Zahvalni za “sretnu nadu”

“Očekujemo sretno ispunjenje nade i slavnu pojavu Boga i našeg spasitelja, Isusa Krista” (Titu 2:13, NS).

1, 2. Na koja dva načina može zahvalnost prouzročiti sreću?

NJENI suradnici su je poznavali kao uspješnu, produktivnu i sretnu sekretaricu. Možda su mnogo toga pripisivali njenom obrazovaniju i spretnosti. Ali kad su je u vezi toga upitali, ta oštroumna žena skrenula je pažnju na zahvalnost svog poslodavca. Zašto?

² Objasnila je, da bez obzira koliko bi bio neznatan ili uobičajen njen zadatak, poslodavac joj je uvijek izrazio iskrenu zahvalnost. Zbog toga se osjećala korisnom i potrebnom; bila je također i sretniji radnik. To dobro prikazuje, kakav koristan rezultat proizlazi iz izraza zahvalnosti. Međutim, zahvalnost ne koristi samo onome kome se iskazuje; ona je dobra i za onoga tko je izražava, tko je razvio zahvalni duh.

3. Zašto bi trebali gajiti zahvalni duh?

³ Izgleda da je danas većina ljudi uglavnom zainteresirana za sebe. To je sasvim suprotno zahvalnom duhu, kojim se pokazuje zanimanje za druge i spremno izražava zahvalnost za ono što čine. Ipak, neobičnost je u tome, što razvijanjem iskrenog zanimanja za druge i otvorenim izražavanjem cijenjenja za njihove usluge, djela i napore, postaješ još sretniji. Osim toga, razvijanje zahvalnog duha može utjecati na tvoj odnos prema Jehovi Bogu. Također može utjecati na tvoju sadašnju sveopću sreću u životu i u kojoj ćeš mjeri sudjelovati u ispunjenju “sretne nade”, koju Biblija daje pravim kršćanima (Titu 2:13, NS).

“Zahvaljujte”

4. Kakvo je biblijsko gledište u pogledu zahvalnosti?

⁴ Biblija nas potiče, da razvijamo zahvalni duh. Apostol Pavao je, na primjer, pisao: “U svakoj prilici zahvaljujte, jer je to za vas volja Božja u Kristu Isusu!” A Kološanima je savjetovao: “I neka u vašim srcima vlada mir Kristov, na koji ste i pozvani u jednome tijelu. Budite i zahvalni” (1. Sol. 5:18, ST; Kol. 3:15, ST). Iako se ti savjeti odnose prije svega na zahvalnost prema Bogu, ipak bi nas trebali navesti, da cijenimo vrijednost razvijanja zahvalnog duha i u stvarima svakodnevnog života.

5. Kako je Pavao pokazao zahvalni duh?

⁵ Pavao nije oklijevao pohvaliti one, koji su dobro radili ili im se izravno zahvaliti. Pročitaj njegove riječi u Rimljanima 16:1-4. U tom odlomku je pohvalno pisao o Febi, preporučivši je kao onu ‘koja je mnogima pomogla’, vjerojatno upotrijebivši svoj utjecaj u zajednici u zaštićivanju lažno optuženih kršćana ili pokazavši gostoprimstvo putujućim kršćanima. Zatim se Pavao posebno zahvalio bračnom paru Priski i Akvilu što su za njega i druge ‘položili svoje vratove’. Možeš zamisliti, kako su se ugodno osjećali Feba, Priska i Akvila zbog tako otvoreno iskazane zahvalnosti. Ali i za Pavla je bilo dobro izražavanje na taj način. Tako je mogao osjetiti sreću davanja — dajući priznanje, čast i ohrabrenje. I mi možemo također osjetiti takvu sreću kada iskazujemo zahvalnost (Dj. ap. 20:35; 2. Tim. 1:16-18).

6, 7. Kako možeš iskazati zahvalnost?

⁶ Svakodnevno nam se pružaju prilike za iskazivanje zahvalnosti. Tako bi je mogli ukazati za običnu uljudnost kad nam, primjerice, netko pridrži otvorena vrata ili podigne nešto što nam je palo. Ipak, zahvaliti se za to, trebalo bi, na neki način biti više nego samo uljudna fraza. Našu, od srca dolazeću zahvalnost, će drugi primijetiti i biti će sretniji — a i mi također.

