Med — pčelinji dar čovjeku

ISCRPLJENI izraelski vojnik u šumi je naišao na saće s kojeg je kapao med, pa je u njega umočio štap i počeo jesti. Oči su mu odmah zasjale i snaga mu se obnovila (1. Samuelova 14:25-30). Ovaj biblijski izvještaj pokazuje da je med koristan za ljude. On brzo daje energiju jer 82 posto meda sačinjavaju ugljikohidrati. Zanimljivo je da bi pčela s energijom koju daje samo 30 grama meda teoretski mogla obletjeti Zemlju!

Da li taj pčelinji proizvod koristi jedino ljudima? Ne, on je i pčelama izvor hrane. Pčelama u košnici prosječne veličine potrebno je 10 do 15 kilograma meda da bi preživjele zimu. No tokom dobre sezone iz jedne se košnice može dobiti otprilike 25 kilograma meda, tako da ga ima dovoljno i za ljude, a i za životinje kao što su medvjedi i rakuni.

Kako pčele prave med? Pčele radilice sakupljaju nektar s cvijeća tako što ga usisavaju pomoću svog cjevastog jezika. Zatim ga u jednom od svoja dva želuca nose u košnicu. Tamo ga predaju drugim pčelama koje ga otprilike pola sata “žvaču” kako bi se pomiješao s enzimima iz žlijezda u njihovim ustima. Nakon toga stavljaju ga u šesterokutne ćelije načinjene od pčelinjeg voska i suše ga mašući krilima.a Kad je omjer vode manji od 18 posto, ćelije se zatvaraju tankim slojem voska. Med se u njima može očuvati gotovo vječno. U grobnicama faraona starim otprilike 3 000 godina navodno je pronađen med koji se odmah mogao konzumirati.

Med kao lijek

Osim što je izvrstan prehrambeni artikl jer je pun vitamina B, raznih minerala i antioksidansa, med je ujedno jedan od najstarijih poznatih lijekova koji se još uvijek koriste.b Dr. May Berenbaum, entomolog na Sveučilištu u Illinoisu (SAD), kaže: “Med se stoljećima koristio kod raznih zdravstvenih problema kao što su rane, opekline, mrena, čirevi i ogrebotine.”

CNN je u vezi s tim kako se odnedavno pokazuje sve veće zanimanje za ljekovita svojstva meda izvijestio: “Otkako su se u Drugom svjetskom ratu za tretiranje rana počeli koristiti antibiotički zavoji, med se više za to nije koristio. No nova istraživanja i sve veći broj bakterija otpornih na antibiotike naveli su liječnike da ponovno posegnu za tim tradicionalnim lijekom.” Naprimjer, provedena su ispitivanja koliko je med koristan pri liječenju opeklina i zapaženo je da su one brže zacijelile te da su bolovi i ožiljci bili manji kad se na opekline stavljalo obloge od meda.

Istraživanja su pokazala da med ima blaga antibakterijska i antibiotička svojstva zahvaljujući jednom enzimu koji pčele miješaju s nektarom. Taj enzim stvara vodikov peroksid, koji uništava štetne bakterije.c Osim toga, otkriveno je da med, kad ga se stavi direktno na ozlijeđeni dio tijela, ublažava upalu i pospješuje razvoj zdravog tkiva. Zbog svega toga dr. Peter Molan, biokemičar s Novog Zelanda, kaže: “Klasična medicina sve više prihvaća med kao djelotvorno terapeutsko sredstvo.” Ustvari, australska Uprava za kontrolu lijekova uvrstila je med na popis lijekova, a neki preparati od meda u toj se zemlji prodaju kao sredstvo za tretiranje rana.

Koliko biste još prehrambenih proizvoda mogli navesti koji su toliko hranjivi i ukusni, a ujedno se koriste i u medicini? Nimalo ne čudi što su u prošlosti postojali zakoni kojima se štitilo pčele i pčelare! Uništavanje drveća ili košnica u kojima su živjele pčele bilo je zločin koji se kažnjavalo velikim novčanim kaznama, pa čak i smrću. Med je doista dragocjeni dar za koji trebamo biti zahvalni Stvoritelju!