Droga — opasna i smrtonosna

Povijest droge — tvari koja utječe na čula — seže unatrag sve do početka čovječanstva. Prirodne tvari koje utječu na živčani sustav rano su otkrivene: alkohol za opuštanje opterećenih misli. Opijati koji ublažavaju bolove i uspavljuju. Lišće koke koje otupljuje čula i povećava izdržljivost.

Alkohol odavno zauzima istaknuto mjesto. Biblija u 1. Mojsijevoj 9:20, 21 kaže: “A Noje poče raditi zemlju, i posadi vinograd. I napiv se vina opi se.” Opijum je izgleda bio poznat u staroj Mezopotamiji i, prema predanjima, uzimali su ga mnogi u staroj Grčkoj. Meskalin, duhan, koka i soma igrali su važnu ulogu tokom povijesti.

Droga je čak ušla u književnost. Homer je pripovijedao o zaboravnosti koja je u zemlji sanjara spopala neke iz Odisejeve posade. Čuveni detektiv Sherlock Holmes uštrcavao si je 7-postotnu otopinu kokaina koja je, kako je opisano, imala pobuđujuće i razbistrujuće djelovanje. Sličan stav je zastupao psihijatar i neurolog Sigmund Freud.

Ubrzo je otkriveno medicinsko značenje droge, no njena primjena nije ostala ograničena na medicinu. Obično ju se koristilo kod religioznih obreda. Upotrebljavala se za proširenje svijesti, pojačanje osjećaja, povećanje razumijevanja, promjenu raspoloženja i za jačanje ljubavne moći. Ali, imala je i neizmjerno razarajuće djelovanje i prouzročila je ogromne socijalne probleme.

Zanimljivo je da se narkotike koji su danas zabranjeni nije uvijek smatralo škodljivim za zdravlje i dobrobit čovjeka. U drugoj polovici 19. stoljeća bili su kokain, opijum i heroin zakoniti i moglo ih se lako nabaviti. Bez recepta moglo ih se kupiti u svakoj ljekarni. Neke droge naveliko se upotrebljavalo kao sastavni dio lijekova. Coca-cola je 17 godina sadržavala kokain, dok ga se 1903. nije zamijenilo kofeinom.

Države koje sada žele iskorijeniti trgovinu drogom nekad su se borile da je prošire. Opijumski ratovi — dva trgovačka rata koji su vođeni sredinom 19. stoljeća, kad je Kina željela zaustaviti nezakonito trgovanje opijumom u svojoj zemlji — završili su porazom Kine i nasilnim ozakonjenjem uvoza opijuma u tu zemlju.

Zločin bez žrtava?

Neki i danas zagovaraju ozakonjenje droge. Smatraju to rješenjem dileme nezakonitog trgovanja drogom. Drugi su mišljenja da je “povremeno” uzimanje droge osobna stvar, a bezazlena zabava. No, je li upotreba droge, kako neki tvrde, zaista “zločin bez žrtava”? Zapazi slijedeće:

● 26 godina stara Natasha Ashley, osam i pol mjeseci trudna, razgovarala je na ulici s prijateljicom u djelu grada New Yorka zvanom Little Italy. Iznenada su na pločnik dojurila kola i zgazila obje žene. Prignječena na stup svjetiljke, lijeva noga Natashe Ashley smrskana je od koljena na dolje. I njena prijateljica bila je ranjena; slomila je nogu. Policija je ustanovila da je vozač bio drogiran; još uvijek je držao štrcaljku u ruci. “Izgleda da si je u vožnji dao preveliku dozu”, rekao je bolničar koji je vodio brigu oko ranjenika.

● Michael Perkins umro je u starosti od samo 12 godina — poginuo je u požaru u kojem je izgorjela stambena zgrada u kojoj je stanovao. Prema podacima policije, vatru su zapalili prodavači droge nakon što se dječakov otac žalio zbog trgovanja drogom u zgradi.

● Rosa Urena niti je jesenas krenula na fakultet niti će se iduće godine udati, kako je to namjeravala. Smrtno je ranjena dok je spavala. Zalutali metak koji je probio prozor i gornji kraj kreveta probio joj je glavu. Trgovci drogom izrešetali su zgradu mecima u prepirci oko područnih prava.