⁷ Dobar bismo korak učinili, ako pokušamo proširiti svoj zahvalni duh, možda izražavajući zahvalnost osobama čije postupke smatramo samo po sebi razumljivima. To bi na primjer mogao biti prodavač, konobar ili konobarica u restoranu ili poštar. Tvoj smiješak i iskren izraz zahvalnosti učinit će im posao lakšim i vrednijim. Ali oni, koji najviše zaslužuju našu zahvalnost su osobe, koje su nam vrlo bliske i čije napore naginjemo previdjeti. Koliko se puta zahvališ svojoj ženi za dobra jela koja sprema, za njene napore u održavanju urednog doma, za njenu strpljivu brigu oko djece? Koliki muževi rade od jutra do mraka a da ne čuju niti riječi zahvalnosti od svojih žena, a još manje od djece? Da li biste vi, mladi, mogli češće razmišljati o svemu što čine roditelji za vas i da im izrazite srdačnu zahvalnost? Što se više navikneš izražavati zahvalnost, to će bogatiji biti tvoj život. Drugi će te više voljeti i rasti će veze sklonosti. Da, bit ćeš sretniji.

Zahvalan Bogu

8-10. a) Zašto bi trebali biti zahvalni Bogu prema Psalmu 100? b) Kako postupa većina ljudi u tom pogledu?

⁸ Ako imamo razloga biti zahvalnima za ono što čine ljudi, tada imamo još više razloga biti zahvalnima našem Stvoritelju. Stoti psalam je pjesma — zahvalnica, u kojoj se ukazuje zašto je ispravno zahvaljivati Bogu. Tamo čitamo: “On nas stvori, i mi smo njegov narod” (Ps. 100:3, ST). To je doista razumljivo. Kako bi inače uopće imali mogućnosti pronaći sreću, da nas Bog nije stvorio i dopustio nam živjeti? (Dj. ap. 17:26-28). Da, već sama činjenica da živimo je razlog za zahvalnost.

⁹ Psalam 100:5 kaže: “Jer je dobar Jehova.” To je zaista tako u svim pogledima. Bog je, u najmanju ruku, pružio dobre stvari za održavanje našeg života u kojima istodobno uživamo. Osim toga živimo na Božjoj Zemlji i održavamo svoj život pomoću njene darežljivosti (Iza. 45:18; Dj. ap. 14:15-17). Ako bi ti neki prijatelj dao ukusno, hranjivo voće, posve sigurno bi mu se zahvalio za nj. Ali krajnji izvor tog voća i sve ostale prirodne hrane jest Jehova Bog (1. Mojs. 2:9, 15, 16; Ps. 104:10-15, 24; 145:15, 16). Što osjećaš prema Bogu s obzirom na takvo opskrbljivanje? (1. Tim. 4:3, 4).

¹⁰ Biti zahvalan Bogu, značilo bi za nas, biti potpuno drugačiji od većine današnjih ljudi. Oni teže omalovažavanju Boga i onoga što je on učinio, čak i oni u čijim obiteljima je običaj da izgovore nekoliko riječi “hvale” prije jela, ne pokazuju svojim životom, da su duboko zahvalni Bogu. Rijetko uzimaju u obzir Božju volju, kada planiraju svoj život. Ali, da li smo mi drugačiji? Trebali bi biti.

11, 12. Koji nam se razlog za zahvalnost daje u Kološanima 3:15?

¹¹ Kao što je prije bilo rečeno, apostol Pavao je pisao: “I neka u vašim srcima vlada mir Kristov na koji ste i pozvani u jednome tijelu. Budite i zahvalni” (Kol. 3:15, ST). Dakle, da bismo bili istinski zahvalni Bogu, zahtijeva se više nego samo riječi zahvalnosti. Trebamo pokazati u svom životu da smo mu zahvalni. Najvažniji koraci u tom pravcu jesu proučavanje Božje riječi, da bismo pronašli, u čemu se sastoji njegova volja za nas danas i tada je vršili (Iv. 13:17).

¹² Pavlove riječi iz Kološanima 3:15 trebaju nas podsjetiti, da je Jehova Bog, također, pozvao pojedince, da bi zajedno sačinjavali ujedinjeno kršćansko tijelo. To su oni, koji su priznali da su grešnici, međutim znaju, da im Bog može oprostiti na temelju Isusove otkupne žrtve (Rim. 6:17, 23; 7:22-25). Razmisli, što bi to trebalo značiti za tebe. Možeš se naći u čistom stanju u Božjim očima. To je još jedan daljnji razlog zašto moramo biti zahvalni Bogu (Otkr. 7:10, 14).

