Krivotvorenje svjetski problem
Sve do kraja 18. stoljeća u Francuskoj se zbog tog prijestupa ljude pogubljivalo bacanjem u kipuću vodu. U Engleskoj je od 1697. do 1832. to bio smrtni zločin, a sam čin smatralo se izdajstvom. Zbog njega je više od 300 Engleza pogubljeno vješanjem, dok je tko zna koliko ljudi zbog tog prijestupa bilo protjerano u kažnjeničku koloniju u Australiji i kažnjeno prisilnim radom.
AMERIČKA vlada već više od 130 godina zatvara takve krivce na čak 15 godina u državne zatvore. Osim toga, kaznama se dodaju tisuće dolara globe. U Rusiji i Kini taj je prijestup još dan-danas kažnjiv smrću.
Unatoč tome što mnoge države određuju teške kazne za takav kriminal, on se nastavlja. Čak niti strah od smrti nije bio dovoljan da bi suzbio planove za brzo obogaćivanje onih koji posjeduju potrebna tehnička umijeća. Državni službenici su zbunjeni. “Bit će teško pronaći dobro sredstvo za odvraćanje”, kažu oni, “kao što je to stoljećima bio slučaj.”
Krivotvorenje! Jedan od najstarijih prijestupa u povijesti. Ono je potkraj ovog 20. stoljeća postalo svjetski problem i nastavlja eskalirati. Robert H. Jackson, pomoćni sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih Država, u vezi s tim je izjavio: “Krivotvorenje je prijestup koji se nikada ne počini slučajno, niti u neznanju, niti u afektu, niti u krajnjoj bijedi. To je zločin koji je majstorski osmislila osoba koja posjeduje tehnička umijeća i koja potroši velike svote novca za opremu.”
Američka se valuta, naprimjer, ilegalno umnožava diljem svijeta i to u većim količinama nego ikad prije. “Američka valuta”, rekao je jedan predstavnik ministarstva financija, “nije samo najtraženija valuta na svijetu. Ona je ujedno valuta koja se najlakše krivotvori.” Ono što američku vladu dovodi u nedoumicu jest činjenica da se većina lažnih novčanica proizvodi izvan Sjedinjenih Država.
Promislite: Godine 1992. u inozemstvu je zaplijenjena vrijednost od 30 milijuna dolara u vidu krivotvorenog novca, izvijestio je časopis Time. “Prošle je godine ukupna svota dosegla 120 milijuna dolara, a očekuje se da će 1994. rekord biti oboren. U opticaju je mnogostruko veća svota kojoj se nije ušlo u trag”, izvijestio je časopis. Te brojke otkrivaju tek jedan dio priče. Stručnjaci za krivotvorenje smatraju da bi u stvarnosti vrijednost krivotvorenih dolarskih novčanica koje su u opticaju izvan Sjedinjenih Država mogla biti čak deset milijardi dolara.
S obzirom na to da je američka valuta jako tražena u mnogim zemljama — pa čak i traženija od njihove domaće valute — te da se lakše reproducira, mnoge nacije i pripadnici podzemlja zarađuju na njoj. Kolumbijski karteli droge u Južnoj Americi već godinama krivotvore američku valutu kako bi povećali svoje nezakonite prihode. Sada neke zemlje Srednjeg istoka također postaju glavni sudionici u svjetskom biznisu krivotvorenja, izvijestio je U.S.News & World Report. Časopis je dodao da se u jednoj od tih zemalja “navodno koriste sofisticirane štamparske metode kojima se imitira one koje koristi američko ministarstvo financija. Zahvaljujući tome u toj su zemlji u stanju proizvesti lažne novčanice od 100 dolara, poznate kao ‘super novčanice’, koje je praktički nemoguće otkriti.”
Rusi, Kinezi i stanovnici drugih azijskih zemalja također se uključuju u proizvodnju lažnog novca — većinom američke valute. Sumnja se da je 50 posto američkog novca koji je danas u opticaju u Moskvi krivotvoreno.
Po završetku zaljevskog rata 1991, tokom kojeg je u opticaj bilo pušteno stotine milijuna američkih dolara, “međunarodni bankari bili su osupnuti otkrivši da je otprilike 40 posto novčanica od 100 dolara krivotvoreno”, pisao je Reader’s Digest.
Francuska ima vlastitih problema s krivotvorenim novcem, kao što je to slučaj i s mnogim drugim evropskim zemljama. Krivotvorenje novca nije samo američki problem, o čemu mogu posvjedočiti i druge države diljem svijeta.
Olakšano krivotvorenje
Sve do prije par godina bili su potrebni tajni zanatlije — umjetnici, vrhunski graveri, rezači i štampari — mnogi sati mukotrpnog rada da bi se reproduciralo valutu bilo koje države, što je i u najboljem slučaju rezultiralo lošom reprodukcijom originala. Danas, međutim, kad high-tech višebojni fotokopirni aparati, dvostrani laserski štampači i skeneri stoje na raspolaganju u uredima i domovima, tehnički je izvedivo da praktički svatko reproducira valutu po svom izboru.