● Jedan 17-godišnjak je vršio provale da bi mogao nabavljati drogu. Kad je osam dana kasnije uhapšen, ubio je pet osoba, a šest je ranio. “Sve žrtve bile su nedužni radnici”, rekao je šef detektivske službe.

To su samo neki od mnogih nemilih događaja u vezi sa drogom koji su se zbili prošle godine u samo jednom gradu. A takvi događaji su u alarmantnom porastu.

Koliko bi se sigurnim osjećao u saobraćaju kad bi znao da je određeni postotak vozača uzeo drogu koja smanjuje moć rasuđivanja i reflekse? Bi li mirno sjeo u autobus, avion ili vlak kad bi znao da je osoblje koje je odgovorno za sigurnost drogirano? “Već je bilo slučajeva da su ovisni piloti, željezničko osoblje, vozači autobusa i kamiona, direktori tvornica, liječnici, učitelji i drugi na odgovornim položajima izazvali opasne situacije jer su tokom radnog vremena uzimali drogu”, pisao je časopis Manchester Guardian Weekly.

Istraživanje u vezi sa sudarom putničkih vlakova koji se nedavno dogodio u Mount Vernonu (New York), prilikom kojeg je bilo žrtava, pokazalo je da je svih pet odgovornih za nadgledavanje željezničkog prometa uzelo drogu. John H. Riley, upravnik državne željeznice, rekao je: “Izračunali smo da se tokom proteklih 16 mjeseci prosječno svakih deset dana dogodila neka veća željeznička nesreća kod koje se ustanovilo utjecaj alkohola ili droge. Ukupno je bilo više od 375 ranjenih ili poginulih. Naišli smo na drogu kod svake pete željezničke nesreće koju smo u zadnje dvije godine preispitali, a do 65 posto smrtnih slučajeva bilo je u nesrećama u kojima je netko od personala bio pod utjecajem alkohola ili droge.”

Droga i kriminal

Ne moramo se nalaziti u saobraćajnom sredstvu da bismo postali žrtvom droge. Mnogi stradaju u svom stanu ili na ulici. Ovisnici često postaju kriminalci da bi financirali svoju skupu strast — kradu, napadaju i provaljuju. “Nedavno provedena studija ministarstva pravosuđa otkriva zapanjujuću činjenicu da u nekim gradovima 79 posto okrivljenih uzima drogu”, piše časopis U. S. News & World Report.

Često dolazi do pucnjave među suparničkim bandama i do mjera osvete nad onima koji ne mogu plaćati. Često su nedužni prolaznici umiješani u sukob. “Ako se onaj koga traže nalazi među četvoricom ili petoricom drugih”, kaže jedan službenik, “tada ta četvorica ili petorica imaju zlu sreću.”

U Washingtonu, glavnom gradu SAD, počinjeno je 1987. godine 228 ubistava — 57 posto je bilo povezano s narkoticima. U gradu New Yorka bilo je zabilježeno 1691 ubistvo, prosječno 4 dnevno. Više od 38 posto tih ubistava bilo je povezano s drogom. “Vatrogasna služba Oaklanda (Kalifornija, SAD) više od 180 slučajeva podmetanja požara prošle godine u tom gradu pripisuje borbi među bandama, na odmazde protiv mušterija koje oklijevaju plaćati ili na odmazde protiv stanovnika koji se javno žale zbog rasprostranjene trgovine crackom, vrlo jakim oblikom kokaina”, izvještava New York Times.

Čitavo društvo osjeća posljedice zloupotrebe dorge — rastući kriminal i nasilje, smanjenje privredne proizvodne snage, tragične nesreće, korupcija — i s time povezani visoki troškovi. No, ovisnici o drogi su ti koji plaćaju najvišu cijenu. Zašto?

Opasnosti po ovisnike

“Zloupotreba droge je štetna. Može upropastiti razum i tijelo. Kratko rečeno: Zloupotreba droge je glupost.” Tako se izrazio Malcolm Lawrence, nekadašnji opunomoćenik ministra vanjskih poslova SAD za međunarodno suzbijanje narkotika. Ali, kako je s onima koji tvrde da nisu ovisni i da mogu prestati kad god žele? “Poznam ljude koji su nekoliko puta uzeli crack, a tada su ga sasvim ostavili”, rekao je jedan srednjoškolac.

