Zašto će Bog ljubavi zahtijevati osvetu?

“Bog je ljubav” (1. Ivan. 4:8).

1. Što će nam pomoći razumjeti prividno protuslovlje u ovoj temi?

OSVETA? Od ljubaznog Boga? Zar je to moguće? Nije li protuslovno pomisliti, da će Bog ljubavi izvršiti nešto poput osvete? Tako izgleda, ali, razmotrimo malo divne osobine koje pokazuje Stvaralac i tada ćemo bez sumnje to bolje razumjeti i lakše dovesti u vezu s njegovom osvetom.

2. Zašto možemo govoriti o izvanrednoj Božjoj ljubavi i koje su neke od ljubaznih priprema za koje bi trebali biti zahvalni? (Ps. 136:1-6).

² Kada govorimo o Božjoj ljubavi, možemo reći da je ona izvanredna, jer je to ljubav najvećeg stupnja. Pokazao ju je prema nama na bezbroj načina. Uzmimo, primjerice, našu Zemlju na kojoj živimo. U Bibliji se kaže, da je Zemlja ‘dar Božji’ ljudima (Ps. 115:16). Kakav li je to divan dar! Pomisli, kako je Bog ljubazno pripremio zemaljsku kuglu za nas. Postavio ju je sa izvanrednom preciznošću u svemiru, tako da dobiva točno potrebnu količinu Sunčeve topline i svjetlosti i odjenuo je divnim prostiračem zelenila uz dalekosežnu raznolikost cvijeća predivnih boja. Zatim, Bog je iz ljubavi opskrbio našu Zemlju mnogim kopnenim životinjama, pticama i ribama i pružio obilje žitarica i druge hrane (Ps. 104:1, 13-15).

3. Kako je Bog pokazao ljubav kod stvaranja ljudi?

³ Međutim, Božja ljubav se ne pokazuje samo u stvarima koje je učinio za nas, nego i u tome kako je nas stvorio. Stvarao nas je radujući se svojim stvorenjima. Psalmist je to vrlo dobro izrazio ovim riječima: “Jahve! ... Hvala ti što sam stvoren tako čudesno” (Ps. 139:1, 14, ST). Iz svoje velikodušnosti i ljubavi, Bog nam je dao oči za gledati ljepotu svijeta koji nas okružuje. Dao nam je uši da možemo uživati u različitim zvucima muzike i ljudskih glasova. Dao nam je nos, da bi mogli osjetiti miris hrane i miomiris cvijeća. A kao krunu svega dao nam je mozak, koji misli, pamti i usklađuje rad tijela. Zaista bi se trebali diviti bogatim darovima, kojima je Bog obdario naša tijela. Uistinu, “Bog je ljubav” (1. Ivan. 4:8).

Božja ljubav za spasenje

4. Kako je Bog pokazao ljubav u Edenskom raju?

⁴ Kada je Bog stvorio prvog čovjeka, Adama, postavio ga je u divan Edenski raj. Kakvo li je zadovoljstvo morao osjećati Adam u izobilju Božjih ljubaznih priprema za njega! Kasnije je Bog stvorio Evu i doveo je k Adamu. Kako li se Eva ugodno osjećala, kad je prvog dana svog života bila sjedinjena sa svojim mužem i poglavarom, koji će je cijeniti i voditi! Mogli su se zajedno radovati, kako će izvršiti volju Božju kod uljepšavanja i naseljavanja Zemlje i ljubaznog vladanja životinjskim svijetom. Zar nije Bog stavio divnu budućnost pred njih!

5. a) Kako su naši praroditelji postali nedostojnima Božje ljubavi? b) Kako se Božja ljubav pokazala na njihovom potomstvu?

