O tebi ovisi hoćeš li uistinu bili sretan
“Sretan je narod čiji je Bog Jehova” (Ps. 144:15, NS).
1. Zašto bi trebao razmisliti o tome što te čini sretnim?
ŠTO trebaš da bi bio sretan? U kojoj mjeri ovisi tvoja sreća od okolnosti koje te okružuju, materijalnih stvari i drugih ljudi? Da li Bog i Biblija igraju neku ulogu u tvom traženju sreće? Razmotrimo te stvari budući da svi mi želimo biti sretni.
2, 3. a) Kako mogu razne stvari ili drugi ljudi pridonijeti tvojoj sreći? b) Kakvo je Božje gledište o tome?
2 Našoj sreći mogu, očigledno, pridonijeti vanjski činioci, na primjer uživanje u obilnoj ukusnoj hrani i ugodnoj sredini. To možemo cijeniti osobito onda, ako smo u prošlosti gladovali duže vremena. Nije protivno Božjoj volji, ako smo do određene mjere sretni zbog dobre hrane. Kralj Salamun je pisao pod Božjim nadahnućem:
“Znam da nije druge sreće čovjeku, osim da se veseli i čini dobro za svojega života. I kad čovjek jede i pije i uživa u svojem radu, i to je Božji dar” (Prop. 3:12, 13, ST; usporedi Psalam 104:14, 15).
3 Našoj sreći mogu pridonijeti i drugi ljudi. Kakvo li je zadovoljstvo imati one koji nas vole, koji se brinu za nas, bili to članovi naše obitelji ili bliski prijatelji! (Ps. 127:3-5; 128:3).
4. Zašto ti samo posjedovanje stvari ili društvo ne osiguravaju sreću? (Pr. Sal. 23:4, 5; Prop. 5:11; Luka 12:16-20).
4 Ali, vjerojatno dobro znaš, da posjedovanje materijalnih stvari i bliskih prijatelja ne osigurava pravu, trajnu sreću. Neki imaju u obilju najbolja jela i okruženi su suvremenim luksuzom, pa ipak im sreća izmiče. Dvije godine prije svoje smrti izjavio je J. P. Getty, multimilijuner, trgovac naftom: “Novac ne mora neophodno biti vezan za sreću. Prije za nesreću” (1. Tim. 6:9, 10). Novac također neće pridonijeti našoj pravoj sreći, ako su oni koji se brinu za nas osobe, čije se prijateljstvo na neki način može kupiti (Pr. Sal. 19:6).
5. Zašto je sreća na neki način suprotna općem shvaćanju?
5 Zapaženo je, da je sreća na neki način sasvim suprotna općem shvaćanju. Iako nas riječ “sreća” navodi da pomislimo na ugodne okolnosti, ona može zapravo “rasti” na bilo kakvom tlu, “živjeti” pod bilo kakvim okolnostima, prkositi bilo kakvoj sredini. Sreća ne ovisi toliko od onoga što imamo, koliko od toga što jesmo. Upravo zato nisu osobito sretni mnogi, koji žive raskošno, dok su sretni neki, koji imaju relativno malo i prilično jednostavno žive. Osim toga, možda si naišao na neke bolesnike ili osobe u vrlo nepovoljnom položaju, koje su vedro raspoložene i iz čijih očiju zrači sreća. Naravno, oni nisu zadovoljni što su bolesni ili bogalji i željeli bi da je drugačije (Dj. ap. 3:1-8). Pa ipak, oni nalaze razlog za sretan život.
Sreća i tvoje duhovne potrebe
6, 7. a) Koju su grešku mnogi naprave pokušavajući postići sreću? b) Možeš li se sjetiti naročitih primjera za to?
6 Mnogi zavide sretnim osobama, želeći da i sami budu takovi. Pokušavaju izliječiti svoju nesreću sredstvima obmanjivanja — drogama, velikom upotrebom alkohola, razvratnim seksom, neosjetljivošću — i još uvijek se pitaju zašto im sreća izmiče. Uzbuđenja, koja oni doživljavaju čineći takve stvari, su lažna sreća, koja pod kušnjom pokazuje, da je bezvrijedna kao i lažni novac.