“Sigurno neće svaki omladinac koji popuši cigaretu koja sadrži drogu ili koji popije bocu rakije završiti tako kao ja”, rekao je Ken Barun, nekadašnji ovisnik, koji je u starosti od 16 godina počeo s marihuanom, a zatim prešao na tablete, halucinogene, heroin i kokain i koji se više nije nadao da će doživjeti svoj 25. rođendan. Mnogi postanu ovisni i nitko ne može predvidjeti kome će se to dogoditi sve dok ne bude prekasno.

Problem je što droga djeluje oslabljujuće. Kokain naprimjer, koji se trenutno najviše koristi, ispočetka daje osjećaj da si jači, budniji i da imaš više samopouzdanja. To je tako ugodan osjećaj da ga želiš uvjek iznova imati. No, tada se počneš bez droge osjećati loše — razdraženo, smeteno, plašljivo i potišteno. Treba ti još. No, stalna upotreba može prouzročiti ovisnost i mnoge probleme kao što su paranoja, halucinacije i psihoza.

Istraživači su ustanovili da zloupotreba kokaina može prouzročiti trajna oštećenja srca, srčani napad i srčanu kap. Navodno je Len Bias, košarkaš iz Sjedinjenih Država koji je 1986. umro od infarkta prouzročenog kokainom, samo jednom uzeo drogu. Crack, derivat kokaina, još je gori.

“Crack je naročito opasan jer djeluje krajnje opojno i može prouzročiti ozbiljne fizičke i psihičke teškoće”, piše časopis Medical Aspects of Human Sexuality. Pošto je to jeftina droga i može se lako nabaviti, nailazi na odaziv uglavnom kod omladine. Neki potrošači cracka ubili su svoje roditelje i izvršili samoubojstvo.

“Smrtni slučajevi i hitni uputi u bolnice zbog zloupotrebe kokaina znatno su se povećali od 1983. do 1986”, stajalo je u posebnom izvještaju predsjednika kontrole SAD. Statistike koje je na temelju podataka bolnica i mrtvozora sastavio DAWN (Drug Abuse Warning Network) pokazale su 167-postotni porast hitnih uputa i 124-postotni porast smrtnih slučajeva zbog zloupotrebe droge u tom razdoblju.

Tragične posljedice po djecu

Jedna od najtragičnijih posljedica zloupotrebe droge je njeno djelovanje na djecu. “Priča o zlostavljanju i zapuštanju djece tokom 1987. u New Yorku je priča o eksplozivnom porastu zloupotrebe droge”, kaže jedan izvještaj (Internal Fatality Review Panel of the Human Resources Administration). Zabilježeno je 46 713 slučajeva zloupotrebe i zapuštanja djece, a 103 djeteta su umrla. Tokom 1987. fiskalne godine rodilo se osim toga u tom gradu preko 2 500 djece sa simptomima koje imaju narkomani kad prestanu s drogom. Zbog zloupotrebe kokaina mnoge se bebe rađaju prije vremena i smanjene su težine, jer droga smanjuje doticaj krvi do posteljice, a time smanjuje i opskrbu ploda kisikom i hranom.

Mnoge se bebe također rađaju zaražene strašnim virusom side (AIDS-a), koji se prenosi uštrcavanjem droge, a prelazi s majke na plod. Prošle godine rodilo se u New Yorku oko 1 000 beba zaraženih AIDS-om. “Nalazimo se na početku katastrofe”, rekao je dr. Leonard Class, upravitelj odjeljenja za novorođenčad u Kings Country Hospital Centeru. Najmanje 3 bebe umiru u toj bolnici mjesečno od AIDS-a.

Naočigled tako opasnih, čak smrtonosnih posljedica zloupotrebe droge, moglo bi se misliti da svijet poduzima sve kako bi zaustavio trgovinu drogom. Ali, zašto je onda u porastu? Je li ikakvo rješenje na pomolu?

[Okvir na stranici 7]

Neke učestale droge

Droga Moguće posljedice Opasnosti zloupotrebe

[Slika na stranici 9]

Nerođeni su bespomoćne žrtve zloupotrebe droge roditelja