⁵ Međutim, žalosno je reći, bar za njih dvoje nije bilo budućnosti. Jedno buntovno duhovno stvorenje sebično se odvojilo od Božje ljubavi, načinivši sebe Sotonom, Đavlom. Taj Đavo je nagovorio Evu, a preko nje i Adama, da “postupaju po svojoj volji”. Dakle, oni su krenuli sebičnim putem, htjeli su postati neovisnima od svog Stvoritelja. No, postupivši tako pokazali su, da uopće nisu dostojni njegove ljubavi. Zato je Bog s punim pravom izrekao smrtnu kaznu nad tim hotimičnim grešnicima. Pa ipak, iz svoje ljubavi prema čovječanstvu, dopustio im je dalje živjeti sve dok ne dobiju djecu, inače mi ne bismo danas živjeli. Osim toga, iako je ljudski rod naslijedio grijeh i smrt od svojih praroditelja, ljubazni Bog je pružio temelj za nadu (1. Mojs. 3:16-23; Rim. 8:20, 21).

6. Koje izjave u Edenu su i dalje odražavale Božju ljubav i kako?

⁶ Na koji način? Pa, na samom početku pobune Bog je obznanio, da će podići “sjeme”, to jest jednog potomka. On će poslati tog potomka iz svoje vjerne nebeske organizacije da otkloni svu štetu prouzročenu od Đavla i Adama i Eve. Dakle, ljubazni Bog je još u Edenu izjavio, da će izvršiti osvetu nad Sotonom kao i nad onima, koji su se udaljili od Božje ljubavi i tako sačinjavaju dio Sotoninog potomstva (1. Mojs. 3:15; Otkr. 12:9).

Bog ljubavi i osvete

7. Zbog čega se možemo radovati, prema 5. Mojsijevoj 32:43?

⁷ Dakle, Bog ljubavi je navijestio da će biti također i Bog osvete. Ipak, njegovo izvršenje osvete nad neprijateljima bit će isključivo pravedno. Zbog čega? Time, jer će se očistiti put onima koji ljube Boga, postat će sretni i radosni. Sigurno smo već sada radosni, što će nam Bog otvoriti put da nađemo zadovoljstvo u njegovoj pripremi vječnog života. Zapazi što je Mojsije rekao s Božjim nadahnućem: “Veselite se narodi s narodom njegovijem, jer će pokajati krv sluga svojih, i osvetiće se neprijateljima svojim” (5. Mojs. 32:43).

8, 9. a) Koje dvije stvari namjerava Bog ljubavi učiniti? b) Koji je divan dar Bog dao u znak svoje ljubavi?

⁸ Da, naš ljubazni Bog namjerava zaštititi istinitost svoje vladavine i osloboditi one koji ga ljube od njihovih neprijatelja. Zaista, on će nas čak izbaviti od najvećeg neprijatelja — smrti, koju smo naslijedili od naših praroditelja (Rim. 5:12). Ali kako će to Bog učiniti? Iz Biblije saznajemo da je to učinio time, jer je darovao svog Sina: “Jer je Bog ljubav. U tome nam se očitovala ljubav Božja što je Bog poslao na svijet svog jedinorođenog Sina, da živimo po njemu. U ovome se sastoji ljubav, nismo mi ljubili Boga, nego je On ljubio nas i poslao sina svoga kao žrtvu pomirnicu za naše grijehe” (1. Ivanova 4:8-10, ST; 1. Kor. 15:25, 26).

⁹ Dakle, Bog je dao svog sina Isusa Krista, da nas oslobodi od smrti, kojoj smo podložni zbog Adamovog naslijeđenog grijeha. Biblija izvještava u 1. Timoteju 2:6 da je Krist “dao sebe kao odgovarajuću žrtvu za sve” koji ga vjeruju. Zbog toga je Isus mogao reći u vezi svojih, ovcama sličnih sljedbenika: “Ja sam došao da ovce imaju život i da ga imaju u izobilju”, da, vječni život (Ivan 10:10, ST).

10. a) Zašto je ‘Bog ljubavi’ istovremeno i Bog ‘osvete’? b) Zašto je danas toliko važno upoznati i slušati Boga?