7 Primjeri iz dugogodišnje povijesti i iskustva milijuna osoba, koje još i sada žive dokazuju, da ne možemo okrenuti leđa moralnim mjerilima i načelima, a ipak biti trajno sretni. Oni koji su se, “izgubivši svaki ćudoredni osjećaj, predali raspuštenosti da sa svom pohlepom čine nečistoću svake vrste”, nisu sretni (Efež. 4:17-19, ST; Rim. 13:13). Takvo postupanje prije ili kasnije donosi sa sobom dodatne brige i postavlja prepreke na putu k sreći. Možeš li se sjetiti nekih slučajeva, koji to potvrđuju? S druge strane, ako živimo onako kako Bog želi — u suglasnosti sa njegovim moralnim mjerilima — smanjuju nam se životni problemi i otklanjaju prepreke na putu k postizanju sreće. Pa ipak, izbjegavanje problema samo po sebi ne osigurava nam sreću. Za sreću je potrebno više od toga. U to možemo biti sigurni jer nam to kaže naš Stvoritelj.
8, 9. a) Koju osnovnu potrebu imamo? b) Što je Isus u vezi s tim rekao?
8 Trebamo razviti dobar odnos sa našim Stvoriteljem, upoznati njegovu volju i namjeru i prihvatiti je. Da, to nam je potrebno. U svojoj knjizi Man, God and Magic (Čovjek, Bog i magija) ističe dr Ivar Lissner, da je “osnovna razlika između čovjeka i životinje” u tome, da “se čovjek ne zadovoljava samo spavanjem, jelom i grijanjem”. Umjesto toga, čovjeka obilježava “neobična”, njemu “svojstvena potreba”, koju možemo nazvati “duhovnost”. Dr. Lissner izvještava, da je zapravo u “svim ljudskim civilizacijama duboko ukorijenjeno traganje za Bogom” (Dj. ap. 17:26-28).
9 Isus je priznao tu osnovnu potrebu rekavši: “Sretni su oni koji su svjesni svojih duhovnih potreba”, ili oni, koji su upoznali svoju duhovnu glad i odazvali joj se (Mat. 5:3, NS). Lako je, doduše, previdjeti tu potrebu. Čak i netko tko je dugo bio povezan sa Bogom može izgubiti cijenjenje za toliku sreću, koju mu pruža taj odnos. On može gledati druge, koji žive raskošno ili one koji se bave suvremenim hobijima ili koriste suvremene oblike odmaranja. Tako bi mogao zavidno pomisliti: ‘Možda ja propuštam mnogo toga.’ Ako slijedi njihov put i počne trošiti vrijeme poput njih, umjesto da ga posveti svom odnosu prema Bogu, možda će mu život u fizičkom pogledu postati raznovrsniji i više će odgovarati suvremenim nastojanjima. Ali, da li će biti uistinu sretniji? Gladan čovjek može otići voziti kola ili gledati neki film, umjesto da jede. To bi ga možda moglo odvratiti od gladi ili ga zabaviti. Ali, da li će uistinu zadovoljiti njegovu glad?
10. Kako je sreća povezana sa svjesnošću duhovnih potreba?
10 Vermont Royster, bivši urednik The Wall Street Journala, objašnjavao je tehnički napredak ljudi. Zatim je dodao:
“Radi se o nečem vrlo čudnom. Promatram li samog čovjeka, njegove probleme i njegovo mjesto u svemiru, tada smo samo malo dalje od početka. Još uvijek smo pred pitanjem, tko smo, zašto smo i kamo idemo” (“Science Digest”).
I sam možeš ocijeniti da se oni, koji su ostavljeni slučaju, nemajući odgovore na ta pitanja, ne mogu osjećati potpuno zadovoljnima ili sretnima. Ali ako pridajemo pravilnu važnost svojim duhovnim potrebama i tražimo razumijevanje iz Božje Riječi, uvidjet ćemo kamo pripadamo. Naš život dobiva bolje vodstvo, veći smisao i veću vjerojatnost da ćemo biti sretni.
11. Zašto ćeš biti sretniji, ako priznaš Božja mjerila? (Ps. 19:7, 8, 11).
11 I na drugi način također pridonosimo našoj sreći ako priznamo svoje duhovne potrebe i imamo bliski odnos s Bogom. Već smo spomenuli, da nam prihvaćanje Božjih moralnih mjerila pomaže izbjeći problemima, ali čineći to postižemo još više od toga. Nama je, zapravo, potreban razuman dosljedan način vrednovanja. Božja Riječ savršeno udovoljava toj potrebi. Osim toga, Božja mjerila su suglasna sa našim urođenim osjećajem savjesti. Ako se, dakle, pokoravamo njima, osjećat ćemo se bolje, udobnije i bit ćemo mirniji (Ps. 1:1-4; Rim. 2:14, 15). Čak i svojoj djeci možemo pomoći na putu k sreći ako im posredujemo Božja mjerila. Dr. Robert Coles sa sveučilišta u Harvardu zapaža u vezi mladih:
‘Njima nije potrebno poučavanje kojim bi se samo obuzdali njihovi ispadi osjećanja, nego i poučavanje povezano sa utvrđivanjem i razjašnjavanjem moralnih vrijednosti. Oni trebaju vjerovati u nešto, što je veće od njihovih vlastitih želja i potreba. ... Njima treba širok pogled na svijet, moralna povezanost, kao što je — vjera koja posvećuje pažnju smislu ovog života kojega svi mi živimo.’