Nastupilo je doba “desktop” krivotvorenja! Ono što je nekad iziskivalo vještine stručnih gravera i štampara sada je dostupno uredskim službenicima i kompjuterašima u njihovom domu. Štamparski sistemi koji se baziraju na mikrokompjuterima a ne koštaju niti 5 000 dolara sada mogu proizvoditi krivotvoreni novac koji čak i kvalificirani stručnjaci teško mogu prepoznati. To bi moglo značiti da će netko kome je potreban novac možda odustati od odlaska do najbliže automatske bankovne blagajne i umjesto toga štampati vlastiti novac — i to u nominalnoj vrijednosti koja će zadovoljiti sve njegove potrebe! Ti sistemi već danas predstavljaju moćno oružje u rukama današnjih krivotvoritelja. “Baveći se time, dotični dovitljivi kriminalci postižu uzastopne pobjede nad organima kriminalističke službe te bi jednog dana mogli postati prijetnja vodećim svjetskim valutama”, pisao je U.S.News & World Report.
U Francuskoj je, naprimjer, od 30 milijuna franaka (5 milijuna američkih dolara) krivotvorenog novca zaplijenjenog 1992. osamnaest posto bilo proizvedeno pomoću uredskih strojeva. Jedan službenik Banque de France smatra to prijetnjom ne samo ekonomskom sustavu već i javnom povjerenju. “Kad shvate da se vrijednu novčanicu može imitirati uz pomoć tehnologije koja je dostupna velikom dijelu stanovništva, tada može doći do gubitka povjerenja”, žalio se on.
U Americi i drugim zemljama osmišljavaju se u sklopu napora u borbi protiv poplave krivotvorenog novca novi dizajni novčanica, a u nekim su zemljama nove novčanice već puštene u opticaj. Naprimjer, na američkom će novcu portret Benjamina Franklina na novčanici od 100 dolara biti upola uvećan i pomaknut za tričetvrt inča ulijevo. “Također će uvesti četrnaest drugih izmjena u gravurama i u skrivenim sigurnosnim obilježjima”, izvijestio je Reader’s Digest. Razmatra se čitav niz drugih izmjena, kao što su vodeni znakovi i tinte čije se boje prelijevaju kad se gledaju iz različitih kuteva.
Francuska već izvjesno vrijeme uvrštava u dizajn svojih novčanica nova sredstva za odvraćanje od krivotvorenja koja će, očekuje se, do određene mjere pomrsiti račune krivotvoriteljima. Međutim, jedan predstavnik Banque de France priznaje da “još uvijek ne postoji tehnički apsolutno pouzdana metoda za sprečavanje potencijalnih krivotvoritelja, ali”, dodao je, “sada smo u stanju u samu novčanicu ukomponirati toliko mnogo prepreka da je krivotvorenje postalo [težak] posao, a i vrlo skup”. On opisuje te prepreke kao “prvu liniju obrane od krivotvorenja”.
Njemačka i Velika Britanija već neko vrijeme zbog sigurnosti prave izmjene kod svog novca i to tako da u njega umeću sigurnosne niti koje otežavaju krivotvorenje njihove valute. Novčanica od 20 kanadskih dolara ima mali sjajni kvadrat nazvan optički sigurnosni amblem, koji se ne može replicirati pomoću fotokopirnih aparata. Australija je 1988. započela sa štampanjem plastificiranih novčanica kako bi u njih umetnula sigurnosne komponente koje nisu moguće kod papira. Finska i Austrija koriste kod papirnih novčanica difrakcijske folije. One se sjaje a boje im se prelijevaju kao kod holograma. Međutim, državne vlasti strahuju da krivotvoriteljima neće dugo trebati da naprave potrebne izmjene ne bi li nastavili sa svojom kriminalnom aktivnošću — da se, bez obzira na to kakve se korektivne mjere poduzmu, vladini inovacijski napori mogu na kraju izjaloviti kao što je to bio slučaj u prošlosti. “To je kao u onoj staroj poslovici”, kaže jedan službenik ministarstva financija, “sagradiš zid od dva metra, a varalice naprave ljestve od dva i pol.”
Kao što će pokazati članci koji slijede, štampanje lažnog novca nije jedini aspekt u kojem se očituje ingenioznost krivotvoriteljâ.
[Istaknuta misao na stranici 4]
Štamparski sistemi koji se baziraju na mikrokompjuterima a ne koštaju niti 5 000 dolara sada mogu proizvoditi krivotvoreni novac koji čak i kvalificirani stručnjaci teško mogu prepoznati