Pčelarstvo — “slatka” priča
Od dopisnika Probudite se! iz Grčke
BLAGA se svjetlost lagano prosipa preko neba kako sviće dan. Usred ranojutarnje hladnoće i maglice jedan se kamionet tiho zaustavlja na rubu ceste kod podnožja jednog planinskog obronka. Pomaljaju se dva nejasna lika — odjeveni u pamučne radne hlače, s rukavicama, čizmama i šeširima širokog oboda s koprenom. Pažljivim, ali žustrim pokretima tovare mnoštvo drvenih kutija na kamionet. Nekoliko lopova koji bježe s lakim plijenom? Ne, nekoliko pčelara koji se pomno brinu za svoju vojsku dragocjenih pčela — spremni da se zapute do drugog odredišta gdje se nalaze ove tvornice za proizvodnju nektara.
Pčelari su posebna vrsta ljudi, koji se hvale svojim uzajamnim odnosom s posebnom vrstom kukaca. Na jednoj strani imamo pčelu medaricu, ekonomski možda najvrednijeg od svih kukaca, koja proizvodi med i pčelinji vosak te oprašuje ogroman niz poljoprivrednih kultura. Na drugoj strani imamo ljude koji teško zarađuju svoj kruh uzgajajući pčele te koji istovremeno vole ova mala stvorenja i “razumiju što ih pokreće”, kako se jedan od njih izrazio.
Njegova su briga “svakodnevna čuda”
Postati pčelar može zvučati jednostavno: Potrebno je nabaviti nekoliko košnica punih pčelinjih kolonija, smjestiti ih na lokaciju koja obiluje nektarom i vratiti se nakon nekoliko mjeseci da bi se pokupilo proizvode. Ali to nije slučaj. Da bismo saznali što je ustvari potrebno, razgovarali smo s Johnom i Mariom, profesionalnim pčelarima, koji su nam rado ispričali o svom zanimanju koje jako vole.
“Pčelarstvo je posao u koji su uključena svakodnevna čuda”, zapaža John dok se naginje nad otvorenu košnicu. “Kako sada stvari stoje, nitko još jasno ne razumije visokostruktuiran život zajednice, razvijene vještine komuniciranja te izvrsne radne navike pčele medarice.”
Proučavajući povijest profesionalnog pčelarstva, John spominje da su u prošlosti pčelari skupljali med tako da su uništavali kolonije, koje su nastanjivale šuplje drveće i druge šupljine. Međutim, godine 1851. američki je pčelar Lorenzo Lorraine Langstroth otkrio da pčele između voštanog saća ostavljaju prostor od otprilike šest milimetara. Tako se moglo koristiti izrađene drvene košnice u kojima se sličan razmak ostavlja između okvira saća. Sada se moglo izvaditi pojedine okvire iz košnice i pokupiti med i vosak, a da se ne uništi kolonija.
“Za uspješan uzgoj pčela”, nastavlja John, “morate imati snažnu ljubav za svoje kolonije pčela. Vi ste pčelama poput oca i vjerujem da one to shvaćaju i da u skladu s tim reagiraju. Postajete i njihov liječnik, njihov njegovatelj, a i njihov hranitelj tijekom teških zimskih perioda.”
Maria dodaje: “Dobar pčelar može mnogo toga zaključiti samo letimičnim pogledom na košnicu, koja obično sadrži između 8 i 80 tisuća pčela. Ukoliko imate iskustva, po samom zvuku ćete znati, kad otvorite košnicu, da li kolonija napreduje, da li je produktivna i ‘sretna’; da li je gladna; da li je postala ‘siroče’ zbog toga što je matica uginula; da li je uznemirena uslijed nečeg neugodnog što se desilo i još puno, puno toga.”
Važni činioci za uspješno bavljenje pčelarstvom
“Ključno je da pčelar pažljivo odabere lokaciju gdje će smjestiti svoje košnice”, objašnjava John. “Puno ulažemo truda da pronađemo pašnjake u cvatu gdje pčele mogu naći hranu.
Pčelar će možda tražiti lokacije gdje cvjetaju naranča i lipa kako bi njegova kolonija stalno bila zaposlena. Tijekom ljeta i jeseni, područje puno borova i jela potpomoći će da se proizvede kvalitetan med bistrocrvenkaste boje, koji se dobro prodaje na tržištu. Polja divlje majčine dušice u cvatu dat će med najbolje kvalitete — kralja među vrstama meda, kako ga pčelari nazivaju. Pčele također obilaze bijelu djetelinu, žuti slatki kokotac i alfalfu.”
Najvažnije je biti praktičan. Maria objašnjava: “Kad košnice smjestimo u planinsko područje, korisno je ako ih smjestimo u blizini podnožja planine. Pčele tako mogu letjeti uzbrdo, posjetiti bujno rascvalo drveće i potom — natovarene — lakše letjeti silaznim putem natrag do svojih košnica. Ako bi košnice bile visoko na obronku iznad drveća, to bi izmorilo pčele i štetno djelovalo na produktivnost kolonije.”
