Kreditne kartice i platni čekovi — pravi ili lažni?
KAKO su samo praktični! Tako mali, tako ih se lako nosi uza se. Tako lijepo stanu u mušku lisnicu ili u žensku torbicu. Bez ijedne pare u džepu možete kupiti mnoge stvari. Avionske kompanije, turističke brodske kompanije, hoteli i izletišta diljem svijeta ohrabruju na korištenje kreditnih kartica te ih propagiraju. Ljudima se savjetuje: “Nemojte bez nje izaći iz kuće.” U nekim poslovanjima radije ih prihvaćaju nego gotov novac. Za razliku od gotovog novca, ako budu ukradene ili izgubljene, moguće je nabaviti nove. To je vaš vlastiti individualni novac, s vašim imenom i specifičnim brojem računa utisnutim na prednjoj strani kartice.
Poznate su vam pod imenom plastični novac — kreditne kartice. Godine 1985. neke su banke uvele vlastite sofisticirane, laserske holograme naizgled trodimenzionalnog izgleda i druge sigurnosne komponente, koje variraju od specijalnih šifri na magnetskoj traci na pozadini kartice do nevidljive oznake koja se vidi pod ultraljubičastim svjetlom. I sve to kao sredstvo odvraćanja od krivotvorenja! Procjenjuje se da je u svijetu u opticaju više od 600 milijuna kreditnih kartica.
Smatra se da su početkom 1990-ih svjetski gubici uslijed različitih oblika prijevara u vezi s kreditnim karticama iznosili najmanje milijardu dolara. Među tim raznoraznim oblicima, krivotvorenje navodno ima najbrži porast — najmanje 10 posto od ukupnih gubitaka.
Naprimjer, 1993. krivotvorenje je koštalo banke članice jedne od najvećih kompanija koje izdaju kreditne kartice 133,8 milijuna dolara, što je porast od 75 posto u odnosu na prethodnu godinu. Jedna druga vodeća, po dimenziji međunarodna, kompanija koja izdaje kreditne kartice također je izvijestila da je imala zapanjujuće gubitke zbog krivotvorenja. “Zbog toga krivotvorenje kreditnih kartica postaje velik problem ne samo bankama, kompanijama koje ih izdaju i trgovcima koji ih prihvaćaju kao platežno sredstvo već i korisnicima diljem svijeta”, pisale su jedne novozelandske novine. Mada legitimni korisnici kreditnih kartica nisu odgovorni za te gubitke, oni će neizbježno snositi troškove.
A što reći o ukomponiranim sigurnosnim komponentama koje su predstavljale prepreku za krivotvoritelje — kao što su laserski hologrami i specijalne šifrirane magnetske trake? U roku od godinu dana od uvođenja tih komponenti, počele su se pojavljivati prve nestručne krivotvorine. Doskora su bile prekopirane ili razotkrivene sve sigurnosne komponente. “Morate se stalno usavršavati”, rekao je jedan bankovni službenik iz Hong Konga. “Varalice vas uvijek nastoje nadmudriti.”
Zanimljivo je da je, prema mišljenju stručnjaka, početkom 1990-ih polovica svih gubitaka uslijed krivotvorenja kreditnih kartica nastala u Aziji, a gotovo polovica krivotvorenih kartica pronađena je u Hong Kongu. “Hong Kong je za krivotvorene kreditne kartice ono što je Pariz za visoku modu”, izjavio je jedan stručnjak. Drugi su optužili Hong Kong da je svjetski centar za krivotvorenje kreditnih kartica — “sjecište ‘plastičnog trokuta’ prijevare s kreditnim karticama koje također uključuje Tajland, Maleziju a sada i južnu Kinu”. “Hongkonška policija kaže da mjesni sindikati povezani s kineskim organiziranim trijadama kriminalaca graviraju lažne kreditne kartice, prave reljefe na njima i šifriraju ih koristeći brojeve koje su im dobavili korumpirani preprodavači. Potom jednostavno pošalju krivotvorene kreditne kartice u inozemstvo”, izvijestile su novozelandske novine.
