“Istražni sud” — doktrina temeljena na Bibliji?
DVADESET i drugi listopada 1844. bio je dan velikog očekivanja za nekih 50 000 ljudi okupljenih na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Njihov je duhovni vođa William Miller rekao da će se Isus Krist vratiti baš tog dana. Mileriti su, kako su bili nazvani, čekali u svojim okupljalištima dok nije pala noć. Sljedeći je dan osvanuo, ali Gospodin nije došao. Razbijenih iluzija, vratili su se svojim kućama i nakon toga prozvali taj dan “Velikim razočaranjem”.
Ipak, razočaranje je uskoro dalo povoda nadi. Mlada žena imenom Ellen Harmon uvjerila je malenu grupu milerita kako joj je Bog u vizijama otkrio da je njihovo računanje vremena bilo točno. Vjerovala je da se tog dana zbio značajan događaj — Krist je tada ušao u “najsvetije mjesto nebeskog svetišta”.
Više od jednog desetljeća nakon toga, adventistički propovjednik James White (koji je oženio Ellen Harmon) načinio je izraz da bi opisao prirodu Kristovog djelovanja od listopada 1844. U publikaciji Review and Herald od 29. siječnja 1857, White je rekao da je Isus započeo “istražni sud”. A to je ostalo temeljno vjerovanje među nekih sedam milijuna onih koji se nazivaju adventistima sedmog dana.
Međutim, neki se priznati učenjaci iz Crkve adventista sedmog dana pitaju da li je doktrina o “istražnom sudu” utemeljena na Bibliji. Zašto gaje sumnje prema njoj? Ako si adventist sedmog dana, odgovor na to pitanje tiče se i tebe. No, prvo, što je to “istražni sud”?
Što je to?
Danijel 8:14 osnovni je stavak koji je naveden da bi podržao ovu doktrinu. U njemu piše: “Reče mi: do dvije tisuće i tri stotine dana i noći; onda će se svetinja očistiti [“onda će svetište biti očišćeno”, King James Version].” Zbog izraza “onda će svetište biti očišćeno”, mnogi adventisti povezuju ovaj redak sa 16. poglavljem 3. Mojsijeve. Tamo se opisuje čišćenje svetišta koje je vršio židovski prvosvećenik na Dan pomirenja. Oni povezuju Danijelove riječi i s 9. poglavljem Jevrejima, koje opisuje Isusa kao Većeg Prvosvećenika na nebu. Jedan učenjak adventista sedmog dana kaže da je to razumijevanje temeljeno na metodi “tekstualnog dokazivanja”. Osoba koja koristi tu metodu pronađe “određenu riječ kao što je svetište u Dan. 8:14, istu riječ u 3. Moj. 16 te istu riječ u Jevr. 7, 8, 9.” i zatim zaključi “da svi ti reci govore o istoj stvari”.
Adventisti razmišljaju na ovaj način: Drevni izraelski svećenici vršili su svakodnevnu službu u hramskoj prostoriji koja se naziva Svetinja, što je imalo za posljedicu oproštenje grijeha. Na Dan pomirenja, prvosvećenik je vršio godišnju službu u Svetinji nad svetinjama (najunutarnjijoj sobi u hramu), a rezultat toga bilo je brisanje grijeha. Zaključili su da se Kristova nebeska svećenička služba sastoji od dvije faze. Prva je započela njegovim uzašašćem u prvom stoljeću i završila 1844, a rezultat je bilo oproštenje grijeha. Druga, ili “faza suda”, započela je 22. listopada 1844. i dalje se nastavlja, a ona će rezultirati brisanjem grijeha. Kako se ono postiže?
Za Isusa se kaže da od 1844. ispituje životne zapise svih koji se izjašnjavaju kao vjernici (prvo mrtvih, a potom živih) da bi utvrdio zaslužuju li vječni život. To ispitivanje je “istražni sud”. Nakon što su ljudi suđeni na taj način, grijesi onih koji prođu ovaj ispit bit će izbrisani iz nebeskih knjiga. No, Ellen White je objasnila da će onima koji ne prođu ovaj ispit ‘njihova imena biti izbrisana iz knjige života’. Tako će “svima sudbina biti određena za život ili smrt”. Time je nebesko svetište očišćeno, a Danijel 8:14 ispunjen. To je ono što naučavaju adventisti sedmog dana. No adventistička publikacija Adventist Review priznaje: “Izraz istražni sud ne nalazimo u Bibliji.”
