uništavanja ilegalnih usjeva droge.
Tko plaća?
Tko plaća za svu štetu koju prouzročuje droga? Svi mi. Da, svi mi plaćamo zbog smanjenja produktivnosti, troškova liječenja, otuđene ili oštećene imovine i troškova nastalih prilikom provođenja zakona. Na temelju izvještaja američkog zavoda za zapošljavanje procijenjeno je da “američki biznis i industrija zbog konzumiranja droge na radnom mjestu godišnje izgube između 75 i 100 milijardi dolara (...) u vidu izostajanja s posla, nezgoda i visokih troškova medicinske njege i otpremnine”.
Sav se taj novac na koncu uzima od poreznih obveznika i potrošača. Prema jednoj studiji provedenoj u Njemačkoj 1995, izračunato je da se u toj zemlji zbog zloupotrebe droge godišnje ukupno potroši 120 dolara po glavi stanovnika. U Sjedinjenim Državama procijenjena brojka još je veća — 300 dolara po osobi.
Međutim, puno je gora šteta koju droga u socijalnom smislu nanosi društvu. Tko može izračunati koliko se gubi raspadom tolikih obitelji, zlostavljanjem tolike djece, korupcijom tolikih službenika i prijevremenom smrti tolikog broja ljudi? Kako sve to utječe na čovjeka? Naš sljedeći članak govorit će o tome kako droga utječe na život narkomana.
[Okvir/slika na stranici 7]
DROGA I KRIMINAL
DROGA JE POVEZANA S KRIMINALOM BAREM NA ČETIRI NAČINA:
1. Nedopušteno posjedovanje droge i trgovanje njom krivična su djela u skoro svim zemljama svijeta. Samo u Sjedinjenim Državama policija svake godine uhapsi oko milijun ljudi zbog kršenja zakona o opojnim sredstvima. U nekim je zemljama krivičnopravni sustav toliko zatrpan sve većim brojem takvih prekršaja da policija i sudovi jednostavno ne mogu izaći na kraj s njima.
2. Budući da je droga veoma skupa, ovisnici često pribjegavaju kriminalu kako bi smogli novac za svoju ovisnost. Ovisnik o kokainu tjedno na svoju ovisnost možda potroši čak 1 000 dolara! Ne iznenađuje što provale, napadi i prostitucija niču kao gljive poslije kiše kad u nekoj društvenoj sredini droga postane svakodnevna pojava.
3. Ostala krivična djela počinjena su zato da bi se olakšalo trgovinu drogom, jedan od najunosnijih poslova na svijetu. “Vođenje poslova oko trgovine ilegalnim drogama i organizirani kriminal uglavnom ne mogu jedno bez drugog”, objašnjava World Drug Report. Da bi se droga nesmetano prenosila iz jednog područja u drugo, trgovci nastoje podmititi ili zastrašiti vladine službenike. Neki čak imaju svoje privatne vojske. Probleme stvaraju i ogromni profiti narkobaruna. Dotok goleme količine gotovine mogao bi ih lako inkriminirati ako se taj novac ne bi prao, pa se zato upošljavaju banke i odvjetnici da bi prikrili tragove novca zarađenog na račun droge.
4. I same posljedice uzimanja droge mogu dovesti do krivičnih djela. Možda kronični narkomani zlostavljaju članove obitelji. U nekim afričkim zemljama koje su zahvaćene građanskim ratom vojnici tinejdžerske dobi počinili su stravične zločine dok su bili u euforiji izazvanoj drogom.
[Slika na stranici 6]
Drogiranje majke može štetno djelovati na bebu
[Zahvala]
SuperStock