“Svaki pčelar razumije vitalnu ulogu koju ima matica za dobrobit i produktivnost kolonije”, kaže John dok pažljivo drži jedan od okvira košnice s mladom maticom smještenom u sredini okvira. “U košnicama koje daju mali broj potomaka i malu količinu meda, maticu se mora ubiti i zamijeniti. Kolonije s mladim maticama proizvode najviše meda. Isto tako, kad želimo stvoriti nove kolonije, uzmemo zdravu dvostruku košnicu punu pčela te odvojimo gornju i donju kutiju. U jednoj polovici ostane matica, pa zato u drugu polovicu stavimo mladu oplođenu maticu. Do vremena kad cvijeće počne cvjetati, nova će matica polagati jaja, puneći košnicu mladim pčelama radilicama.”
Koliko dugo živi pčela? Rekli su nam da je životni vijek pčele radilice obrnuto proporcionalan njenoj marljivosti. U ljeto, kad pčela oblijeće cvjetove oko 15 sati dnevno te leti brzinom od nekih 21 kilometar na sat, živi svega šest tjedana. Vrijeme zime je manje fizički zahtjevno za pčele, budući da rade svega dva do tri sata dnevno, pa tako uspiju doživjeti nekoliko mjeseci.
Raznovrsni proizvodi
Prva stvar koja nam padne na um kad govorimo o pčelarstvu jest, naravno, med. Ova slatka, viskozna tekućina nektar je koji je preradila pčela radilica. Jedna košnica za komercijalne svrhe godišnje može u prosjeku dati 29 kilograma meda. Pčelinji vosak je još jedan vrijedan nusproizvod pčelinjeg rada. Saće je upotrebivo otprilike pet do šest godina. Dotada mu boja potamni zbog toga što se razni mikrobi i paraziti nastane na njemu, pa ga se stoga mora zamijeniti. Saće koje se više ne koristi prerađuje se radi dobivanja pčelinjeg voska. Prosječna tržišna proizvodnja kreće se od 9 do 18 kilograma pčelinjeg voska na svaku tonu sakupljenog meda.
Pelud — koji je glavni izvor proteina, vitamina, minerala i masti za rast kraljice, radilica i trutova — neki ljudi također hvale kao odličan prirodan lijek za brojne fizičke bolesti. Po košnici ga se godišnje može dobiti oko pet kilograma. Propolis je tvar koju pčele koriste za izoliranje svoje košnice te za oblaganje bilo kakvog uljeza koji je prevelik da bi ga mogle odstraniti.
Izravno ili neizravno, proizvodnja oko četvrtine hrane koju konzumiramo ovisi o sposobnosti pčele da opraši poljoprivredne kulture. Jabuke, bademi, lubenice, šljive, kruške, krastavci te razne vrste bobica, sve ovisi o oprašivanju koje obavlja pčela. To je slučaj i s raznim vrstama sjemenskih kultura, uključujući i mrkvu, luk, pa čak i suncokret. Pčele utječu i na meso i mliječne proizvode jer oprašuju alfalfu koja se koristi kao stočna hrana.
“Instinktivno mudre”
“Mislim da većina pčelara stvarno vjeruje u Boga”, kaže Maria, podsjećajući nas na našu nesposobnost da objasnimo zamršenost pčelinje društvene strukture, njihovog fascinantnog razvoja složenog života u zajednici i njihovih izvanrednih sposobnosti u orijentaciji i komunikaciji. Mnogi bi ljudi koji proučavaju i brinu se za pčele sve ovo spremno pripisali činjenici da su pčele “instinktivno mudre”, a takvim ih je instinktom darežljivo obdario naš Veličanstveni Stvoritelj, Jehova Bog. (Usporedite Priče Salamunove 30:24, NW.)
[Okvir/slike na stranici 26]
Od cvijeta do vašeg stola
1 Poljska pčela posjećuje cvijet i sakuplja nektar
Dok lete od cvijeta do cvijeta, pčele sakupljaju nektar u svoj medni mjehur, koji predstavlja proširenje njihovog jednjaka. Da bi napunila mjehur, pčela mora napraviti između 1 000 i 1 500 posjeta pojedinim cvjetićima.
2 Kad se vrati u košnicu nektar se skladišti u saće
Kad uđe u košnicu, poljska pčela izbacuje sadržaj iz svog mednog mjehura u usta mlade pčele radilice. Pčela radilica potom odlaže nektar u komoricu saća i obavlja zadatke koji su potrebni da bi nektar preradila u med.
3 Pčelar kupi med
Vrućom oštricom pčelar skida vosak koji pokriva komorice u svakom okviru. Potom okvire stavlja u vrcalicu, koja će izdvojiti med pomoću centrifugalne sile.
4 Med se pakira u teglice ili u pojedinačne porcije
Etikete na teglicama meda kažu nam koje su biljke pčele oblijetale. Ako je teglica prozirna, možete po boji provjeriti kvalitetu meda.
5 Med je dobar za vaše zdravlje!
Tijelo lako probavlja med i brzo ga pretvara u energiju. Izvještaji pokazuju da se med može koristiti za liječenje opekotina i raznih vrsta rana.