12. Do koje osnovne istine možeš doći u vezi svoje sreće?
12 Dakle, ispravno je reći, da je prava sreća povezana sa priznanjem naših duhovnih potreba i našim bliskim odnosom s Bogom, baš kao što Biblija jasno ukazuje: “Sretan je tjelesno sposoban čovjek koji se u Jehovu uzda”, koji ‘u njega traži utočište’, koji se ‘boji Jehove’, koji hoda ‘po zakonu Jehovinom’ i koji ‘svim srcem traži Boga’ (Ps. 40:4, NS; 34:8; 112:1; 119:1, 2). Bog iskreno želi proširiti svoju ljubav na nas i stupiti u bliski odnos s nama. Pokazujemo li i mi takovu brigu, da uspostavimo dobar odnos s njim? (Rim. 8:38, 39).
Sreća — od slušanja i postupanja
13. Kako nam je Isus dao uvid u sreću?
13 Jednom je žena, koja je slušala Isusa kako uči izjavila: “Blago utrobi koja te nosila i prsima koje si sisao!” (Luka 11:27, ST) Po svoj prilici je bila svjesna toga, da Biblija uzdiže materinstvo i vjerojatno je mislila, da je Marija bila blagoslovljena ili da je mogla biti osobito sretna zato, jer je njen sin, Isus, bio tako izvanredan i pravedan učitelj. Ali, Isus je znao da postoji veća sreća od očinstva ili materinstva, čak i od materinstva Mesiji. On je odgovorio: “Većma blago onima koji slušaju Riječ Božju i drže je!” (Luka 11:28, ST).
14, 15. Što po tvojem mišljenju uključuje “slušanje Božje Riječi”?
14 Zapazi kako je Isus naglasio važnost slušanja ili čitanja “Riječi Božje”. Biblija nas uvijek iznova uvjerava u korisnost proučavanja Božje Riječi. Prvi Psalam govori o ‘sretnom čovjeku’: “(On) uživi u Zakonu Jahvinu, o Zakonu njegovu misli dan i noć” (Ps. 1:1, 2, ST). Zato se možeš pitati: ‘Crpim li sreću iz tog izvora?’
15 Sveto pismo je poput riznice sreće, jer obogaćuje misli i srce. Oživljuje duh. Daje nadu. Naglašava put k stvaralačkom, ugodnom životu. Sadrži Božje misli, o kojima možemo razmišljati u bilo koje vrijeme. Temelj je za pravu mudrost (usporedi Priče Salamunove 3:13-18).
16. Kako možeš povećati sreću, ako poduzmeš određene promjene u navikama?
16 Postoje mnoge publikacije, koje bi mogli čitati — novine, časopisi, novele, povijesne knjige, časopisi o stanovanju ili nekoj vještini. Iako neke mogu biti zanimljive i zauzimati određeno mjesto u našem životu, ipak, možemo se pitati: “Mogu li, u interesu svoje sreće, promijeniti raspored ili navike u čitanju, da bi više čitao i uživao u Božjoj Riječi?” Da, zaista, čitaj je iz čistog zadovoljstva. Svaki dan čitaj ponešto iz nje, ili ako hoćeš, čini to po nekom rasporedu. Čitaj Bibliju po redu, knjigu za knjigom. Čitaj Sveto pismo uz dragocjena pomoćna biblijska sredstva. Čitaj ponekad drugi prijevod ili ga čitaj na drugom jeziku ako znaš više jezika. Da, ako više čitaš Božju Riječ to će biti daljnji korak k sreći (Otkr. 1:3).
17, 18. Koji oblik “držanja Božje Riječi” također može pridonijeti tvojoj sreći?
17 Isus je rekao, da je u sreću uključeno i naše ‘držanje Božje Riječi’. Prije smo spomenuli, da je to točno, jer na taj način izbjegavamo probleme. Ali to je točno i s drugih stajališta.
18 Mnogi ljudi se danas pretežno bave “SOBOM”. Jako su sebični u svojim nastojanjima. Međutim, jesu li doista sretni? Protivno tome, Božja Riječ odiše duhom zanimanja za druge, duhom darežljivosti i pomaganja drugima. Takav primjer vidimo u samom Jehovi, jer njemu “tako omilje svijet da je i sina svojega jedinorodnoga dao, da ... koji ga vjeruje ... ima život vječni.” Jehova se naziva ‘sretnim Bogom’ (Iv. 3:16; 1. Tim. 1:11). Tako ni “Krist ne ugodi sebi”, već je umro u našu korist (Rim. 15:3; Gal. 1:3-5).