¹⁰ Biblija čak više puta govori, da je “Bog ljubavi” ujedno i “Bog osvete”. Zašto? Zato jer Božja ljubav ne može zauvijek dopuštati zlo (Nahum 1:2; 5. Mojs. 32:35, 41). Stoga apostol Pavao piše ovim riječima, da će se “u plamenom ognju objaviti s neba Gospodin Isus u pratnji svoje anđeoske vojske, koji će se osvetiti onima, koji neće da priznaju Boga i koji se ne pokoravaju Radosnoj vijesti o našem Gospodinu Isusu” (2. Sol. 1:6-9, ST). Kako li je samo važno upoznati Boga! U ovom zbunjenom svijetu, s toliko različitih religija, uistinu je životovažno da, kako kaže Biblija, “tražimo pravog Boga i zaista ga nađemo”! (Dj. ap. 17:27).

Zadržati u ravnoteži osvetu i ljubav

11, 12. a) Kakvo se stanje razvilo u ranoj ljudskoj povijesti i kakav Božji postupak je iziskivalo takvo stanje? b) Kako je i tada bila uravnotežena Božja ljubav i osveta?

¹¹ No, vratimo se na početak ljudske povijesti. To će nam bolje pomoći razumjeti odnos između Božje ljubavi i osvete. Bog je iz ljubavi dopustio množenje Adamovom potomstvu. Ali tvrdoglavi ljudi nisu se odazvali toj ljubavi. Zato je, oko 500 godina kasnije, Jehova poslao svog proroka Enoha da izreče Božju osudu nad zlim ljudima, zbog njihovih bezbožnih djela i nečuvenih stvari, koje su govorili protiv Boga (Juda 14, 15). Prošlo je drugo tisućljeće i taj stari svijet je dostigao vrhunac u nemoralu i nasilju. Stoga se kaže u Božjoj Riječi: “A zemlja se pokvari pred Bogom, i napuni se zemlja bezakonja. I pogleda Bog na zemlju, a ona bješe pokvarena” (1. Mojs. 6:11, 12).

¹² Dakle, što će sada Bog učiniti? Hoće li izvršiti osvetu? Da! Ali i tada je njegovo svojstvo ljubavi došlo do izražaja. Zbog čega tako govorimo? U to vrijeme, postojala je jedna obitelj na Zemlji, koja je vjerno izvršavala volju Božju. To je bila Noina obitelj, obitelj čovjeka, koji je u Bibliji nazvan “propovjednikom pravde”. Jehova je ljubazno uputio Nou kako će sagraditi arku “da bi spasio svoje ukućane”. Zatim je došao opći potop i istrijebio sa Zemlje sve zle Noine suvremenike (2. Petr. 2:5; Jevr. 11:7). Cijela Zemlja je bila očišćena od pokvarenog nasilja i nemorala, tako da je opet bila pogodno mjesto za množenje ljudskih obitelji (1. Mojs. 6:9, 22; 7:21-23; 8:15-17).

13. Da li je Jehova zaboravio na ljubav, kada je sudio Sodomi i Gomori i zašto tako odgovaraš?

¹³ Budući da su ostala grešna naginjanja, naslijeđena od Adama, uskoro su bezbožni ljudi ponovo počeli pokazivati loše osobine (Ps. 51:5). Uzmi, na primjer, ljude iz Sodome i Gomore, koji su stanovali u predjelu, koji je nekada bio “kao vrt Jehovin”. Biblija izvještava da “ljudi u Sodomi bijahu nevaljali, i griješahu Jehovi veoma”. Bili su homoseksualci i upotrebljavali su silu da bi ugađali svojim pohotama (1. Mojs. 13:10, 13; 19:4-11). Ljubazni Bog Jehova je odlučio uništiti te gradove, i na taj način su se pravedni Abraham i njegov nećak Lot oslobodili od pokvarenih susjeda. Kao što piše u 1. Mojsijevoj 18:25, “sudija svih na Zemlji”, Jehova “postupio je pravo”. On je izbavio Lota i njegove dvije kćeri, ali je Sodomu i Gomoru zasuo vatrenom kišom, očistivši tako cijelo to područje (Luka 17:29; Juda 7).