Nedostaje lingvistička veza
Ovo učenje zabrinjava neke adventiste. “Povijest pokazuje”, kaže jedan promatrač, “da je lojalnim vođama u našim redovima duša bila uznemirena dok su razmatrali naše tradicionalno učenje o istražnom sudu.” On dodaje da se posljednjih godina ta uznemirenost pretvorila u sumnju budući da su učenjaci počeli “dovoditi u pitanje mnoga uporišta našeg uobičajenog objašnjenja o svetištu”. Istražimo sada dva od tih uporišta.
Prvo uporište: 8. poglavlje Danijela dovedeno je u vezu sa 16. poglavljem 3. Mojsijeve. Ova je pretpostavka neuvjerljiva zbog dva glavna problema — jezika i konteksta. Razmotri prvo jezik. Adventisti vjeruju da je ‘očišćeno svetište’ u 8. poglavlju Danijela prototip ‘očišćenog svetišta’ iz 16. poglavlja 3. Mojsijeve. Ta je podudarnost izgledala prihvatljivo dok prevodioci nisu uvidjeli da je riječ “očišćeno” u King James Version krivi prijevod oblika hebrejskog glagola tsadaq (koji znači “biti pravedan”) upotrijebljenog u Danijelu 8:14. Profesor teologije Anthony A. Hoekema zapaža: “Žalosno je to da je ta riječ prevedena s biti očišćeno, budući da se hebrejski glagol koji se obično prevodi s očišćen [tahér] ovdje uopće ne koristi.”a Glagol tahér se koristi u 16. poglavlju 3. Mojsijeve gdje King James Version prevodi njegove oblike s “očistiti” i “budete čisti” (3. Mojsijeva 16:19, 30). Stoga dr. Hoekema donosi ispravan zaključak: “Da se Danijel mislio osvrnuti na vrstu čišćenja koja se vršila na Dan pomirenja, on bi upotrijebio riječ taheer [tahér], a ne tsadaq [tsadháq].” Ipak, riječ tsadháq ne nalazimo u 3. Mojsijevoj niti riječ tahér u Danijelu. Lingvistička veza nedostaje.
Što otkriva kontekst?
Razmotri sada kontekst. Adventisti smatraju da je Danijel 8:14 “kontekstualni otok” koji nema ništa zajedničko s prethodnim recima. No, stječeš li taj utisak kad čitaš Danijela 8:9-14 u popratnom okviru s naslovom “Danijel 8:14 u kontekstu”? U 9. retku mali je rog identificiran kao agresor. Reci od 10-12. otkrivaju da će taj napadač napasti svetište. Redak 13. postavlja pitanje: ‘Koliko će dugo trajati ova agresija?’ A 14. redak odgovara: “Do dvije tisuće i tri stotine večeri i jutara. Tada će svetište doći do svojega prava [“u svoje pravo stanje”, NW]” (Šarić). Očito je da 13. redak postavlja pitanje na koje se odgovara u 14. retku. Teolog Desmond Ford kaže: “Odvojiti Dan. 8:14 od ovog uzvika [“Dokle?” u 13. retku] u egzegetskom smislu znači biti na moru bez sidra.”b
Zašto adventisti odvajaju 14. redak iz konteksta? Da bi izbjegli neugodan zaključak. Oskvrnuće svetišta, koje je spomenuto u 14. retku, kontekst pripisuje djelovanju malog roga. Međutim, doktrina “istražnog suda” oskvrnuće svetišta pripisuje Kristovim aktivnostima. Za njega se kaže da prebacuje grijehe vjernika u nebesko svetište. Dakle, što se dešava ako adventisti prihvate i doktrinu i kontekst? Dr. Raymond F. Cottrell, adventist sedmog dana i bivši izvanredni urednik djela SDA Bible Commentary, piše: “Ako bismo zavaravali sami sebe da tumačenje adventista sedmog dana razmatra Danijela 8:14 u kontekstu, to bi značilo da mali rog poistovjećujemo s Kristom.” Dr. Cottrell iskreno priznaje: “Ne možemo uskladiti i kontekst i objašnjenje adventista.” Stoga je s obzirom na nauku “istražnog suda”, adventistička crkva morala napraviti izbor — ili prihvatiti doktrinu ili kontekst Danijela 8:14. Nažalost, prihvatila je ovo prvo, a odbacila posljednje. Nije nikakvo čudo, kaže dr. Cottrell, da informirani istraživači Biblije optužuju adventiste da “pridaju ono značenje Pismu” koje se ne može “izvući iz Pisma”!