“Jedan stroj za izradu reljefa na kreditnim karticama, koji su [u Kanadi] kupili pripadnici azijske bande, sada se koristi za izradu lažnih kreditnih kartica. Stroj štampa 250 kreditnih kartica na sat, a policija smatra da se stroj koristi u multimilijunskoj dolarskoj prijevari”, izvijestile su kanadske novine Globe & Mail. U proteklih nekoliko godina Kinezi iz Hong Konga bili su uhapšeni kad su koristili falsificirane kreditne kartice u najmanje 22 zemlje, od Austrije do Australije, uključujući Guam, Maleziju i Švicarsku. Japanske kreditne kartice naročito su tražene budući da svojim korisnicima dopuštaju najveće potrošačke limite.
Bujica skandala s kreditnim karticama i krivotvorenjem dovodi do toga da su “izdavači prisiljeni raspodijeliti troškove sve većeg obima prijevare”, rekao je jedan kanadski bankovni službenik. A to se i dešava. Kreditna kartica stvarno može biti prikladna stvar i može spasiti život kad je njen korisnik bez adekvatne gotovine. No imajte na umu da krivotvoriteljima ne treba ništa više nego broj vašeg računa i datum isteka kartice, pa da se daju na posao. “To je plastični novac”, upozorio je jedan šef regionalne službe sigurnosti u American Express Internationalu, “no ljudi još uvijek ne postupaju s njim jednako oprezno kao što to čine s gotovim novcem.”
“Taj je sistem pun manjkavosti”, rekao je jedan policijski nadzornik. “A lupeži su otkrili svaku od njih. I, uf, stvarno su ih nemilosrdno iskoristili”, rekao je o krivotvoriteljima.
Krivotvorenje čekova
S pojavom “desktop” štampanja kojim se moglo besprijekorno reproducirati praktički svaku papirnu valutu, ono što je ubrzo uslijedilo bilo je neizbježno. Krivotvoritelji su sada mogli reproducirati čitav niz različitih dokumenata: pasoše, izvode iz matične knjige rođenih, zelene karte, dionice, naloge za kupovinu, recepte za lijekove i mnoštvo drugih dokumenata. No najveći profit ubrao bi se od krivotvorenja platnih čekova.
Ova je tehnika izuzetno jednostavna. Kad jednom platni ček iz velike kompanije, koja ima milijune dolara pologa u mjesnim bankama ili u bankama diljem države, dospije u ruke krivotvoritelja, on se baci na posao. Imajući na raspolaganju svoj “desktop” štampač, optički skener i drugu elektroničku opremu, u stanju je prepraviti ček kako bi ga prilagodio vlastitoj svrsi — mijenjanjem datuma, prepravljanjem imena korisnika čeka u svoje vlastito ime, dodavanjem nula dolarskoj cifri. Zatim na vlastitom laserskom štampaču štampa prepravljeni ček, koristeći papir kupljen u najbližoj papirnici koji je iste boje kao i ček. Štampajući odjednom na desetke ili više krivotvorenih čekova, može ih unovčiti u svakoj filijali banke u svakom gradu.
Plima krivotvorenja čekova na ovaj jednostavni i jeftini način tako je velika, kažu bankovni i kriminalistički službenici, da bi troškovi u privredi mogli doseći milijardu dolara. U jednom naročito drskom slučaju, izvijestio je The New York Times, banda sa sjedištem u Los Angelesu proputovala je čitavu zemlju unovčujući u bankama na tisuće lažnih platnih čekova u ukupnoj vrijednosti od preko 2 milijuna dolara. Privredni analitičari procjenjuju da ukupna godišnja cijena krivotvorenja čekova sada iznosi 10 milijardi dolara samo u Sjedinjenim Državama. “Kriminalni problem broj jedan za financijske ustanove”, izjavio je jedan službenik FBI-a, “jesu metode koje se postižu krivotvorenjem, kao naprimjer prijevare s čekovima i novčanim uplatnicama.”
[Istaknuta misao na stranici 7]
Najveći profit ostvaruje se krivotvorenjem platnih čekova