14, 15. a) Koliko su Hananeji bili nedužni? b) Je li Bog ispravno postupio kad je izvršio osvetu nad njima?

¹⁴ Godinama kasnije, Jehova je ponovo učinio “ono što je pravo” što se tiče njegovog naroda, Izraela. Kako? Time, jer je protjerao Hanaaneje iz Obećane zemlje (5. Mojs. 18:9-12). ‘Nije li to bilo nepravedno prema tim nedužnim Hanaanejima?’ netko bi mogao pitati. Nedužni Hanaaneji? Oni zaista nisu bili nedužni! Postali su omraženi, jer su vršili rodoskvrnuće, bili su moralno nečisti, vršili brakolomstvo, žrtvovali djecu, bili homoseksualci i životinjski postupali. Na primjer: kod obožavanja svojih lažnih bogova žrtvovali su djecu, bacajući ih žive u vatru. Također su imali hramove za mušku i žensku prostituciju.a Zato je Jehova dao slijedeće smjernice svom narodu: “Ničim se od toga nemojte onečišćavati! Ta svim su se tim onečišćavali narodi, koje ja ispred vas tjeram. I zemlja je postala nečista. Zato ću kazniti njezinu opačinu i zemlja će ispljuvati svoje stanovnike” (3. Mojs. 18:1-25, ST).

¹⁵ Jehova je iz ljubavi prema svom narodu, ponovno zapovjedio Izraelu neka izbace te prijestupnike. Svojim besramnim načinom življenja ugrožavali su Božji narod. Biblija izvještava da je to bio “gad pred Jehovom.” S pravom se zato raspalila Božja osveta protiv njih (Ps. 106:34-40; 5. Mojs. 18:12).

16. Kako je Bog pokazao ljubav i strpljivost prema Izraelu?

¹⁶ S druge strane, kako je Bog postupio sa izraelskim narodom? Jehova je pokazao najnježniju ljubav prema njima. Mojsije je tu ljubav opisao divnim riječima u 5. Mojsijevoj 32:11 i 12: “Poput orla što bdi nad gnijezdom, nad svojim orlićima lebdeći, tako on krila širi, uzima ga, pa ga na svojim nosi perima. Jahve sam njega je vodio, tuđega boga s njim ne bijaše”. Ali, jao! Vremenom se uvuklo obožavanje tuđih bogova u Izrael. Dakle, Bog, koji je objavio da će se osvetiti neprijateljima toga naroda, bio je primoran izvršiti osvetu i na svom narodu. Ali koliko li je bio strpljiv Jehova sa Izraelom! Zaista, 900 godina je podnosio njegovu tvrdoglavost! Za sve to vrijeme Jehova je pružao ruku milosti prema njemu. “Nije mi milo”, kaže Jehova Bog, “da umre bezbožnik, nego da se vrati bezbožnik sa svoga puta i bude živ; vratite se, vratite se sa zlijeh putova svojih, jer zašto da mrete, dome Izraelov?” (Ezeh. 33:11).

17. a) Kakve opomene je Bog dao Izraelu? b) Kako je Božje izvršenje osvete nad Izraelom bilo ublaženo njegovom ljubavlju?

¹⁷ Mnogo puta je Bog upozoravao svoj narod na posljedice njegovog idolopoklonstva, nemorala i prolijevanja nedužne krvi. Ali, na kraju Jehova je bio primoran izvršiti osvetu nad Izraelcima, dopuštajući da babilonski kralj Nabukodonozor uništi Jeruzalem i njihov templ. Preživjeli su odvedeni u Babilon. Međutim, nakon 70 godina, Bog je prouzročio pad Babilona da bi se zahvalni ostatak Izraelaca mogao vratiti u domovinu i tamo obnoviti pravo obožavanje (2. Car. 24:3, 4; 2. Dnev. 36:12-21; Ezdra 1:1-3; Jevr. 12:6).

Isus govori o ljubavi i osveti

18. Što je izjavio Isus povodom a) ljubavi Božje i b) njegove osvete?