19-21. a) Kako to možeš još potpunije činiti? b) Zašto misliš da će te to još više usrećiti?
19 Naše davanje može, i treba obuhvaćati mnoge oblike. Ali ne treba biti smišljeno ili namijenjeno samo da bi se ostavio dobar dojam. Isus je savjetovao:
“Kada daješ objed ili večeru, ne pozivaj ni svojih prijatelja, ni svoje braće, ni svoje rodbine, ni bogatih susjeda, da ne bi i oni tebe za uzvrat pozvali, te tako primio plaću. Nego kad priređuješ gozbu pozivaj siromahe, sakate, hrome i slijepe. Tada će ti biti blago, jer ti nemaju čim uzvratiti. To će ti se uzvratiti o uskrsnuću pravednika” (Luka 14:12-14, ST).
20 To podvlači činjenicu, da sreća dolazi od davanja (Dj. ap. 20:35). Možeš li što se tiče ručka ili sličnih stvari, razmisliti kako bi mogao primijeniti taj Isusov savjet? Ako si muž, žena ili drugi član obitelji, zašto ne bi već danas to stavio na dnevni red za razgovor, naime, kako možeš provesti u život Isusov savjet? Vidjeti ćeš kako ćeš biti sretan.
21 Jedan od načina, na koji možemo postići takvu sreću jest, propovijedanje biblijskih istina drugima, što može pridonijeti njihovoj sreći. Zamisli, kako ćeš se osjećati, ako pronađeš osobu, koja je zaista duhovno gladna i kojoj možeš pomoći da udovolji toj potrebi (Dj. ap. 13:48, 52). Da bismo pronašli takvu osobu, od nas se uistinu zahtijevaju stalni napori. Trebamo također imati strpljivu brigu da bismo joj pomogli uzimati duhovnu hranu iz Božje Riječi. Ali ona će utvrditi istinitost Isusovih riječi: “Blago onima koji slušaju riječ Božju i drže je!” (Luka 11:28, ST; Iv. 13:17) A i ti ćeš biti sretniji jer si dao nešto od sebe da bi drugoga usrećio.
Sreća — cilj ili rezultat?
22-24. a) Do koje bi mjere trebala sreća biti tvoj cilj? b) Kako, dakle, možeš naći pravu sreću? (Pr. Sal. 8:32-35).
22 Vidjeli smo, da sreća nije u posjedovanju, nego u samom življenju i uživanju, često se zahtijeva od nas izmjena gledišta da bismo se zadovoljili onim što imamo, shvaćajući, da je dragocjena “pobožnost uz zadovoljan duh” (1. Tim. 6:6, ST). Ali do koje mjere bi nam sreća trebala biti cilj, i je li to najviše u življenju?
23 Ovo što smo razmatrali o stupanju u bliski odnos s Bogom i davanju, trebalo bi nam pomoći uvidjeti slijedeće: Sreća nije nešto za čim bi prvenstveno morali težiti. Ona ne dolazi, ako nam postane jedini cilj, nego dolazi, ako živimo tako, da pred Bogom pokazujemo njegove osobine i postupamo onako kako on želi. Ona je plod ljubavi i službe. Sreću se uspoređuje sa leptirom. Ako oduševljeno trčimo za njom pokušavajući je uhvatiti, uvijek će nam izbjeći. Kad je odstranimo iz misli i mimo izvršavamo Božju volju, taj “leptir” će doletjeti i sjesti na naše rame (Rim. 12:9-21).
24 Prema tome, točno je, da u velikoj mjeri sreća ovisi od tebe. Ne trči pohlepno za njom, kao za glavnim ciljem u životu. Umjesto toga, priznaj svoje duhovne potrebe i potrebu da učiš o svom Stvoritelju i da ga obožavaš. Ako slijediš njegova moralna mjerila, bit ćeš pošteđen mnogih problema i to će tvom životu dati potrebnu čvrstoću. Radi na tome, da stekneš bliski odnos s Jehovom Bogom jer ćeš naći zadovoljstvo i radost i biti ćeš sličan “sretnom Bogu”. Uzmi si više vremena u životu za ‘slušanje Božje riječi’. Zatim, doživi radost davanja i pomaganja drugima da upoznaju Jehovu i njegove namjere. Tada ćeš svakako osjetiti, poput milijuna drugih, da si zbog toga blagoslovljen velikom srećom (Ps. 146:5).