Godine 1967. dr. Cottrell je o knjizi Danijela pripremio predavanje za subotnju školu, koje je bilo poslano crkvama adventista sedmog dana širom svijeta. Ono je naučavalo da je Danijel 8:14 povezan sa svojim kontekstom i da se ‘čišćenje’ ne odnosi na vjernike. Značajno je da to predavanje nigdje ne spominje “istražni sud”.
Neki pažnje vrijedni odgovori
Koliko su adventisti zaista svjesni toga da je ovo uporište preslabo da bi podržalo doktrinu o “istražnom sudu”? Dr. Cottrell je upitao 27 vodećih adventističkih teologa: ‘Koje lingvističke ili kontekstualne razloge možete navesti za vezu između 8. poglavlja Danijela i 16. poglavlja 3. Mojsijeve?’ Koji je bio njihov odgovor?
“Svih dvadeset i sedam potvrdilo je da ne postoje nikakvi lingvistički ili kontekstualni razlozi za primjenu Dan. 8:14 na prototipski dan pomirenja i istražni sud.” Postavio im je pitanje: ‘Imate li bilo kakve druge razloge za pravljenje ove veze?’ Većina adventističkih učenjaka rekla je da nema drugih razloga, pet ih je reklo da su napravili tu vezu zato jer je to učinila Ellen White, a dvoje ih je reklo da su doktrinu temeljili na “sretnoj slučajnosti” kod prijevoda. Teolog Ford zapaža: “Takvi zaključci koje je ponudila krema našeg učiteljstva ustvari dokazuju da je naše tradicionalno učenje o Dan. 8:14 neobranjivo.”
Ima li pomoći od knjige Jevrejima?
Drugo uporište: Danijel 8:14 doveden je u vezu s 9. poglavljem knjige Jevrejima. “U svim našim ranim radovima uvelike smo koristili Jev. 9 kad smo objašnjavali Dan. 8:14”, kaže teolog Ford. Ova veza potječe iz vremena nakon “Velikog razočaranja” 1844. Tražeći vodstvo, milerit Hiram Edson ispustio je svoju Bibliju na stol kako bi se sama otvorila. Kakav je bio rezultat? Pred njim se otvorilo 8. i 9. poglavlje knjige Jevrejima. Ford kaže: “Što je moglo biti prikladnije i s većim simboličkim značenjem za tvrdnju adventista da ta poglavlja sadržavaju ključ značenja 1844. i Dan. 8:14!”
“Ta je tvrdnja presudna za adventiste sedmog dana”, dodaje dr. Ford u svojoj knjizi Daniel 8:14, the Day of Atonement, and the Investigative Judgment. “Samo u Jev. 9 (...) može se pronaći detaljno objašnjenje značenja (...) doktrine o svetištu koja je od tolike važnosti za nas.” Da, 9. poglavlje Jevrejima je baš to poglavlje u “Novom zavjetu” koje objašnjava proročansko značenje 16. poglavlja 3. Mojsijeve. No, adventisti kažu i to da je Danijel 8:14 baš taj redak u “Starom zavjetu” koji ga objašnjava. Ako su obje izjave istinite, tada mora postojati i veza između 9. poglavlja Jevrejima i 8. poglavlja Danijela.
Desmond Ford primjećuje: “Dok čovjek čita Jev. 9, neke su stvari odmah očite. Ne postoji očito ukazivanje na knjigu Danijela, a pogotovo ne na Dan. 8:14. (...) Cijelo poglavlje je primjena 3. Moj. 16.” On kaže: “Naše učenje o svetištu ne može se pronaći u jedinoj knjizi Novog zavjeta koja razmatra značaj službi u svetištu. To su priznali dobro poznati adventistički pisci u cijelom svijetu.” Prema tome, i drugo je uporište preslabo da bi podržalo ovu problematičnu doktrinu.
Međutim, taj zaključak nije nov. Dr. Cottrell kaže da su godinama “bibličari crkve bili jako svjesni egzegetskih problema u našem tradicionalnom objašnjenju sukoba Danijela 8:14 i 9. poglavlja Jevrejima”. Prije nekih 80 godina utjecajni je adventist sedmog dana E. J. Waggoner napisao: “Adventističko učenje o svetištu s njegovim ‘istražnim sudom’ (...), praktički je nijekanje okajanja” (Confession of Faith). Prije više od 30 godina takvi su problemi predočeni Generalnoj konferenciji, vodstvu Crkve adventista sedmog dana.