¹⁸ Što je Isus Krist imao reći po pitanju Božje ljubavi i osvete? Točno je da je toplo govorio o ljubavi svoga Oca: “Jer Bogu tako omilje svijet (čovječanstvo) da je i sina svojega jedinorodnoga dao, da nijedan koji ga vjeruje ne pogine, nego da ima život vječni” (Iv. 3:16). Ali, da li se ustručavao govoriti o Božjoj osveti? Sigurno ne! Jer u Bibliji stoji, da je Isus, baš kao i njegov Otac, ‘ljubio pravednost a mrzio bezakonje’. Isus je naročito mrzio bezakonje i prolijevanje krvi od strane religioznih vođa (Jer. 1:9; Ps. 11:5, 7). O tadašnjim židovskim svećenicima uvijek je otvoreno govorio. Tri puta ih je, u Propovjedi na gori, nazvao ‘licemjerima’ (Mat. 6:2, 5, 16). Jednom im je rekao: “Vaš je otac đavo”, uspoređujući ih time sa ‘sjemenom zmije’ (Ivan 8:44; 1. Mojs. 3:15). Zatim, samo tri dana prije nego je bio ubijen, Isus je javno optužio židovske religiozne vođe rekavši: “Zmije, porodi aspidini! kako ćete pobjeći od presude u oganj pakleni (gehena)?” (Mat. 23:13-33).

19. a) Zašto su Isusov stav i upozorenje bili najljubazniji? b) Ali, kako je Jehova ispravno postupio?

¹⁹ Znači li to da je Isus neljubazan? Nikako ne, jer je Isus, iako je znao, da će ti Židovi postati krivi i za njegovu prolivenu krv, jer će ga dati ubiti, ipak nastavio govoriti u Mateju 23. poglavlju: “Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i zasipaš kamenjem poslane k sebi! koliko puta htjeh da skupim čeda tvoja, kao što kokoš skuplja piliće svoje pod krila, i ne htjeste! Eto će vam se ostaviti vaša kuća pusta” (Mat. 23:37, 38; Dj. ap. 3:13-15). Trideset i sedam godina kasnije opustošile su rimske vojske Jeruzalem i uništile njegov templ. To je bila nevolja u kojoj je našlo smrt 1 100 000 pobunjenika! U to vrijeme su u punoj snazi došle do izražaja Isusove proročanske riječi. S pravom je Jehova izvršio osvetu!

20. Koja interesantna obilježja možemo naći u Izaiji 61:1, 2 u vezi ljubavi i osvete?

²⁰ Stoljećima prije je Izaija, jedan od proroka, koji je, kako proizlazi iz izvještaja, bio ubijen u starom Jeruzalemu, izgovorio slijedeće riječi: “Duh je Jehove Boga na meni, jer me Jehova pomaza da javljam dobre glase krotkima, ... Da oglasim godinu milosti Jehovine i dan osvete Boga našega, da utješim sve žalosne” (Iza. 61:1, 2).

21. a) Koji je možda razlog, zašto je Isus samo djelomično citirao Izaiju 61:1, 2? b) Koje pitanje se pojavljuje u vezi Izaije 2:2-5?

²¹ Kad je Isus počeo sa svojom zemaljskom službom, pročitao je djelomično to proročanstvo i primijenio ga na sebe kao na glavnog Jehovinog pomazanika (Luka 4:18-21). Međutim, kad je Isus citirao riječi iz Izaije, prekinuo je sa citiranjem upravo prije nego što je spomenuta Božja osveta. Zašto? Izgleda da će se dan Božje osvete najviše isticati “u posljednjem dijelu dana”, kako piše u Izaiji, 2. poglavlju. Da li smo dostigli to vrijeme?

[Bilješka]

[Okvir na stranici 17]

“KAKO su brojna tvoja djela, o Jahve! Sve si to mudro učinio: puna je zemlja stvorenja tvojih. ... Blagoslivljaj Jahvu, dušo moja! Aleluja!” (Ps. 104:24, 35, ST).

