Svjetsko jedinstvo — hoće li ikada biti realnost?
“KAD bismo kroz sljedećih nekoliko generacija uspjeli pretvoriti svijet nezavisnih država u kojem živimo u neku vrstu pravog međunarodnog društva, (...) onda bismo djelotvorno dokrajčili i drevnu instituciju ratovanja. (...) Međutim, ako ne uspijemo, vjerojatno više neće biti (...) civilizacije.” Tako kaže vojni povjesničar Gwynne Dyer u svojoj knjizi pod naslovom War (Rat).
Stranice povijesti, kaže Dyer, ispunjene su izvještajima o državama i drugim moćnim grupama koje su se upustile u rat kako bi riješile svoja neslaganja. Njihovo nejedinstvo uništilo je živote milijuna žrtava. Opis kralja Salamuna o tome kako je to utjecalo na ljude u njegovom vremenu prikladan je još i danas. On je napisao: “Opet vidjeh sve nepravde koje se čine pod suncem, i gle, suze onijeh kojima se čini nepravda, i nemaju ko bi ih potješio ni snage da se izbave iz ruku onijeh koji im čine nepravdu; nemaju nikoga da ih potješi” (Propovjednik 4:1).
Danas, kao što to ističe gore spomenuti povjesničar, osim samilosti za “suze onijeh kojima se čini nepravda”, postoji jedan dodatni razlog zašto tražiti način kako svijet nezavisnih država pretvoriti u neku vrstu pravog međunarodnog društva: Sâmo je preživljavanje civilizacije na kocki! Moderno ratovanje prijeti uništenjem svake nacije koja se upusti u njega i neće ostaviti pobjednika.
Svjetsko jedinstvo na pomolu?
Kakvi su izgledi za svjetsko jedinstvo? Može li ljudsko društvo nadvladati razjedinjavajuće sile koje prijete preživljavanju Zemlje? Neki misle da je to moguće. Urednik britanskog Daily Telegrapha John Keegan, koji se bavi vojnim pitanjima, piše: “Unatoč konfuziji i nesigurnosti čini se da se već počinje nazirati slika svijeta bez rata.”
Zašto ima takvo optimistično gledište? Zašto mnogi izgledaju puni nade usprkos dugoj povijesti ratovanja čovječanstva i čovjekovoj očitoj nesposobnosti da uspješno vlada sobom? (Jeremija 10:23). ‘Čovječanstvo se kreće prema naprijed. Povijest je primjer stalnog napretka’, neki su jednom tvrdili. Čak i danas mnogi vjeruju da će čovjekova urođena dobrota nekako pobijediti zlo. Je li to realna nada? Ili je jednostavno iluzija koja će dovesti do još većeg razočaranja? U svojoj knjizi Shorter History of the World (Kratka povijest svijeta), povjesničar J. M. Roberts realistično je napisao: “Teško se može reći da svjetska budućnost izgleda sigurno. Sada nije na pomolu nikakav kraj ljudskim patnjama, niti ima temelja za vjerovanje da će biti.”
Postoje li pravi razlozi za vjerovanje da će narodi i države stvarno nadvladati svoje međusobno nepovjerenje i razjedinjavajuće razlike? Ili je potrebno nešto više od ljudskih nastojanja? Sljedeći članak razmotrit će ta pitanja.
[Zahvala na stranici 2]
Zemaljska kugla u pozadini na naslovnoj stranici: Mountain High Maps® Copyright © 1995 Digital Wisdom, Inc.