Problemi i “slijepa ulica”
Generalna je Konferencija imenovala “Odbor za izučavanje nejasnih pitanja u knjizi Danijela”. On je trebao pripremiti izvještaj o tome kako riješiti probleme oko Danijela 8:14. Članovi odbora, kojih je bilo 14, proučavali su to pitanje pet godina, ali nisu došli do jednoglasnog rješenja. Godine 1980, član odbora Cottrell je rekao da je većina članova odbora smatrala da bi se adventističko objašnjenje Danijela 8:14 moglo “utvrditi na zadovoljavajuć način” nizom “pretpostavki” i da bi se probleme “trebalo zaboraviti”. Dodao je: “Ne zaboravite da je naziv odbora bio, Odbor za izučavanje nejasnih pitanja u knjizi Danijela, a većina je predložila da zaboravimo probleme i da ništa ne govorimo o njima.” To bi bilo isto kao da “priznamo da nemamo odgovore”. Tako je manjina odbila podržati mišljenje većine, pa nije bilo službenog izvještaja. Doktrinarni problemi ostali su neriješeni.
Komentirajući ovu “slijepu ulicu”, dr. Cottrell kaže: “Pitanje Danijela 8:14 ostaje i dalje jer se, barem dosad, nismo željeli suočiti s činjenicom da postoji jako realan problem u tumačenju. To se pitanje neće riješiti sve dok se pretvaramo da problem ne postoji, sve dok individualno i kolektivno, uporno držimo glave u pijesku svojih preuranjeno donesenih mišljenja” (Spectrum, žurnal koji objavljuje Association of Adventist Forums).
Dr. Cottrell potiče adventiste da “pažljivo ponovno istraže osnovne pretpostavke i načela tumačenja na kojima smo temeljili naše objašnjenje ovog — za adventizam — prijeko potrebnog retka u Pismu”. Ohrabrujemo adventiste da istraže doktrinu o “istražnom sudu” da bi vidjeli da li su njena uporišta čvrsto utemeljena na Bibliji ili su zasnovana na nestabilnom pijesku tradicije.c Apostol Pavao mudro je poticao: “Sve provjeravajte, što je dobro, zadržavajte” (1. Solunjanima 5:20, 21, St).
[Bilješke]
a Wilson’s Old Testament Word Studies definira tsadaq (ili tsadháq) kao “biti pravedan, biti opravdan”, a taheer (ili tahér) kao “biti jasan, bistar i blistav; biti neuprljan, čist, očišćen; biti čist od svih zagađenja ili prljavština”.
b Dr. Ford je bio profesor religije na Pacific Union Collegeu u SAD-u, ustanovi koju financira crkva. Godine 1980. vodstvo adventista sedmog dana dalo mu je šestomjesečni dopust da bi istražio doktrinu, no ono je odbacilo njegove zaključke. Te je zaključke objavio u knjizi Daniel 8:14, the Day of Atonement, and the Investigative Judgment (Danijel 8:14, Dan pomirenja i Istražni sud).
c Za razložno objašnjenje 8. poglavlja Danijela, vidi 188-219. stranicu u knjizi ”Your Will Be Done on Earth“, koju je objavio Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
[Okvir na stranici 27]
Danijel 8:14 u kontekstu
DANIJEL 8:9 “Iz jednoga od njih nastao je malen rog i onda postao vrlo velik prema jugu i istoku i prema najkrasnijoj od zemalja. 10 Podigao se je do nebeske vojske i pobacao na zemlju neke od nebeske vojske i od zvijezda i pogazio ih. 11 Sve do kneza nebeske vojske se je podigao. Uzeo mu je svagdanju žrtvu i oskvrnio mjesto njegova svetišta. 12 Radi bezakonja bila je predana sveta vojska zajedno sa svagdanjom žrtvom. Oborio je istinu na zemlju. Što je činio, napredovalo mu je.
13 Tada sam čuo jednoga sveca gdje govori. Drugi je svetac upitao toga, koji je govorio: Dokle će trajati to viđenje za svagdanju žrtvu i za pustošeno bezakonje i za ostavljanje svetišta i svete vojske? 14 Tada mi on reče: ‘Do dvije tisuće i tri stotine večeri i jutara. Tada će svetište doći do svojega prava [“u svoje pravo stanje”, NW]’” (Ša, naglašeno od nas).