[Okvir na stranici 18]

Najveći dar Božje ljubavi

Iz svoje duboke ljubavi prema patničkom čovječanstvu, Bog je bio spreman žrtvovati najdragocjenije što je imao, svog najprisnijeg pratioca, svog “graditelja” kod stvaranja, “onoga, koji se naročito radovao iz dana u dan”. Bog je bio spreman poslati svog prvorođenog Sina na Zemlju, da podnese sve poruge, uvrede i svireposti, koje bi mu nanijeli Đavo i njegove sluge. Kod te kušnje Sin će dokazati, da može, kao savršen čovjek, podupirati Božju suverenost i pod najtežim kušnjama, čak i do u smrt. Osim toga, tako će “dati svoju dušu (savršeni život) kao otkup” u korist mnogih, grijehom opterećenih ljudi, koji bi ga vjerovali (Pr. Sal. 8:30; Mat. 20:28). Stoga je Isus mogao reći u vezi sa svojim, ovcama sličnim sljedbenicima, kako iz “malog stada”, tako i iz “drugih ovaca”: “I ja ću im dati život vječni, i nikad neće izginuti.” Većina će postići taj život uskrsnuvši iz mrtvih (Luka 12:32; Ivan 10:16, 28; 5:28, 29). Koje li nezaslužene dobrote, koja je ukazana bespomoćnom čovječanstvu! Ako bismo prezirno odbili tu ljubaznu pripremu, zaista bismo zaslužili Božji osvetnički gnjev!

[Okvir na stranici 19]

Od toga ovisi nas život!

VEĆINA ljudi je rođena u nekoj religiji. Ali, znači li to da oni obožavaju pravoga Boga? Zar nije kod mnogih religija to samo slučaj povezan sa rođenjem? Međutim, naš stvaran život ovisi od ‘poznavanja Boga i poslušnosti prema dobroj vijesti o Gospodinu Isusu’, kojeg je Bog poslao, da nas otkupi od grijeha i smrti (2. Sol. 1:8; Mar. 10:45). Sasvim je očevidno, da ovaj svijet ne “pozna Boga”. U Bibliji jasno stoji, da je “jedan Bog i otac sviju” (Efež. 4:6). Pa ipak je čovječanstvo u religioznom pogledu podijeljeno u obožavanju mnogobrojnih bogova. Postoji obožavanje Bude, pa bogovi predaka šintoizma i konfucijanizma, zatim, muslimanski Alah, također Brahma, Višnu i Šiva — hindusko trojstvo — i kršćansko trojstvo Oca, Sina i ‘svetoga duha’. Mnogi ljudi obožavaju čak i istaknute osobe, mrtve ili žive, kao na primjer: “rock” zvijezde, vrhunske sportaše i revolucionarne vođe.

[Okvir na stranici 20]

Arheološke iskopine u Hanaanu:

“HANAANEJI su se na religioznim obredima u znak obožavanja prepuštali nemoralu u prisustvu svojih bogova. Zatim bi ubijali svoju prvorođenu djecu i prinosili ih na žrtvu tim istim bogovima. Izgleda, da je u velikoj mjeri zemlja Hanaan postala sličnom Sodomi i Gomori na nacionalnom stupnju. ... Je li civilizacija, koja se odlikovala takvom odvratnom besramnošću i brutalnošću, imala pravo dalje postojati? ... Arheolozi, koji iskopavaju ruševine hananskih gradova, čude se da ih Bog još ranije nije uništio” (Halley’s Bible Handbook, H. H. Halley, str. 161).

[Okvir na stranici 21]

Jehova se ističe milošću

ČAK i kada je žestoko kaznio buntovni Izrael, Jehova je pružio svoju ruku milosti, govoreći preko svog proroka Jeremije: “Jer Gospod (Jehova) ne odbacuje nikoga zauvijek, jer ako i rastuži, on se smiluje po svojoj velikoj ljubavi. Jer samo nerado on ponižava i rascvili sinove čovjeka” (Pl. Jer. 3:31-33, ST).