13. Kako zahvalnost nadilazi naš sadašnji život?

¹³ Dobro možemo razmisliti, da li je naš zahvalni duh samo nešto što se odnosi na svakodnevni život. Da li se on jednostavno sastoji u otvorenijem izražavanju zahvalnosti za ono što drugi — bilo ljudi ili Bog — čine za nas? Ne, jer zahvalnost kršćanina uključuje budućnost, njegovu nadu. Pavao je pisao: “Očekujemo sretno ispunjenje nade i slavnu pojavu velikog Boga i našeg spasitelja, Isusa Krista” (Titu 2:13, NS).

Zahvalni za sretnu nadu

14, 15. Što je bila “sretna nada”, koju je Pavao spomenuo u Titu 2:13?

¹⁴ Što je bila “sretna nada”, koju je Pavao posjedovao i za koju je bio zahvalan? To je bio sretan izgled na uskrsnuće u nebo, gdje je trebao biti besmrtno duhovno stvorenje i suvladar sa Isusom Krstom u “njegovom nebeskom kraljevstvu” (2. Tim. 4:18). To je bila također nada, koju su imali Tit i duhovno pomazani kršćani u Koloseji i Solunu.

¹⁵ Zato je Pavao mogao pisati Kološanima: “Zahvaljujemo Bogu, Ocu Gospodina našega Isusa Krista, uvijek kad molimo za vas, jer smo čuli za vašu vjeru u Kristu Isusu, i za ljubav koju imate prema svima svetima, radi dobra kojem se nadate i koje se za vas čuva na nebesima. Za nj ste prije čuli propovijedanjem istine” (Kol. 1:3-6, ST). S dobrim razlogom je tada Pavao mogao potaći one, koji su bili pozvani za nebeski život: “Zahvalni budite” (Kol. 3:15).

16. Kada se je trebala ispuniti ta “nada”?

¹⁶ Kada se trebala ispuniti ta “sretna nada” u uskrsnuće u nebeski život? Pavao je znao, da se to neće dogoditi prije nego što se budu razvili budući događaji. On je pisao, da “koji žive i ostanu za dolazak (prisutnost) Gospodinov, neće preteći one, koji su pomrli”. “I mrtvi u Kristu uskrsnut će najprije.” Dakle, nada se nije trebala ispuniti sve dok ne počne prisutnost (grčki: pa·rou·siʹa) Kristova (1. Sol. 4:15-17).

17, 18. Zašto je, s obzirom na “sretnu nadu”, naše vrijeme naročito važno?

¹⁷ To sadrži uzbudljive nagovještaje za nas. Isus je prorekao, da će njegova prisutnost biti obilježena kombiniranim znakom, koji će uključiti neobične ratove, potrese, pomanjkanje hrane i druge stvari, koje su očigledno nastupile od Prvog svjetskog rata, 1914. godine. (Matej 24:3-14). Također je vrijedno zapaziti, da je uskrsnuće pomazanih kršćana u nebo trebalo, prema proročanstvu, uslijediti prije nego što će kralj Isus Krist stupiti u akciju u dolazećoj “velikoj nevolji” (Matej 24:21; Otkr. 2:26, 27). Prema tome, mi živimo u vremenu kada Pavao, Tit i drugi, koji su bili u zajednici sa Kristom, ali umrli, primaju ispunjenje svoje “sretne nade”.

¹⁸ Uskrsnuće je također dio “slavne pojave velikog Boga i našega Spasitelja, Isusa Krista” (Titu 2:13, NS). Uz Božju podršku Isus nastupa ili dolazi na vidjelo suđenjem i nagrađivanjem onih, koji su umrli u zajednici s njim. U vezi toga piše u Svetom pismu da “će sam Gospodin sa zapoviješću, s glasom arhanđelovijem, i s trubom Božjom sići s neba; i mrtvi u Kristu uskrsnut će” da mu se pridruže u nebu (1. Sol. 4:16). A što je s pomazanim kršćanima, koji su još živi na Zemlji? Kako koji umire, tako će biti ‘odmah prenijet u duhovni život’. Dobit će duhovno tijelo i bit će uzet u nebo te nagrađen “krunom života” (1. Sol. 4:17; 2. Tim. 4:1, 8; 1. Kor. 15:44, 50-57; Jak. 1:12).

19. Tko još ima sretnu nadu?

¹⁹ To izvršenje našeg spasitelja, Isusa Krista, je također i očitovanje Božje slave. Ali jasnim pokazivanjem Božje slave preko Krista ispunit će se još nešto, nešto što je osobito značajno za one današnje kršćane, koji znaju da nisu pomazani Božjim duhom i izabrani za život u nebu. To su vjerni kršćani, koji imaju sretnu nadu vječnog života u obnovljenom zemaljskom raju. Ako je to i tvoja nada, razmotri koji posebni razlog imaš za zahvalnost.

Zahvalni za ono što neposredno predstoji

20, 21. Što je Isus prorekao da će izvršiti za vrijeme svoje prisutnosti?

²⁰ Stoljećima su istinski obožavatelji Jehove morali podnositi i boriti se sa prevladavajućim zlim sustavom stvari, čiji sastavni dio je kriva religija. Pravi kršćani su mogli osjetiti veliku sreću u služenju Jehovi, ali oni ne bi mogli nikada biti potpuno sretni dok god traje ovaj zao sustav stvari i njegova nepopustljiva kriva religija. Ipak, sada postoji naročiti razlog za sreću i zahvalnost! Koji razlog?

²¹ Pišući Solunjanima o Kristovoj prisutnosti, apostol Pavao je bio nadahnut obećati da će to vremensko razdoblje donijeti divne promjene. Jedna je, da će Krist djelovati tako, da će “pojavom svoje prisutnosti” okončati lažni religiozni element nazvan i “čovjekom bezakonja”. To je posebno antikršćanski otpad, do kojega su dovele religiozne vođe, osobito svećenstvo kršćanstva (2. Sol. 2:3-8).

22, 23. Zašto će kraj krive religije biti nešto, za što bi trebali biti zahvalni?

²² Nestanak lažne religije bio bi razlog za zahvalnost Bogu. Ali Krist će učiniti još više. Uz Božju podršku, Isus će uništiti one “koji ne poznaju Boga i ne slušaju evanđelja Gospodina našega Isusa Krista” (2. Sol. 1:6-10). Mi živimo u vrijeme Kristove prisutnosti i “slavne pojave velikog Boga i spasitelja našega, Isusa Krista”. To znači, da živimo u vrijeme kada će doći do uništenja krive religije i svih onih koji ne služe ispravno Stvoritelju. Ako je tada Pavao mogao pisati Solunjanima da “na svačemu zahvaljuju”, pomislimo kakav posebni razlog imamo mi sada to činiti! (1. Sol. 5:18).

²³ Odstranjenje krive religije biti će blagoslov. Neće više biti lažnih i prevarljivih nauka — o besmrtnosti duša koje pate u paklu, ili o duhovima mrtvih — koje su držale milijune ljudi u strahu (Iv. 8:32). Sve poslušno čovječanstvo “slušat će dobru vijest o našem Gospodinu Isusu” i služiti Jehovi. To će donijeti jedinstvo i mir. Nije li to nešto, za što bi trebali biti zahvalni?

24, 25. Koji su drugi blagoslovi u izgledu poslušnom čovječanstvu?

²⁴ Kad neće biti više onih, koji ne slušaju “dobru vijest”, čovječanstvo će učiti i slijediti putove pravde (Iza. 11:9; 26:9). Možda ti već i sada pričinjava zadovoljstvo razgovarati sa svojom obitelji o toj razlici koja će tada nastati. Usporedi to s onim što sada doživljavaš na radnom mjestu, sa raznim službenicima ili kad putuješ u neko nepoznato područje.

²⁵ Novo uređenje bit će također obilježeno fizičkim blagoslovima, koji će dolaziti od Boga. On će odstraniti bolesti i smrt (Otkr. 21:1-4). Bog Jehova će blagosloviti rad naših ruku, tako da ćemo uživati u obilju potrebnih stvari za život (Ps. 67:6; usporedi Izaija 65:21-25). Čak će vladati mir između ljudi i Božjih životinjskih stvorenja; Jehova će se za to pobrinuti, tako da će biti kao u prvobitnom raju gdje su se sve životinje hranile biljem i nisu napadale ljude.

26. Koje razloge imaš za zahvalnost i sreću?

²⁶ Ti blagoslovi su neposredno pred nama. Možeš ih doživjeti. Dakle, u kakvom li naročitom vremenu živimo! Usprkos nezahvalnosti i nezadovoljstvu, što je općenito karakteristično za današnje čovječanstvo, mi imamo mnogo razloga za zahvaljivanje Bogu, osobito za posjedovanje sretne nade. Zahvaljujmo mu se redovito za to.